Poslovni broj: Usž-580/2024-2

REPUBLIKA HRVATSKA

VISOKI UPRAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Frankopanska 16

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Visoki upravni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Arme Vagner Popović predsjednice vijeća, Ane Berlengi Fellner i Mirjane Čačić, članica vijeća, te više sudske savjetnice-specijalistice Ivane Mamić Vuković, zapisničarke, u upravnom sporu tužitelja TF iz [adresa], kojeg zastupa opunomoćenik Tomislav Kapov, odvjetnik u Puli, Gortanova 14, protiv tuženika Državnog inspektorata, Područnog ureda Rijeka, Ispostava u Pazinu, Pazin, Prolaz Frana Matejčića 8, u predmetu radi uklanjanja građevine, odlučujući o žalbi protiv presude Upravnog suda u Rijeci, poslovni broj: UsI-372/23 od 26. listopada 2023., na sjednici vijeća održanoj 9. listopada 2024.

p r e s u d i o  j e

I Žalba se odbija i potvrđuje se presuda Upravnog suda u Rijeci, poslovni broj: UsI-372/23 od 26. listopada 2023.

II Odbija se zahtjev tužitelja za naknadu troškova žalbenog dijela upravnog spora.

Obrazloženje

1. Presudom prvostupanjskog suda odbijen je tužbeni zahtjev kojim je tužitelj tražio oglašavanje ništavim odnosno poništenje rješenja tuženika, klasa: UP/I-362- 02/23-02/104, urbroj: 443-02-02-17-23-1 od 14. veljače 2023. te je odbijen njegov zahtjev za naknadu troškova upravnog spora. Rješenjem tuženika tužitelju je naređeno da ukloni bespravno izgrađene građevine na kč. [katastarska čestica] i kč. [katastarska čestica], sve k. o. [katastarska općina] unutar građevinskog područja naselja Grabri, općina Barban i to bazena tlocrtnih dimenzija 8 x 4 m i zgrade namjene spremišta dimenzija 3,60 x 3,0 m, predgotovljene metalne konstrukcije, a rješenje sadrži napomene i upozorenja sukladno zakonu.

2. Protiv ove presude tužitelj je izjavio žalbu u kojoj ističe da je tuženik naložio uklanjanje bazena jer je utvrdio da se jednim dijelom nalazi na kč. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koja je u vlasništvu Republike Hrvatske za gradnju kojeg tužitelj nije ishodio građevinsku dozvolu. Poziva se na odredbe Pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama i radovima i to odredbu članka 3. točke 4. prema kojoj se bez građevinske dozvole i glavnog projekta, između ostalog, može graditi vrtni bazen ili ribnjak dubine do 1 m od razine okolnog tla. Ističe da se u konkretnom slučaju upravo radi o takvom bazenu odnosno bazenu dubine manje od 1 m od okolnog tla što u provedenom inspekcijskom postupku i upravnom sporu nije utvrđeno iako je tužitelj predlagao očevid na licu mjesta uz mjerničko i građevinsko vještačenje. Navodi da je u upravnom postupku i tijekom prvostupanjskog spora isticao kako je prema katastarskom planu iz 2017. godine građevna čestica u vlasništvu tužitelja, kč. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], bila zarotirana prema istoku te se u vrijeme izgradnje bazen u cijelosti nalazio na okućnici odnosno građevnoj čestici glavne zgrade u vlasništvu tužitelja. Navodi da je osporio katastarsku identifikaciju te identifikaciju međa koju je utvrdio građevinski inspektor te je i na ovu okolnost predlagao provođenje vještačenja od strane ovlaštenog geodeta jer je pitanje katastarske identifikacije bazena i stvarnog stanja međa prethodno i ključno pitanje za pravilnu primjenu materijalnog prava. Ističe da građevinski inspektor nije geodetske struke kao jedine mjerodavne struke, a kako je osporavao katastarsku identifikaciju bazena i građevne čestice kao i pripadajuće međe tijekom upravnog postupka smatra da je građevinski inspektor trebao sukladno odredbi članka 101. stavka 2. Zakona o Državnom inspektoratu zatražiti mišljenje stalnog sudskog vještaka o spornim pitanjima. Kako je tijekom upravnog postupka priložio dokaze kojima je doveo u pitanje relevantne činjenice vezano za rotaciju građevinske čestice iz katastarskog plana iz 2017. godine smatra da je sud u sporu pune jurisdikcije trebao omogućiti izvođenje predloženih dokaza odnosno provesti očevid i vještačenje. Kako to nije provedeno smatra da je postupljeno protivno stajalištu Ustavnog suda Republike Hrvatske vezano za načelo jednakosti oružja u upravnom sporu i pravo na pravično suđenje kako je taj sud zauzeo primjerice u odluci broj U-III-2335/16. Ustraje kod navoda prema kojima predmetni bazen potpada pod odredbe Pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama i radovima što je isticao tijekom upravnog postupka i prvostupanjskog spora budući da o pravilnoj primjeni materijalnog prava ovisi i pitanje pravne izvršivosti rješenja. Nadalje smatra da je tuženik bio dužan sukladno načelu razmjernosti naložiti usklađivanje građevina odnosno uklanjanje utvrđenih nepravilnosti, a ne bezuvjetno rušenje objekta što ponovno ukazuje na pogrešnu primjenu materijalnog prava. Ističe da je u provedenom postupku nesporno utvrđeno kako je veći dio bazena na građevnoj čestici u vlasništvu tužitelja zbog čega smatra da je u najgorem slučaju tuženik mogao naložiti uklanjanje dijela bazena. Prvostupanjsku presudu smatra manjkavom, arbitrarnom i nerazumljivom jer je paušalno navedeno da je proveden dokaz uvidom u dokumentaciju koja prileži spisu upravnog spora i upravnog postupka bez specificiranja i ocjene konkretne dokumentacije. Osporava utvrđenje prema kojem bi za predgotovljenu metalnu konstrukciju trebao imati građevinsku dozvolu jer se radi o konstrukciji u smislu članka 2. stavka 2. točke 1. Pravilnika o jednostavnim i drugim građevina i radovima za koju nije potrebno izdavanje ni građevinske dozvole ni glavnog projekta. Predlaže da Sud žalbu usvoji, poništi prvostupanjsku presudu te usvoji tužbeni zahtjev, a tužitelju naknadi trošak upravnog spora uvećan za trošak sastava žalbe u iznosu od 1.250 €.

3. Tuženik, iako uredno pozvan, nije dostavio odgovor na žalbu.

4. Žalba nije osnovana.

5. Presudom prvostupanjskog suda potvrđena je pravilnost stajališta tuženika prema kojem su se u konkretnom slučaju ispunile zakonom propisane pretpostavke temeljem kojih tuženik nalaže uklanjanje građevine izgrađene bez izvršne građevinske dozvole pozivom na odredbu članka 113. stavka 1. točke 1. Zakona o Državnom inspektoratu ("Narodne novine", broj: 115/18. i 117/21.). Navedenom zakonskom odredbom propisano je da u provedbi inspekcijskog nadzora građevinski inspektor rješenjem naređuje investitoru odnosno vlasniku uklanjanje građevine odnosno njezina dijela u određenom roku ako se gradi ili je izgrađena bez izvršne građevinske dozvole.

6. Iz obrazloženja prvostupanjske presude kao i podataka spisa predmeta dostavljenih ovom Sudu tijekom žalbenog dijela upravnog spora proizlazi da je nadležni inspektor 25. studenog 2022., izvršio inspekcijski očevid na kč. [katastarska čestica] i kč. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] kojom prilikom je utvrđeno postojanje građevina opisanih rješenjem donesenim u ovom upravnom postupku i sporu kao i drugih bespravno izgrađenih građevina u neposrednom okruženju, a koje su predmet drugih inspekcijskih postupaka. U provedenom postupku utvrđeno je da je na kč. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koja je u vlasništvu tužitelja izgrađena stambena zgrada dok su bazen i spremište koje su predmet ovog upravnog postupka i spora namijenjeni korištenju te stambene zgrade kao i nezakonito izgrađenih stambenih zgrada na kč. [katastarska čestica], sve k. o. [katastarska općina]. Nadalje je utvrđeno da je kč. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u vlasništvu Republike Hrvatske. Navedenom očevidu tužitelj nije bio prisutan a tuženik je 22. prosinca 2022., ponovio inspekcijski pregled u prisustvu tužitelja, predstavnika Općinskog državnog odvjetništva i Općine Barban. Tijekom provedenih inspekcijskih pregleda utvrđeno je da se zgrada metalne konstrukcije nalazi na zemljištu u vlasništvu Republike Hrvatske dok je bazen smješten na dvije čestice odnosno čestici u vlasništvu Republike Hrvatske i čestici u vlasništvu tužitelja. Iz navedenog proizlazi da su građevine uklanjanje kojih je tužitelju naloženo izgrađene izvan građevinske čestice 1017/16 k. o. [katastarska općina] na kojoj tužitelj ima izgrađenu stambenu zgradu. Stoga je neosnovano pozivanje tužitelja na odredbe Pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama i radovima budući da se odredbe ovog Pravilnika odnose na pomoćne građevine koje su izgrađene na građevnoj čestici glavne zgrade. Tužitelj također neosnovano osporava prvostupanjsku presudu iz razloga što prvostupanjski sud nije proveo mjerničko i građevinsko vještačenje u svrhu utvrđivanja granica katastarskih čestica [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Navedeno iz razloga što se u postupku koji provodi građevinski inspektor ne mogu mijenjati granice utvrđene katastarskim planom. Stoga i žalbeni razlozi kojima tužitelj ukazuje da je došlo do izmjene katastarskog plana iz 2017. godine na način da je građevna čestica u vlasništvu tužitelja bila "zarotirana prema istoku" nisu prigovori koji se mogu s uspjehom iznositi u postupku koji provodi građevinski inspektor. U vezi s ovim razlozima tužitelj može pokrenuti odgovarajući postupak pred nadležnim katastarskim uredom.

7. Sud ne prihvaća žalbene navode kojima tužitelj osporava prvostupanjsku presudu kao manjkavu, arbitrarnu i nerazumljivu budući da je prvostupanjski sud jasno konkretizirao dokaze na kojima je temeljio zaključak o utvrđenom činjeničnom stanju, a obrazloženje presude također sadrži iscrpno navedene odredbe mjerodavnih propisa i ocjenu njihove relevantnosti za konkretnu upravnu stvar.

8. Slijedom navedenog, prema ocjeni ovog Suda ne postoje razlozi zbog kojih se prvostupanjska presuda žalbom pobija. Kako tužitelj nije uspio sa svojom žalbom, to nije osnovan niti njegov zahtjev za naknadu troška žalbenog dijela upravnog spora.

9. Iz navedenih razloga na temelju odredbe članka 74. stavka 1. Zakona o upravnim sporovima ("Narodne novine", broj: 20/10., 143/12., 152/14., 94/16., 29/17. i 110/21.) odlučeno je kao pod točkom I izreke, dok se odluka pod točkom II. temelji na odredbi članka 79. stavka 4. istog Zakona.

U Zagrebu, 9. listopada 2024.

Predsjednica vijeća

Arma Vagner Popović