Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    

    Republika Hrvatska

    Županijski sud u Splitu

    Split, Gundulićeva 29a

    Poslovni broj: Gž-2432/2024-3

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    P R E S U D A

    Županijski sud u Splitu, u vijeću sastavljenom od sudaca ovog suda Dragice Samardžić kao predsjednice vijeća, Ankice Matić kao sutkinje izvjestiteljice i članice vijeća i Vesne Kuzmičić kao članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja ABC iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Zoranu Mimica, odvjetniku u Splitu, protiv tuženika Nacional News Corporation d.o.o., Maksimirska 120, Zagreb, OIB: 76663423558, zastupanog po punomoćnici Ivani Stigleitner Gotovac, odvjetnici u Zagrebu, radi naknade štete, odlučujući o žalbama tužitelja i tuženika protiv presude Općinskog suda u Šibeniku poslovni broj Pn- 67/2023 od 17. svibnja 2024., u sjednici vijeća održanoj dana 9. listopada 2024.

    p r e s u d i o  j e

    Odbijaju se žalbe tužitelja i tuženika kao neosnovane i potvrđuje pobijana prvostupanjska odluka u cijelosti.

    Obrazloženje

    1. Sud prvog stupnja donio je presudu koja glasi:

    "I. Nalaže se tuženiku da u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe iz osnove neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti u vidu povrede ugleda, časti i dostojanstva tužitelju isplati iznos od 1.327,23 EUR zajedno sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama, koje na taj iznos teku od dana podnošenja tužbe pa do konačnog namirenja tužitelja u visini eskontne stope HNB koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu, uvećanom za 5 postotnih poena do 31. prosinca 2022. god., a od 01. siječnja 2023. god. po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena.

    II. Odbije se tužbeni zahtjev tužitelja u preostalom dijelu koji glasi: Nalaže se tuženiku da u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe iz osnove neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti u vidu povrede ugleda, časti i dostojanstva tužitelju isplati iznos od 1.327,23 EUR zajedno sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama, koje na taj iznos teku od dana podnošenja tužbe pa do konačnog namirenja tužitelja u visini eskontne stope HNB koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu, uvećanom za 5 postotnih poena do 31. prosinca 2022. god., a od 01. siječnja 2023. god. po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena III. Nalaže se tuženiku u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe naknaditi tužitelju parnični trošak u iznosu od 655,11 Eura zajedno sa zakonskim zateznim kamatama od presuđenja do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena."

    2. Žali se tužitelj na odbijajući dio i na odluku o troškovima postupka zbog "svih žalbenih razloga" sve sa prijedlogom da se žalba prihvati i postupi u skladu sa istom. 3. Žali se tuženik na obvezujući dio i na odluku o troškovima postupka, također zbog "svih žalbenih razloga" sve sa prijedlogom da se žalba prihvati i postupi u skladu sa istom.

    4. Odgovori na žalbe nisu podneseni.

    5. Žalbe nisu osnovane.

    6. Predmet ovog postupka je povreda prava osobnosti i naknada štete temeljem članka 21. Zakona o medijima ("Narodne novine" broj 59/04, 84/11, 81/13 i 114/22 – dalje ZM).

    7. Sud prvog stupnja je po provedenom dokaznom postupku utvrdio da je tjednik Nacional čiji je nakladnik tuženik u izdanjima od 20. veljače 2018. obavio članak pod naslovom "Afera BRA-MA narušava kredibilitet DORH-a, Ministarstva financija i HNB-a", te članak "U uklonio svog djelatnika sa slučaja splitske kreditne unije" objavljen u izdanju od 13. ožujka 2018. u kome se vrijeđa tužitelj koji obnaša dužnost zamjenika Županijskog državnog odvjetnika u Splitu.

    8. Prvotni članak se odnosi:

    "Jedan naoko nezanimljiv slučaj otkrivene nekretninske prevare na širem splitskom području, kada je sredinom 2015.g. pokrenuta istraga i privedeno nekoliko osumnjičenih, razvio se u aferu koja prijeti ozbiljno naštetiti kredibilitetu Državnog odvjetništva, Ministarstva financija i Hrvatske narodne banke.

    Zbog indicija da su neki njihovi zaposlenici direktno sudjelovali u nizu malverzacija oko propale splitske štedionice BRA-MA (kasnije kreditne unije), odnosno da su te nezakonitosti tolerirali i prešućivali ili su čak opstruirali istragu – prošlog tjedna opširna kronologija cijelog slučaja poslana je na niz adresa u najvišem državnom vrhu, pravosuđu, sigurnosnim službama i Sabor.

    Nacional je u posjedu te dokumentacije, kao i niza dopisa, upozorenja i izvješća iz kojih je vidljiv u najmanju ruku nemar institucija, ali i sudjelovanje visokorangiranih državnih službenika u seriji dvojbenih poteza koji bi se najlakše mogli opisati kao masovna "Ponzijeva shema" odnosno piramidalna prijevara.

    U ovom slučaju oštećeno je najmanje četiristotinjak klijenata sa splitskog područja – većinom umirovljenika, bolesnih, umirovljenih branitelja i lakovjernih građana koji su svoju ušteđevinu ulagali u zamjenu za pristojne kamate. Gubitak poslovanja utvrđen je HNB-ovim nadzorom iznosi oko 30 milijuna kuna, no sumnja se da bi šteta mogla biti puno veća."

    Nadalje je navedeno: "slučaj napokon završava u Županijskom državnom odvjetništvu, no u rukama zamjenika županijskog državnog odvjetnika u Splitu ABC, a on otvara istragu samo po jednoj točki policijske kaznene prijave. Sada se službeno traži njegovo izuzeće "zbog nesporenog sukoba interesa i evidentnog opstruiranja predmeta", a pored toga zahtijeva se i da Državno odvjetništvo obavi nadzor nad svim predmetima kojima se bavio.

    Štediše su, naime, otkrile njegovu profesionalnu povezanost s osobom imena ABC bliskim prijateljem obitelji UF, u posve drugom predmetu u kojemu je došlo do iznenađujućeg "kopernikanskog obrata".

    U dugotrajnom sudskom postupku protiv P PF zbog gospodarskog kriminala teškom 1,5 milijuna Eura sedam godina nakon podizanja optužnice izronila je nova dokumentacija čiju je vjerodostojnost potvrdio upravo ABC kao vještak za financije i računovodstvo, pa je tužitelj u tom predmetu – a radi se o ABC - bez problema odustao od progona.

    Upravo ABC jedna je od osoba izravno umiješanih i u slučaj BRA-MA: premda je radio kao visokorangirani službenih Financijske policije, on je od 2008. do 2011. godine bio i član Nadzornog odbora kreditne unije, što je bilo direktno kršenje zakona.

    Potvrdu za to Nacional je dobio od saborskog zastupnika Mosta ĐF jedinog koji je javno progovorilo o cijelo slučaju: ustupio nam je dokument u kojemu Ministarstvo financija jasno potvrđuje da ABC nikada nije izdalo odobrenje za takav angažman odnosno da se radilo o nezakonitom postupanju". "

    9. Članak od 13. ožujka 2018. odnosi se :

    "Zamjeniku županijskog državnog odvjetnika u Splitu ABC oduzet je predmet "BRA-MA kreditna unija" slučaj u kojem je nakon nadzora Hrvatske narodne banke još krajem 2015.g. godine otkrivene nezakonitosti i nepravilnosti, između ostalog i lažirana financijska izvješća u kojima je prikazana dobit od 40 tisuća kuna umjesto gubitka od 29 milijuna kuna što je rezultiralo serijom kaznenih prijava četiristotinjak oštećenih štediša.

    Državno odvjetništvo tako je reagiralo na tekst objavljen prije dva tjedna u Nacionalu u kojem je opširno prikazana kronologija afere oko ove kreditne unije i začudnog nemara opstrukcija više državnih institucija oko sankcioniranja evidentnih nezakonitosti."

    "Prema informacijama Nacionala, odluka o uklanjanju ABC s ovog slučaja donesena je u središnjici DORH-a, a i on sam o tome je usmeno obavijestio oštećene štediše koji su podnijeli kaznene prijave protiv odgovornih te posljednjih mjeseci ažurno prate svaki razvoj događaja u ovom procesu.

    Kazao im je i da je predmet dodijeljen zamjenici županijskog državnog odvjetništva u Splitu Miri Dolić koja je na glasu kao ekspert za gospodarski kriminal, no i njoj će biti potrebno nekoliko mjeseci da prouči vrlo opsežnu dokumentaciju. ABC izuzeće zatraženo je "zbog nesporenog sukoba interesa i evidentnog opstruiranja predmeta" kako je navedeno u dokumentaciji koje posjeduje Nacional, a kao jedna od glavnih zamjerki navodi se njegova profesionalna povezanost s ABC, bivšim financijskim policajcem koji je bez dozvole nadređenih iz Ministarstva financija obavljao dužnost u štedno-kreditnoj zadruzi BRA- MA. ABC, inače prijatelj obitelji UF, u posve drugom sudskom predmetu – dugotrajnom postupku protiv P PF u predmetu "Nova Color" i navodnom gospodarskom kriminalu teškom 1,5 milijuna eura – vještak za financije i računovodstvo potvrdio je vjerodostojnost dokumentacije koja je iznenađujuće "izronila" nakon sedam godina pa je tužitelj u tom predmetu ABC potom odustao od progona.

    Razvoj događaja u medijima se tada opisivao kao "kopernikanski obrat" "OŠTEĆENI ŠTEDIŠE SPLITSKE KREDITNE UNIJE u više navrata žestoko su kritizirali pristup Državnog odvjetništva njihovom slučaju, između ostalog i zato što je predmet pune dvije godine nakon službenog izvješća HNB-a ležao na Općinskom državnom odvjetništvu, umjesto da se zbog visine štete odmah proslijedi Županijskom državnom odvjetništvu.

    To se dogodilo tek u prosincu prošle godine zahvaljujući prijavi koju je protiv sedam osoba podnijela Služba organiziranog kriminaliteta Policijske uprave splitsko- dalmatinske. ABC je tada ispitao UF i njegove sinove te ih potom pustio na slobodu otvarajući istragu samo po jednoj točki policijske kaznene prijave, i to ne onoj koja se odnosi na lažiranje financijskih izvještaja prema HNB-a. Sva trojica osumnjičenika, inače, zbog drugih kaznenih djela vezanih za odobravanje kredita još u drugoj polovini 2015.godine bili su privedeni i proveli su neko vrijeme u zatvoru.

    Na rad ABC svojedobno se požalila i splitska krim-policija, uputivši dopis Glavnom državnom odvjetniku zbog lakoće kojom je ovaj odbacio njenu kaznenu prijavu u slučaju "Cenzura plus" premda je policija postupala temeljem protokola o zajedničkoj suradnji s DORH-o, i za očekivati je da se o nacrtu kaznene prijave konzultirala s nadležnim zamjenikom državnog odvjetnika.

    Ime ABC u javnosti se pojavljivalo i u "slučaju ročnik" iz 2003.godine, kada je otkriveno da je u splitskom Državnom odvjetništvu bila zaposlena osoba koja je u istom tijelu istovremeno imala status ročnika na civilnom služenju vojnog roka zbog priziva savjesti, nakon čega je degradiran. Radi se o BF, čija je supruga sestra ČF.

    "U SPLITSKO DRŽAVNO ODVJETNIŠTVO ABC je stigao još 1997.g. iz Dubrovnika, na poziv tadašnjeg općinskog državnog odvjetnika i današnjeg odvjetnika Nediljka Ivančevića, koji je zastupao osumnjičene u spomenutom slučaju "Cenzura plus", Ubrzo je zasjeo na njegovu dužnost, Radi se o osobi solidnog imovinskog stanja, između ostalog i zato što je njegov otac IF bivšem generalu NF prodao dva atraktivna zemljišta na dubrovačkim Pločama za 3,8 milijuna eura, što je bila afera koju su lokalni mediji tada nazvali "Dubrovačke vile". NF je, prema pisanju Dubrovačkog dnevnika, u sudskom postupku u Austriji stavljano na teret sumnjivo otkupljivanje zemljišta upravo na dubrovačkom području, kada je preko tvrtke "Dubrovačke vile" kupovao nominalne pašnjake, da bi oni odmah po završetku kupoprodaje bivali prenamijenjeni u građevinsko zemljište. Prvi kupoprodajni ugovor sklopljen je upravo s IF za dvije parcele veličine 4786 i 4895 četvornih metara, a u tekstu tog dokumenta stajalo je da će se prodavateljima u roku od dva tjedna isplatiti "kapara", a puni iznos "po predočenju izvatka iz GUP-a Dubrovnika iz kojeg će biti vidljivo da su predmetne nekretnine namijenjene kao građevinskog zemljište".

    10. Osim navedenog sud prvog stupnja je utvrdio da je tužitelj zatražio ispravak objavljene netočne informacije što je glavni urednik tuženika odbio.

    11. Na temelju utvrđenog činjeničnog stanja, sud prvog stupnja zaključuje:

    - da sud smatra da je tužitelj kao zamjenik županijskog državnog odvjetnika u Splitu radio na kaznenom predmetu protiv FF i dr. 7 ("BRA-MA") povodom kaznene prijave Policijske uprave Splitsko-dalmatinske zbog kaznenih dijela zlouporabe povjerenja u gospodarskom poslovanju iz članka 246. st. 2. u svezi stavka 1 i d. Kaznenog zakona i da je nakon pregleda kaznene prijave prema svom dugogodišnjem iskustvu zauzeo stajalište da nema zakonskih uvjeta za određivanje istražnog zatvora zbog čega predmet treba ići u redovnu proceduru na način da će saslušati optuženike i nakon toga ih pustiti na slobodu, pa da time nije prihvatio sve točke podnesene kaznene prijave zbog čega dio teksta u spornom članku "AFERA BRA-MA narušava kredibilitet DORH-a, Ministarstva financija i HNB-a od dana 20. veljače 2018.g. u kojem je navedeno "slučaj napokon završava u Županijskom državnom odvjetništvu, no u rukama zamjenika županijskog državnog odvjetnika u Splitu ABC, a on otvara istragu samo po jednoj točki policijske kaznene prijave" , te dio teksta u spornom članku "U uklonio svog djelatnika sa slučaja splitske kreditne unije" od dana 13. ožujka 2018.g. u kojem je navedeno "ABC je tada ispitao UF i njegove sinove te ih potom pustio na slobodu otvarajući istragu samo po jednoj točki policijske kaznene prijave" ne predstavlja netočnu informaciju;

    - da se tužitelju ABC, zamjeniku županijskog državnog odvjetnika u Splitu po nalogu Županijskog državnog odvjetništva u Splitu, broj A-40/2018 od dana 05. ožujka 2018.g. na temelju članka 174.d stavak 2 u svezi s člankom 174. st. 4 i u svezi s člankom 5 Poslovnika državnog odvjetnika (Narodne novine br. 5/14 i 123/15) spis Županijskog državnog odvjetništva u Splitu broj K-DO-57/2017 protiv GF i dr (7) zbog kaznenih dijela zlouporabe povjerenja u gospodarskom poslovanju iz članka 246. st. 2. u svezi stavka 1 i d. Kaznenog zakona, zbog posebnih razloga oduzima kojim je isti zadužen i da se dodjeljuje u rad Miri Dolić, zamjeniku županijskog državnog odvjetnika u Splitu, pa dio teksta u spornom članku "U uklonio svog djelatnika sa slučaja splitske kreditne unije" od dana 13. ožujka 2018.g. koji se temelji na javnoj ispravi koju je u propisanom obliku izdalo nadležno tijelo u okviru svojih ovlasti i u kojem je navedeno podnaslov ispod teksta članka "NAKON OTKRIĆA NACIONALA o aferi splitske BRA-MA kreditne unije i opstrukcija više državnih institucija u sankcioniranju očitih nezakonitosti, taj predmet više ne vodi ABC, zamjenik u Županijskom državnom odvjetništvu u Splitu" i "u kojem je navedeno "Zamjeniku županijskog državnog odvjetnika u Splitu ABC oduzet je predmet "BRA-MA kreditna unija" slučaj u kojem je nakon nadzora Hrvatske narodne banke još krajem 2015.g. godine otkrivene nezakonitosti i nepravilnosti, između ostalog i lažirana financijska izvješća u kojima je prikazana dobit od 40 tisuća kuna umjesto gubitka od 29 milijuna kuna što je rezultiralo serijom kaznenih prijava četiristotinjak oštećenih štediša.

    - da je državno odvjetništvo reagiralo na tekst objavljen prije dva tjedna u Nacionalu u kojem je opširno prikazana kronologija afere oko ove kreditne unije i začudnog nemara opstrukcija više državnih institucija oko sankcioniranja evidentnih nezakonitosti",

    "Prema informacijama Nacionala, odluka o uklanjanju ABC s ovog slučaja donesena je u središnjici DORH-a, a i on sam o tome je usmeno obavijestio oštećene štediše koji su podnijeli kaznene prijave protiv odgovornih te posljednjih mjeseci ažurno prate svaki razvoj događaja u ovom procesu.

    Kazao im je i da je predmet dodijeljen zamjenici županijskog državnog odvjetništva u Splitu Miri Dolić koja je na glasu kao ekspert za gospodarski kriminal, no i njoj će biti potrebno nekoliko mjeseci da prouči vrlo opsežnu dokumentaciju" ne predstavlja netočnu informaciju;

    - da je stalni sudski vještak za računovodstvo i financije ABC, broj II Kio-134/03 od listopada 2007.g. po nalogu za vještačenje istražnog suca Županijskog suda u Splitu HF u kaznenom predmetu protiv PF i dr. za kazneno djelo iz čl. 337 st. 4 i dr. Kaznenog zakona određen za vještaka radi provođenja financijsko – knjigovodstveno vještačenje TD "Nova color" d.d. Split na okolnost da li je dio novca kojeg su PF pozajmljivali razni vjerovnici korišten u poslovanju "Nova Color" i ako jest u kojem iznosu, da li osumnjičeniku MF vraćen dio novca kojeg je on pozajmio osumnjičeniku PF i u kojem iznosu i da li je bilo opravdano otpisivanje potraživanja kojeg je "Nova Color" ima prema dužnicima, pa dio teksta u spornom članku "AFERA BRA-MA narušava kredibilitet DORH-a, Ministarstva financija i HNB- a od dana 20. veljače 2018.g. u kojem je navedeno "U dugotrajnom sudskom postupku protiv P PF zbog gospodarskog kriminala teškom 1,5 milijuna Eura sedam godina nakon podizanja optužnice izronila je nova dokumentacija čiju je vjerodostojnost potvrdio upravo ABC kao vještak za financije i računovodstvo, pa je tužitelj u tom predmetu – a radi se o ABC - bez problema odustao od progona.", kao i dio teksta u spornom članku "U uklonio svog djelatnika sa slučaja splitske kreditne unije" od dana 13. ožujka 2018.g. u kojem dijelu je navedeno ABC izuzeće zatraženo je "zbog nesporenog sukoba interesa i evidentnog opstruiranja predmeta" kako je navedeno u dokumentaciji koje posjeduje Nacional, a kao jedna od glavnih zamjerki navodi se njegova profesionalna povezanost s ABC, bivšim financijskim policajcem koji je bez dozvole nadređenih iz Ministarstva financija obavljao dužnost u štedno- kreditnoj zadruzi BRA-MA. ABC, inače prijatelj obitelji GF, u posve drugom sudskom predmetu – dugotrajnom postupku protiv P PF u predmetu "Nova Color" i navodnom gospodarskom kriminalu teškom 1,5 milijuna eura – vještak za financije i računovodstvo potvrdio je vjerodostojnost dokumentacije koja je iznenađujuće "izronila" nakon sedam godina pa je tužitelj u tom predmetu ABC potom odustao od progona" predstavlja netočnu informaciju budući da u bitnom proizlazi da tužitelj kaozamjenik županijskog državnog odvjetništva u Splitu nije u kaznenom predmetu protiv PF i dr. za kazneno djelo iz čl. 337 st. 4 i dr. Kaznenog zakona svojom odlukom postavio ABC za vještaka već da je u preuzetom kaznenom predmetu odredio dopunu vještačenja slijedom čega je donesena odluka o odustajanju od progona, kao i da iz obrazloženja naloga Županijskog državnog odvjetništva u Splitu, broj A-40/2018 od dana 05. ožujka 2018.g. u kaznenom predmetu broj K-DO-57/2017 protiv GF i dr (7) zbog kaznenih dijela zlouporabe povjerenja u gospodarskom poslovanju iz članka 246. st. 2. u svezi stavka 1 i d. Kaznenog zakona jasno proizlazi da su predstavnici oštećenika Kreditne unije "BRA-MA" TF, likvidator i CF, predsjednik Nadzornog odbora, zatražili od Državnog odvjetništva Republike Hrvatske zbog pritužbe na rad tužitelja kao zamjenika i sumnje u njegovu nepristranost izuzeće tužitelja i da iako su navodi neosnovani i netočni i kraj činjenice da oštećenici ne mogu tražiti izuzeće zamjenika da se radi otklonila bilo kakva sumnja u objektivno i nepristrano postupanje u predmetu spis dodjeljuje drugom zamjeniku, dakle da razlog izuzeća tužitelj nije nesporeni sukob interesa i evidentno opstruiranja predmeta;

    - da tužitelj ABC nije u prijateljskim i srodničkim odnosima kao niti u profesionalnoj povezanosti s vještakom KF kako je utvrđeno prema iskazu svjedoka KF jer tuženik svojim navodima i dokazima nije dokazao suprotno već upire da je isključivo prenio informaciju koja bi proizlazila iz dopisa štediša upućenog na više adresa državnih institucija bez obzira na njezinu istinitost što potvrđuje u svom iskazu zakonski zastupnik tuženika ĆF, pa da dio teksta u spornom članku "AFERA BRA-MA narušava kredibilitet DORH-a, Ministarstva financija i HNB-a od dana 20. veljače 2018.g. u kojem se navodi "Štediše su, naime, otkrile njegovu profesionalnu povezanost s osobom imena ABC bliskim prijateljem obitelji GF, u posve drugom predmetu u kojemu je došlo do iznenađujućeg "kopernikanskog obrata", ne predstavlja točnu informaciju jer u ovom postupku nije potkrijepljena bilo kakvom relevantnom dokumentacijom za koju je tuženik isticao da je bila u njegovom posjedu u trenutku objavljivanja spornih članaka i koju nije predočio sudu kao bio potvrdio te činjenične navode pa kao takvi prema pravilima o teretu dokazivanja isti se ne mogu prihvatiti kao dokazani;

    - da dio teksta spornog članka "U uklonio svog djelatnika sa slučaja splitske kreditne unije" od dana 13. ožujka 2018.g." u kojem se navodi "Na rad ABC svojedobno se požalila i splitska krim-policija, uputivši dopis Glavnom državnom odvjetniku zbog lakoće kojom je ovaj odbacio njenu kaznenu prijavu u slučaju "Cenzura plus" premda je policija postupala temeljem protokola o zajedničkoj suradnji s DORH-o, i za očekivati je da se o nacrtu kaznene prijave konzultirala s nadležnim zamjenikom državnog odvjetnika.

    - da se ime ABC u javnosti pojavljivalo i u "slučaju ročnik" iz 2003.godine, kada je otkriveno da je u splitskom Državnom odvjetništvu bila zaposlena osoba koja je u istom tijelu istovremeno imala status ročnika na civilnom služenju vojnog roka zbog priziva savjesti, nakon čega je degradiran. Radi se o BF, čija je supruga sestra ČF.

    "U SPLITSKO DRŽAVNO ODVJETNIŠTVO ABC je stigao još 1997.g. iz Dubrovnika, na poziv tadašnjeg općinskog državnog odvjetnika i današnjeg odvjetnika Nediljka Ivančevića, koji je zastupao osumnjičene u spomenutom slučaju "Cenzura plus", Ubrzo je zasjeo na njegovu dužnost, Radi se o osobi solidnog imovinskog stanja, između ostalog i zato što je njegov otac IF bivšem generalu NF prodao dva atraktivna zemljišta na dubrovačkim Pločama za 3,8 milijuna eura, što je bila afera koju su lokalni mediji tada nazvali "Dubrovačke vile". NF je, prema pisanju Dubrovačkog dnevnika, u sudskom postupku u Austriji stavljano na teret sumnjivo otkupljivanje zemljišta upravo na dubrovačkom području, kada je preko tvrtke "Dubrovačke vile" kupovao nominalne pašnjake, da bi oni odmah po završetku kupoprodaje bivali prenamijenjeni u građevinsko zemljište.

    - da je prvi kupoprodajni ugovor sklopljen upravo s IF za dvije parcele veličine 4786 i 4895 četvornih metara, a u tekstu tog dokumenta stajalo je da će se prodavateljima u roku od dva tjedna isplatiti "kapara", a puni iznos "po predočenju izvatka iz GUP-a Dubrovnika iz kojeg će biti vidljivo da su predmetne nekretnine namijenjene kao građevinskog zemljište". To se vrlo brzo uistinu i dogodilo", prema stajalištu ovog suda ne može predstavljati točnu informaciju jer u postupku tuženik nije priložio relevantnu dokumentaciju u vidu dostave kupoprodajnih ugovora niti je predložio pregled kaznenih spisa na koje se poziva kako bi se njihovim pregledom mogla potvrditi točnost obavljene informacije, dakle nije dokazao da je ta informacija utemeljena na točnim činjenicama ili na činjenicama za koje je autor imao osnovani razlog povjerovati da su točne i poduzeo je sve potrebne mjere za provjeru njihove točnosti jer je postojalo je opravdano zanimanje javnosti za objavu te informacije i ako je postupano u dobroj vjeri, odnosno da je točna, pa da iz okolnosti slučaja proizlazi da je novinar u dobroj vjeri zaključio da se oštećenik slaže s njezinim objavljivanjem, a niti se može smatrati da je proizašla iz vrijednosnih sudova autora čije je objavljivanje bilo u javnom interesu i ako je ta informacija dana u dobroj vjeri. Naime, neprihvatljivo je da se u spornom članku u kojem se objavljuje ime i prezime tužitelja i njegovog oca IF radi zaintrigiranja šire javnost ta imena i prezimena tekstualno povezuje sa imenom osobe NF za koje se navodi da je u sudskom postupku u Austriji stavljano na teret sumnjivo otkupljivanje zemljišta upravo na dubrovačkom području, kada je preko tvrtke "Dubrovačke vile" kupovao nominalne pašnjake, bez da se sudu predoči nepobitni dokazi koji ukazuje da bi ta informacija bila točna, a time i istinita, kao i da se olako smatra da predstavlja točnu informaciju bez poduzimanja svih potrebnih mjera za provjeru njihove točnosti iako je smatralo da je informacija utemeljena na točnim činjenicama i na činjenicama slijedom kojih se nije imalo osnovanog razloga posumnjati u njezinu točnost i da olakosmatra da je za informaciju postojalo opravdano zanimanje javnosti za objavu informacije niti da bez konkretne provjere ili pokušaja provjere u dobroj vjeri zaključi da se oštećenik – tužitelj slaže s objavljivanjem te informacije koja mu narušava čast i ugled kao zamjenika županijskog državnog odvjetništva u Splitu;

    - da tuženik nije poduzeo potrebne mjere za provjeru točnosti svih informacija koje su objavljene u spornim člancima, makar i u kontekstu riječi uz skupinu ljudi, odnosno da zauzima stajalište da i bez tih mjera (kontakta sa tužiteljem ili glasnogovornikom Županijskog državnog odvjetništva) može objaviti tu informaciju bez izjašnjenja te osobe;

    - da tuženik nije objavio ispravak netočne informacije jer je u svom odgovoru na zahtjev tužitelja naveo razloge odbijanja držeći da zahtjev ne zadovoljava formu u kojem se može objaviti odnosno da nije sastavljen prema odredbama Zakona o medijima, pa da time, bez obzira što ispravak nije objavljen zbog stajališta tuženika, tužitelj ima pravo na tužbu za naknadu nematerijalne štete jer je prethodno zatražio od nakladnika objavljivanje ispravka sporne informacije odnosno isprike kada ispravak nije moguć, dakle isti nije prekludiran u svom pravu na tužbu za naknadu nematerijalne štete;

    - da se spornim tekstualnim dijelovima objavljenih članaka koji su navedeni u prednjem dijelu obrazloženja kao netočne informacije vezane uz ime i prezime tužitelja kao i naslovima spornih članka nedvojbeno skreće posebna pažnja i pozornost svakom čitatelju tjednika Nacional odnosno spornim dijelom teksta kod čitatelja potiče zainteresiranost za preostali tekstualni dio spornog članka;

    - da tako objavljeno i javno izloženo ime i prezime tužitelja u tjedniku Nacional koji svoju tiražu ostvaruje na cijelom području Republike Hrvatske, pa tako i na području Dalmacije i Splitsko dalmatinske županije, odnosno Grada Splita na čijem području je ustanovljena nadležnost Županijskog državnog odvjetništva u Splitu, uz naglasak da je tužitelj kao zamjenik županijskog državnog odvjetništva u Splitu lakoćom odbacio kaznenu prijavu slučaju "Cenzura plus" odnosno odustao nakon sedam godina od progona protiv P PF u predmetu "Nova Color", svojom naglašenošću toliko jako i upečatljivo može izazivati zainteresiranost šire javnosti a poglavito osoba u kuloarima pravosuđa i osoba čiji se predmeti (i čiji će se predmeti) vode pred Županijskim državnim odvjetništvom u Splitu što može rezultirati predvidljivom usmenom predajom drugim osobama o mogućim nezakonitim radnjama tužitelja kao zamjenik županijskog državnog odvjetništva u Splitu, a to zato jer javni mediji predstavljaju posebnu društvenu snagu koja ima važni utjecaj na javni život i predstavljaju važnu društvenu kontrolnu moć jer djeluju kritično koja kritika može biti oštra, teška i sarkastična, ali nikako ne smije biti uvredljiva u smislu difamiranja, kao i da svojim tekstualnim dijelovima stvaraju čvrstu presumpciju istine onoga što je objavljeno i što se nakon objave smatra vrlo vjerojatnim (imajući na umu društveni prijekor na rad državnih institucija)

    - da je tuženik povrijedio pravo osobnosti tužitelja koje se manifestira u pravu na ugled, čast i dostojanstvo kao državnog dužnosnika – zamjenik županijskog državnog odvjetnika u Splitu, s obzirom imajući na umu širinu čitanosti tjednika Nacional na cijelom području Republike Hrvatske, a izrazito vezanim za područje jurisdikcije Općinskog suda u Splitu čime je takva informacija bila dostupna velikom krugu osoba.

    12. S zaključkom suda prvog stupnja suglasan je žalbeni sud iz slijedećih razloga:

    13. Prema odredbi članka 21. stavak 1. ZM-a nakladnik koji informacijom objavljenom u mediju prouzroči drugome štetu dužan ju je naknaditi s tim da prema stavku 6. citiranog članka postojanje pretpostavki za odgovornost za štetu dokazuje tužitelj dok postojanje pretpostavke za oslobađanje odgovornosti za štetu dokazuje tuženik.

    14. Prema odredbi članka 22. ZM-a neimovinska šteta u pravilu se nadoknađuje objavljivanjem ispravka informacija i ispravkom nakladnika te isplatom naknade sukladno općim propisima obveznog prava pa se satisfakcija može zatražiti putem objave presude, alternativno isprike kada objava isprike nije moguća ili u vidu pravične novčane naknade sukladno općim obvezno pravnim pravilima, ali ne u formi objave presude.

    15. Svaka osoba ima pravo na zaštitu privatnosti, dostojanstva i ugleda - članka 7. ZM-a, i nakladnik ne odgovara za štetu ako je informacija kojom je šteta učinjena donijeta u skladu s odredbom članka 21. stavaka 4. ZM-a.

    Svaki novinar je kod obavljanja novinarske profesije dužan postupati savjesno i odgovorno pri čemu je točnost objavljivanje informacije najvažnije pravilo novinarstva.

    16. Naime, sloboda medija služi slobodnom i individualnom i javnom oblikovanju mišljenja te je nužna osnova za kritičko izvješćivanje i istraživačko novinarstvo. Samo slobodno i od bilo kakvih utjecaja i kritičko pokazivanje stvarnosti može voditi slobodnom oblikovanju mišljenja i na taj način omogućiti građanima u svim područjima života. Međutim ni sloboda medija nije neograničena jer izvješćivanje koje nadilazi informativne potrebe javnosti može zadrijeti u zaštićeno područje ljudske osobnosti, privatnosti, dostojanstva i time povrijediti prava i interese fizičkih i pravnih osoba.

    17. Prema Ustavu Republike Hrvatske zajamčena je sloboda mišljenja i izražavanja misli, što sadržava i slobodu medija, ali je isto podložno ograničenjima propisanim Ustavom i Zakonom. Uostalom i Konvencija za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda članak 8.- jamči pravo na poštovanje privatnog života.

    18. Svaku informaciju novinar je dužan s povećanom profesionalnom pozornošću utvrditi, a posebno kod istraživačkog novinarstva.

    19. Mediji u svakom demokratskom društvu imaju važnu ulogu i njihova uloga ne smije biti zloupotrjebljavana.

    20. Uloga novinara u demokratskom društvu je da kroz načelo slobode izražavanja prenese informacije o stvarima koje se tiču javnosti, pri čemu treba razlikovati izjave o činjenicama i vrijednosne sudove, jer se činjenice mogu dokazivati, dok istinitost vrijednosnih sudova nije podložna dokazu, ali mora postojati dovoljno činjenične osnove koja podupire te vrijednosne sudove, jer bi u suprotnom bili pretjerani.

    21. Sloboda mišljenja i izražavanja misli predstavlja jedno od temeljnih načela demokratskog društva i jedno od osnovnih uvjeta za njegov napredak te za ispunjenje svakog pojedinca. Pravo na slobodu izražavanja odnosi se ne samo na informacije i ideje koje su blagonaklono prihvaćene ili se ne smatraju uvredljivima ili ne izazivaju nikakvu reakciju, nego na one koje vrijeđaju, šokiraju ili uznemiravaju. Test "nužnosti" u demokratskom društvu zahtjeva da sud pred kojim se nađe zahtjev za ograničenje nečije slobode izražavanja, utvrdi je li ograničenje slobode izražavanja prijeko društveno potrebno i je li razmjerno legitimnom cilju te da za ograničenje slobode izražavanja navede relevantne i dostatne razloge. Pri ocjenjivanju razmjernosti mišljenja treba razlikovati izjave od činjenica, od vrijednosnih sudova. Dok se postojanje činjenica može dokazati, istinitost vrijednosnih sudova nije dokaziva. Kada se radi o vrijednosnim sudovima, razmjernost ograničenja slobode izražavanja može ovisiti o tome postoji li dostatna činjenična osnova koja te sudove podržava u suprotnom se ti sudovi mogu smatrati pretjeranima. Kako bi se moglo razlikovati radi li se o izjavi o činjenicama ili o vrijednosnom sudu, nužno je uzeti u obzir okolnosti svakog slučaja i "opći ton" izjave o kojoj se radi (kao Ustavni sud Republike Hrvatske broj U-III-458/18).

    22. Ustavno jamstvo slobodnog izražavanja sadrži obvezu odgovornosti koje se odnose i na tisak. Upravo radi postojanja tih obveza odgovornosti od strane onih koji se koriste svojim pravnom na slobodu izražavanja tisak je prilikom iznošenja informacija od javnog interesa dužan postupati u dobroj vjeri kako bi pružio vjerodostojnu informaciju u skladu s novinarskom etikom. Pri ocjeni je li došlo do povredi slobode izražavanja potrebno je sagledati svaki pojedini slučaj u svjetlu svih okolnosti uključujući sadržaj spornih navoda kao i kontekst u kojemu su ti navodi izrečeni. Osobito je potrebo utvrditi jesu li mjere poduzete radi ograničenja slobode izražavanja razmjerne legitimnom cilju koji se tim ograničenjem želi postići (Ustavni sud RH U-III/2886/2011).

    23. Vrijednosni sudovi mogu biti i uvredljivi, ali pod uvjetom da je njihovo objavljivanje u javnom interesu i da su ti vrijednosni sudovi iznijeti u dobroj vjeri.

    24. Osobe kao što su suci, državni odvjetnici koji su temelj institucije države moraju biti imuni na kritiku i kontrolu i podvrgnuti su širim granicama kritike od novinara i građana. Kad sud odlučuje o prigovoru osobe koja tvrdi, kao u konkretnom slučaju da je nečijim istupom povrijeđeno dostojanstvo, čast ili ugled ishod te ocjene treba biti jednak kao da se odlučuje o prigovoru i povredi slobode izražavanja misli.

    25. U okolnostima kada prijeporna informacija može utjecati na zaštitu ugleda i prava drugih, taj se "sukob" treba rješavati vaganjem relevantnih čimbenika koji se odnose na dvije zaštićene strane i to s jedne strane pravo na slobodu izražavanja, i s druge strane pravo na poštivanje osobnog života drugih.

    26. Riječ je o pravima koje zaslužuju jednaku zaštitu.

    27. Člankom 10. Konvencije o ljudskim pravima, pravo na slobodu izražavanja ne jamči neograničenu slobodu izražavanja, jer test nužnosti zahtjeva da sud utvrdi je li ograničenje slobode izražavanja prijeko društveno potrebno i je li razmjerno legitimnom cilju.

    28. Stoga tuženiku nije zabranjeno iznositi vrijednosne sudove odnosno kritizirati rad određenih osoba ili javnih tijela, međutim treba uzeti u obzir okolnosti slučaja, postupati u skladu s novinarskom etikom i paziti da se ne prekorače granice koje se odnose na zaštitu ugleda i prava drugih.

    29. Stoga prema mišljenju ovog suda, sud prvog stupnja je pravilno razlučio što predstavlja točnu odnosno netočnu informaciju, pa time i povredu prava osobnosti s obzirom na okolnosti slučaja.

    30. Žalbeni navodi tuženika da tužitelj nije dokazao postojanje pretpostavki za odgovornost za štetu, da se radi o objavi informacije od javnog interesa, da se radi o istraživačkom novinarstvu, te da se dovodi u pitanje sloboda izražavanja, ne utječu na zakonitu odluku suda prvog stupnja s obzirom na utvrđeno činjenično stanje koje ovaj sud prihvaća i na isto upućuje žalitelja radi izbjegavanja nepotrebnog ponavljanja.

    31. Pravilno sud prvog stupnja zaključuje da predmetnim člancima skreće se pozornost javnosti – čitatelja u odnosu na tužitelja, što zasigurno ukazuje na sumnju u rad tužitelja, a to predstavlja povredu prava osobnosti.

    32. Naime, rad sudaca, a time i državnih odvjetnika treba uživati povjerenje javnosti i mora se štititi od neutemeljenih napada. Iako nisu imuni na kritike i kontrole, ta kritika nikako ne smije prijeći određene granice, a osobito treba jasno razlikovati kritiku, klevetu i sl. koje mogu utjecati na rad državnog odvjetnika odnosno dovesti do (ne)povjerenja javnosti u državne institucije ( kao Ustavni sud RH U-III-4248/2023).

    33. Uostalom, sve informacije nisu potvrđene kao točne, što proizlazi iz rezultata dokaznog postupka i kako sloboda izražavanja ne smije predstavljati nevjerodostojnu osnovu za medijsko izvješće, to je prema mišljenju ovog suda upravo u dijelu ocjene netočne informacije sud prvog stupnja pravilno utvrdio i zaključio da nisu ostvarene pretpostavke za oslobađanje od odgovornosti za štetu prema odredbi članka 21. ZM- a.

    34. Stoga kako je sud cijeneći test nužnosti pravilno utvrdio činjenično stanje, pa time i djelomični uspjeh stranaka u postupku, to žalbeni navodi tuženika nisu osnovani, kao ni žalbeni navodi tužitelja glede odbijajućeg dijela tužbenog zahtjeva.

    35. Kako je već naprijed navedeno, državni odvjetnici, kao temelj države moraju biti imuni na kritiku i podvrgnuti oštrim granicama kritike od ostalih građana, to je visina dosuđenog iznosa s naslova povrede prava osobnosti realna i u skladu s ustaljenom sudskom praksom.

    36. Slijedom navedenog odlučeno je kao u izreci – članak 368. stavak 1. . Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23, dalje u tekstu: ZPP).

    37. Odluka o troškovima postupka je pravilna s obzirom na odredbu članka 154. i članka 155. stavak 1. ZPP-a, pa žalbeni navodi tužitelja i tuženika nisu osnovani, jer je sud prvog stupnja ocijenio da su dosuđeni iznosi opravdani i u skladu s važećom Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj 138/23).

    38. Trošak sudske pristojbe žalbe tuženik nije podmirio pa stoga žalba u ovom dijelu nije osnovana.

    39. Stoga je odlučeno kao u izreci – članak 368. stavak 1. ZPP-a.

    40. Inače trošak pristojbe je opravdan i u svezi s vođenjem postupka i u skladu sa Zakonom o sudskim pristojbama ("Narodne novine" broj 118/18 i 51/23).

    U Splitu, 9. listopada 2024.

    Predsjednica vijeća

    Dragica Samardžić

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.