REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-3166/2024-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Goranke Barać-Ručević predsjednice vijeća, mr.sc. Dražena Jakovine člana vijeća i suca izvjestitelja, Mirjane Magud članice vijeća, Slavka Pavkovića člana vijeća i Marine Paulić članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja TŠ vl. [obrt], OIB: [osobni identifikacijski broj] [adresa], kojeg zastupa punomoćnik Tomislav Hajdek, odvjetnik u Zagrebu, protiv tuženika Adriatic osiguranje d.d., OIB 94472454976 Zagreb, Listopadska 2, kojeg zastupa punomoćnik Denis Lauc, odvjetnik u Odvjetničkom društvu Grgić & partneri, u Zagrebu, radi isplate, odlučujući o prijedlogu tuženika za dopuštenje revizije protiv presude Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske poslovni broj Pž-3883/2023-2 od 19. ožujka 2024., kojom je potvrđena presuda Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj P-1805/21 od 9. lipnja 2023., u sjednici održanoj 9. listopada 2024.,
r i j e š i o j e:
Prijedlog tuženika za dopuštenje revizije se odbija.
Obrazloženje
1. Tuženik je podnio prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske poslovni broj Pž-3883/2023-2 od 19. ožujka 2024., kojom je potvrđena presuda Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj P- 1805/21 od 9. lipnja 2023.
2. Tuženik u prijedlogu za dopuštenje revizije postavlja pravna pitanja koje smatra važnima za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni:
„1. U parnicama radi naknade štete u vidu naknade imovinske štete na vozilu, a u slučaju kada je nesporno utvrđeno da je tuženik omogućio popravak vozila oštećeniku na istom području i iste vrste i kvalitete servisa po znatno jeftinijoj cijeni rada-na kome je teret dokazivanja pretpostavki od kojih ovisi osnovanost zahtjeva za naknadu štete u smislu odredbi čl.219.Zakona o parničnom postupku u vezi s čl.1046. i 1085. Zakona o obveznim odnosima?
2. Ima li oštećenik u smislu odredbi iz čl. 8.,10. i 1092. Zakona o obveznim odnosima pravo samo na razmjerno smanjenu naknadu u situaciji kada je svojim propustom izazvao povećanje štete (u konkretnom slučaju oštećenik nesporno nije niti pokušao popraviti vozilo po omogućenim i preporučenim jeftinijim cijenama rada u servisima na istom području i iste vrste i kvalitete servisa?)
3. Da li isprava koju je sam sebi izdao tužitelj-račun popravka, predstavlja javnu ispravu o izvršenom plaćanju, odnosno dokaz o opsegu i visini štete u smislu odredbi iz čl. 230. Zakona o parničnom postupku i 1046. i 1085. Zakona o obveznim odnosima, odnosno na kojem je teret dokaza činjenica plaćanja, opsega i visine štete (na tužitelju ili tuženiku)?“
3. Odgovor na prijedlog za dopuštenje revizije nije podnesen.
4. Polazeći od odredbe članka 385.a i 387. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP-a), revizijski sud je ocijenio da pravna pitanja naznačena u prijedlogu za dopuštenje revizije nisu važna za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu.
5. Prvo pitanje se odnosi na činjenične okolnosti svakog konkretnog predmeta, stoga navedeno pitanje nije važno za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni. U drugom pitanju predlagatelj polazi od pogrešnih pretpostavki u odnosu na zaključak nižestupanjskih sudova o tome da je vlasnik vozila slobodan u odabiru servisa za popravak vozila, pa da samim time na taj način nije doprinio nastanku štete, kako to predlagatelj implicira postavljenim pitanjem. U trećem pitanju predlagatelj problematizira račun popravka u konkretnom predmetu, odnosno pravila o teretu dokazivanja činjenice plaćanja, opsega i visine štete, čime ističe prigovor pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, što ne može biti predmetom preispitivanja u revizijskoj fazi postupka.
6. Slijedom toga, kako u ovoj pravnoj stvari nisu ispunjene pretpostavke za intervenciju revizijskog suda iz članka 385.a stavka 1. ZPP-a i dopuštenje revizije, to je na temelju odredbe članka 389.b stavaka 1. i 2. ZPP-a, riješeno kao u izreci.
Zagreb, 9. listopada 2024.
Predsjednica vijeća:
Goranka Barać-Ručević
