REPUBLIKA HRVATSKA
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Broj: Ppž-13683/2022.
Zagreb
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca: Sanje Gospočić kao predsjednice vijeća, te Mladena Genca i Tomislava Tomašića, kao članova vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice – specijalistice Sanje Radeljak, kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okrivljenika LZ, zbog prekršaja iz članka 63. stavka 1. točke 3. Zakona o provedbi carinskog zakonodavstva Europske unije ("Narodne novine", broj: 40/16.), odlučujući o žalbi okrivljenika LZ, podnesenoj protiv rješenja o prekršaju Ministarstva financija Republike Hrvatske, Carinske uprave, Područnog carinskog ureda Osijek, Vijeća za prekršaje, od 28. studenog 2022., Klasa: 413-01/22-26/1783, Ur.broj: 513-02-7002/15-22-12, na sjednici vijeća održanoj 9. listopada 2024.,
r i j e š i o j e
Prihvaća se kao osnovana žalba okrivljenika LZ, te se ukida pobijano rješenje o prekršaju i predmet vraća prvostupanjskom tijelu državne uprave koje vodi prekršajni postupak na ponovni postupak i odlučivanje.
Obrazloženje
1. Prvostupanjskim rješenjem o prekršaju okrivljenik IZ proglašen je krivim i kažnjen novčanom kaznom u iznosu od 10.050,00 kn (desettisućapedeset kuna) / 1.333,86 eura (tisućutristotridesettri eura i osamdesetšest centi), zbog prekršaja iz članka 63. stavka 1. točke 3. Zakona o provedbi carinskog zakonodavstva Europske unije, činjenično opisanog u izreci rješenja.
2. Navedenim rješenjem o prekršaju, temeljem članka 76.a stavka 3. Prekršajnog zakona i članka 70. stavka 1. Zakona o provedbi carinskog zakonodavstva Europske unije, oduzeta je roba od okrivljenika, i to: sir, 19 kg, prema Potvrdi o privremenom oduzimanju Klasa: 471-01/22-16/5352, Ur.broj: 513-02-7030/23-22-2.
3. Navedenim rješenjem okrivljenik je obvezan naknaditi troškove prekršajnog postupka u iznosu od 100,00 kn (sto kuna) / 13,27 eura (trinaest eura i dvadesetsedam centi).
4. Protiv pobijanog rješenja okrivljenik IZ je pravodobno podnio žalbu zbog, kako proizlazi iz sadržaja žalbe, bitne povrede odredaba prekršajnog postupka, pogrešne primjene materijalnog prava, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i odluke o kazni, navodeći u bitnome da ne govori hrvatski jezik i da nije bio prisutan prevoditelj koji bi mu preveo dokumente koje ne razumije.
5. Žalitelj predlaže da se iz razloga navedenih u žalbi, žalba prihvati.
6. Žalba je osnovana.
7. Rješavajući predmet i ispitujući pobijano rješenje o prekršaju u smislu odredbe članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona ("Narodne novine", broj: 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22.) i u okviru žalbenih navoda okrivljenika, Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske je utvrdio da okrivljenik osnovano pobija prvostupanjsko rješenje o prekršaju koje je donijelo prvostupanjsko tijelo državne uprave koje vodi prekršajni postupak zbog bitne povrede odredaba prekršajnog postupka, budući je u postupku povrijeđeno pravo obrane, a što je utjecalo odnosno moglo utjecati na odluku o prekršaju.
8. Naime, okrivljenik je francuski državljanin, ne razumije hrvatski jezik koji je u uporabi u prekršajnom postupku, a iz stanja spisa nedvojbeno proizlazi da se okrivljenik nije u niti jednom trenutku izričito odrekao prava na tumača za francuski jezik niti mu je omogućeno usmeno prevođenje isprava i drugoga pisanoga dokaznog materijala prije formalnog započinjanja prekršajnog postupka. Dakle, nije mu osiguran pisani prijevod svih pisanih dokumenata bitnih za osiguranje ostvarivanja njegova prava na obranu i jamstvo pravičnosti postupka. Direktiva 2010/64/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 20. listopada 2010. o pravu na tumačenje i prevođenje u kaznenim postupcima (dalje: Direktiva) u Prekršajni zakon implementirana je Zakonom o izmjenama i dopunama Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj: 110/15.). Prema Direktivi u članku 2. Pravo na tumačenje, stavak 1. propisuje da države članice osiguravaju da se osumnjičenicima ili optuženicima koji ne govore ili ne razumiju jezik predmetnog kaznenog postupka bez odlaganja omogući tumačenje tijekom kaznenog postupka pred istražnim i pravosudnim tijelima, uključujući tijekom policijskih ispitivanja, svih sudskih rasprava i svih drugih potrebnih saslušanja, dok u članku 3. Pravo na prijevod bitnih dokumenata, stavak 1. propisuje da države članice osiguravaju da se osumnjičenicima ili optuženicima koji ne razumiju jezik predmetnog kaznenog postupka u razumnom roku osigura pisani prijevod svih dokumenata bitnih za osiguranje ostvarivanja njihova prava na obranu i jamstva pravičnosti postupka, a stavak 2. da u bitne dokumente ubrajaju se sve odluke o lišavanju slobode, svaki optužni prijedlog ili optužnica te sve presude.
9. Cilj Direktive je osigurati okrivljenicima pravo na tumačenje i prevođenje kako bi im se zajamčilo da učinkovito sudjeluju u kaznenim postupcima u svijetlu prava na pravično suđenje. Pravo na tumačenje i prevođenje za osobe koje ne govore ili ne razumiju jezik na kojem se vodi postupak smatra se pretpostavkom za djelotvornu obranu u kaznenim postupcima, a prekršajni postupak je u Konvencijskom smislu kazneni postupak (tzv. Engel mjerila). To pravo proteže se i na prethodni postupak znači i prije nego li je prekršajni postupak formalno započeo jer se područje primjene Direktive računa od trenutka stjecanja svojstva okrivljenika u materijalnom smislu (od trenutka kada su ih nadležna tijela upozorila da su osumnjičeni ili optuženi za prekršaj). U skladu s pravnim standardima izraženim u sudskoj praksi Europskog suda za ljudska prava kako ne bi došlo do povrede prava na pravično suđenje okrivljeniku se mora osigurati predvođenje svega što je relevantno za njegovu obranu u konkretnom predmetu na jezik koji razumije, da se može učinkovito braniti, a suprotno postupanje ima za posljedicu da se postupak u cjelini smatra nepravičnim i povredom prava na pravično suđenje koje je zajamčeno člankom 6. Konvencije.
10. Dakle, okrivljeniku kao francuskom državljaninu koji ne razumije hrvatski jezik, trebalo je osigurati tumača već prilikom obavljanja očevida nad vozilom (osobni automobil Peugeot 5008, reg. oznake [registarska oznaka]), jer ima pravo služiti se francuskim jezikom i prije nego što je prekršajni postupak formalno započeo, kao svojim materinjim jezikom, te mu osigurati prevođenje sadržaja zapisnika o očevidu, prekršajnog naloga i drugih pismena, s obzirom da se okrivljenik niti u jednom trenutku kako to nedvojbeno proizlazi iz stanja spisa nije izričito odrekao prava na tumača. Naime, iz stanja spisa proizlazi da je okrivljenik vlastoručno potpisao Zapisnik o obavljenom očevidu od 11. kolovoza 2022., Klasa: 471-01/22-16/5352, Urbroj: 513-02-7030/23-22-1, a iz sadržaja navedenog dokumenta ne proizlazi da je upozoren o pravu na tumača, a koji dokaz je pročitan na glavnoj raspravi 28. studenog 2022.g. i na kojem dokazu se temelji odluka o prekršaju, a koja dokumentacija je stoga morala biti prevedena na francuski jezik, osim ukoliko se okrivljenik nije izričito odrekao prava na tumača u kojem je slučaju trebalo sastaviti odgovarajuću službenu bilješku ili zapisnik, koji s takvim sadržajem ne prileže spisu.
11. Nadalje, treba istaknuti da je na glavnoj raspravi održanoj 28. studenog 2022.g. prvostupanjsko tijelo državne uprave koje vodi prekršajni postupak u dokaznom postupku izvršilo uvid i pročitalo kao dokaz zapisnik o obavljenom očevidu od 11. kolovoza 2022. (iz sadržaja zapisnika o glavnoj raspravi nije razvidno da je isti preveden od strane tumača), a s obzirom da je okrivljenik strani državljanin, koji ne razumije hrvatski jezik, te prilikom obavljanja očevida nije bio nazočan sudski tumač na taj način okrivljeniku je povrijeđeno pravo da se u postupku služi svojim jezikom i pismom te je iz spisa trebalo izdvojiti predmetni zapisnik o obavljenom očevidu kao nezakoniti dokaz, što prvostupanjsko tijelo državne uprave koje vodi prekršajni postupak nije učinilo, već je izvršilo uvid u isti, te donosi meritornu odluku.
12. Slijedom navedenog, ostvarena je bitna povreda odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 2. Prekršajnog zakona, kojim je propisano da bitna povreda odredaba prekršajnog postupka postoji i ako sud pri pripremanju glavne rasprave ili postupka ili u tijeku glavne rasprave odnosno tijekom postupka ili pri donošenju presude nije primijenio ili je nepravilno primijenio koju odredbu ovog Zakona, ili je povrijedio na glavnoj raspravi odnosno u postupku pravo obrane, a to je utjecalo ili moglo utjecati na presudu.
13. Stoga je prihvaćanjem žalbe okrivljenika pobijano rješenje o prekršaju trebalo ukinuti i predmet vratiti prvostupanjskom tijelu državne uprave koje vodi prekršajni postupak na ponovni postupak radi otklanjanja istaknute bitne povrede odredaba prekršajnog postupka te će nakon zakonito provedenog postupka, vodeći računa i o ostalim žalbenim navodima, donijeti novu, odgovarajuću na zakonu osnovanu odluku.
14. Slijedom navedenog riješeno je kao u izreci.
U Zagrebu, 9. listopada 2024.
Zapisničarka:
Predsjednica vijeća:
Sanja Radeljak, v. r.
Sanja Gospočić, v. r.
Rješenje se dostavlja Ministarstvu financija Republike Hrvatske, Carinskoj upravi, Područnom carinskom uredu Osijek, Vijeću za prekršaje, u 4 otpravka: za spis, okrivljenika i tužitelja.
