REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: Revd-2729/2024-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca mr. sc. Dražena Jakovine predsjednika vijeća, Mirjane Magud članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, Goranke Barać-Ručević članice vijeća, Slavka Pavkovića člana vijeća i Marine Paulić članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja Poljoprivredna zadruga Zbor, Stari Perkovci, Franje i Josipa Zmaić 6, OIB: 91568820949, kojeg zastupa punomoćnik Ivan Žalac, odvjetnik u Slavonskom Brodu, protiv tuženice Republike Hrvatske, OIB: 52634238587, koju zastupa Županijsko državno odvjetništvo u Slavonskom Brodu, Građansko-upravni odjel, radi sklapanja aneksa ugovora i isplate, odlučujući o tužiteljevom prijedlogu za dopuštenje revizije protiv presude i rješenja Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske poslovni broj Pž-5330/2022-3 od 23. siječnja 2024., kojima su potvrđeni presuda i rješenje Trgovačkog suda u Osijeku, Stalna služba u Slavonskom Brodu poslovni broj P-315/2021-24 od 14. studenoga 2022., u sjednici održanoj 9. listopada 2024.,

r i j e š i o  j e:

I. Prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske poslovni broj Pž-5330/2022-3 od 23. siječnja 2024. u dijelu koji se odnosi na pravna pitanja odbija se.

II. Prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske poslovni broj Pž-5330/2022-3 od 23. siječnja 2024. u dijelu koji se odnosi na povrede temeljnih ljudskih prava zajamčenih Ustavom Republike Hrvatske i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda odbacuje se.

III. Prijedlog za dopuštenje revizije protiv rješenja Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske poslovni broj Pž-5330/2022-3 od 23. siječnja 2024. odbacuje se.

Obrazloženje

1. Tužitelj je podnio prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude i rješenja Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske poslovni broj Pž-5330/2022-3 od 23. siječnja 2024., kojima su potvrđeni presuda i rješenje Trgovačkog suda u Osijeku, Stalna služba u Slavonskom Brodu poslovni broj P-315/2021-24 od 14. studenoga 2022.

2. U prijedlogu za dopuštenje revizije tužitelj je postavio slijedeća pitanja:

"Da li se ugovori o zakupu poljoprivrednog zemljišta sa Republikom Hrvatskom u vlasništvu Republike Hrvatske ne mogu smatrati „običnim" privatno-pravnim ugovorima kojima se ustanovljuju obvezno pravni odnosi za koje bi u cijelosti vrijedila pravila Zakona o obveznim odnosima?

Da li se Pravilnik o načinu revalorizacije zakupnine odnosno naknade za korištenje poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske („Narodne novine“ 65/2019) ima smatrati podzakonskim aktom koji se ima primijeniti na ugovorni odnos temeljem čl. 248. Zakona o obveznim odnosima, te da ima djelovanje u smislu te odredbe Zakona o obveznim odnosima, tj. da je podzakonski akt koji je po svom sadržaju i učinku prisilni propis koji ima svoje djelovanje prema odredbe čl. 248. st. 2. ZOO-a i to neposredno na obvezne odnose koji nisu u skladu s tim Pravilnikom i stoga se ne radi o retroak-tivnoj primjeni tog Pravilnika, već o primjeni u skladu s naprijed navedenom zakonskom odredbom."

3. Tužitelj smatra da je riječ o pravnim pitanjima koja su važna za odluku u sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni, te za razvoj prava kroz sudsku praksu, budući da o navedenim pravnim pitanjima nema prakse Vrhovnog suda Republike Hrvatske. Ujedno navodi da je riječ o pitanjima o kojima bi praksa drugostupanjskih sudova mogla biti različita odnosno postoji visok stupanj vjerojatnosti, da će se osim ovog pravnog shvaćanja zauzetog u pobijanoj odluci o istim pravnim pitanjima u budućnosti pojaviti drugostupanjske odluke u kojima će biti zauzeti drugačije pravno shvaćanje. Pritom su uz prijedlog za podnošenje revizije u smislu razloga važnosti dostavljene odluke Županijskog suda u Bjelovaru broj Gž R-9/15-2 od 21. siječnja 2016. i Županijskog suda u Dubrovniku broj Gž-1048/2009 od 18. siječnja 2012.

4. Nadalje, tužitelj još navodi da mu je povrijeđeno ustavno pravo na učinkovit pravni lijek i pravično suđenje zbog neprimjene odnosno pogrešne primjene materijalnog prava, a također navodi da drugostupanjska presuda nema obrazloženja glede navoda žalbe, slijedom čega da osporena presuda nema razloga o odlučnim činjenicama, čime je u drugostupanjskom postupku počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka, što je razlog da se dopusti podnošenje revizije.

5. Odgovor na prijedlog za dopuštenje revizije nije podnesen.

6. Prije svega treba reći da rješenje drugostupanjskog suda kojim je potvrđeno prvostupanjsko rješenje, a kojim je odbijen prijedlog tužitelja za preinaku tužbe povećanjem tužbenog zahtjeva, nije rješenje u smislu odredbe čl. 400. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 – dalje: ZPP), kojim se pravomoćno završava postupak, pa je u tom dijelu prijedlog za dopuštenje revizije nedopušten.

7. Postupajući u skladu s odredbama čl. 385.a st. 1. i čl. 387. ZPP, ovaj sud je ocijenio da se pitanja naznačena u prijedlogu za dopuštenje revizije protiv drugostupanjske presude ne mogu smatrati pravnim pitanjima važnim za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu. Naime, iz odluka županijskih sudova koje je dostavio tužitelj uz prijedlog za dopuštenje revizije, a u smislu razloga važnosti (čl. 387. st. 2. toč. 3. ZPP) jasno proizlazi da nije riječ o činjeničnoj, a slijedom toga niti pravnoj situaciji kao u predmetnom sporu.

8. U odnosu na prijedlog za dopuštenje revizije protiv drugostupanjske presude, a koji je podnesen u smislu odredbe čl. 385.a st. 2. ZPP, treba reći da je ocjena ovoga suda da tužitelj nije učinio vjerojatnim da su mu u prvostupanjskom i drugostupanjskom postupku zbog osobito teških povreda odredaba parničnog postupka ili pogrešne primjene materijalnog prava povrijeđena temeljna ljudska prava zajamčena Ustavom Republike Hrvatske i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, a kako to tvrdi u prijedlogu.

9. Zbog svega navedenog, na temelju odredbe čl. 389.b st. 1. i 2. ZPP odlučeno je kao u toč. I. izreke, dok je na temelju odredbe čl. 389.a st. 4. ZPP odlučeno kao u st. II. izreke, a na temelju odredbe čl. 389.a st. 1. ZPP u vezi čl. 400. ZPP odlučeno kao u st. III. izreke.

Zagreb, 9. listopada 2024.

Predsjednik vijeća:

mr. sc. Dražen Jakovina