Republika Hrvatska

Općinski sud u Rijeci

Žrtava fašizma 7

51000 Rijeka

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Rijeci, u vijeću sastavljenom od suca za mladež toga suda Božici Čubranić Petričec kao predsjedniku vijeća za mladež te sudaca porotnika Sandre Belas i Darka Majnarića kao članova vijeća za mladež, uz sudjelovanje Nikoline Mesić kao zapisničara, u kaznenom predmetu protiv okrivljenika ZO, zbog kaznenog djela iz čl. 118. st. 2. Kaznenog zakona („Narodne novine“ broj: 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, dalje u tekstu: KZ/11), povodom optužnice Općinskog državnog odvjetništva u Rijeci (dalje ODO u Rijeci) broj: KMP-DO-249/15-III 30. svibnja 2016., djelomično izmijenjene na raspravi dana 4. studenog 2022., nakon održane glavne rasprave 3. listopada 2024. u nazočnosti zamjenice ODO u Rijeci ZOM okrivljenika I branitelja Marina Barića, odvjetnika iz Rijeke, 8. listopada 2024. javno objavivši

p r e s u d i o  j e

I OKRIVLJENIK TO, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin ČO i ŠO, rođen **.**.1992. u [adresa], Republika BiH, državljanin Republike Hrvatske, CMC programera, neoženjen, bez djece, sa završenom srednjom strojarskom školom, sa prebivalištem u [adresa], zaposlen, sa primanjima u iznosu od 1.200,00 eur, osuđivan presudom Općinskog suda u Rijeci, posl.br. K-369/2017 od 3. listopada 2017. godine, pravomoćna 28. studenog 2017. zbog kaznenog djela iz članka 118. st. 1. KZ/11 - teška tjelesna ozljeda na bezuvjetnu kaznu zatvora u trajanju od 10 mjeseci koja kazna je zamijenjena radom za opće dobro na slobodi na način da je jedan dan zatvora zamijenjen sa dva sata rada te presudom Općinskog suda u Rijeci poslovni broj K-328/18 od 14. rujna 2018., pravomoćna 23. siječnja 2019. zbog kaznenog djela teške tjelesne ozljede iz čl. 118. st. 1. KZ/11 na bezuvjetnu kaznu zatvora u trajanju od 1 godine

k r i v  j e

što je dana 06. rujna 2015. godine oko 03,57 sati u Malom Lošinju, u noćnom klubu "The End", u ulici Dražica br.14, nakon kraćeg verbalnog sukoba, premda svjestan da mlt. OO, može teško tjelesno ozlijediti, pa na to pristajući, u toj nakani, zadao mu udarac stisnutom šakom u predjelu brade, a kojom je prigodom isti zadobio prijelom donje čeljusti (dvostruki otvoreni) sa izbijanjem prvog desnog pretkutnjaka – zuba, što predstavlja tešku tjelesnu ozljedu,

dakle, drugog teško tjelesno ozlijedio,

čime je počinio kazneno djelo protiv života i tijela – teškom tjelesnom ozljedom opisano i kažnjivo po čl. 118. st. 1. KZ/11,

pa se na temelju odredbe čl. 118. st. 1. KZ/11 okrivljenik

o s u đ u j e

na kaznu zatvora od 10 (deset) mjeseci.

II Na temelju odredbe članka 56. stavak 1.- 3. KZ/11 okrivljeniku ZO se izriče uvjetna osuda pa se kazna na koju je okrivljenik osuđen neće izvršiti ako okrivljenik u roku od 3 (tri) godine ne počini novo kazneno djelo.

III Na temelju čl. 148. st. 1. ZKP/08 nalaže se okrivljeniku ZO isplatiti troškove kaznenog postupka i to paušalnu svotu u iznosu od 200,00 (dvije stotine eura), trošak provedenog sudsko medicinskog vještačenja u iznosu od 175,19 eur (stotinu sedamdeset pet eura devetnaest centi) te trošak za svjedoka u iznosu od 24,69 eur (dvadeset četiri eura šezdeset devet centi).

Obrazloženje

1. ODO u Rijeci uvodno citiranom optužnicom teretilo je okrivljenika da je dana 06. rujna 2015. godine oko 03,57 sati u Malom Lošinju, u noćnom klubu "The End", u ulici Dražica br.14, nakon kraćeg verbalnog sukoba, u nakani da mlt. SO (rođenog **.**.1998.) teško tjelesno ozlijedi, zadao mu udarac stisnutom šakom u predjelu brade, a kojom je prigodom isti zadobio prijelom donje čeljusti (dvostruki otvoreni) sa izbijanjem prvog desnog pretkutnjaka – zuba, što predstavlja tešku tjelesnu ozljedu, a djelo je počinjeno prema osobi posebno ranjivoj zbog njezine dobi čime da je počinio kazneno djelo protiv života i tijela – teškom tjelesnom ozljedom opisano u članku 118. stavak 1. i 2. KZ/11, a kažnjivo po članku 118. stavak 2. KZ/11.

1.1. Na raspravi održanoj dana 4. studenog 2022. zamjenica ODO u Rijeci djelomično je izmijenila činjenični opis optužnice na način da je u drugom redu činjeničnog opisa, iza riječi "sukoba", a ispred riječi "u nakani" ispustila tekst "u nakani da mlt. OO rođenog **.**.1998. teško tjelesno ozlijedi", pa umjesto toga umetnula tekst: "premda svjestan da mlt. OO, rođenog **.**.1998. može zbog fizičke nadmoći, te nesposobnosti ovog mlt. da mu pruži adekvatan otpor teško tjelesno ozlijediti, pa na to pristajući, u toj nakani", dok je nastavni tekst činjeničnog opisa optužnice kao i pravna kvalifikacija ostao neizmijenjen.

1.2. Sud je dodatno izmijenio činjenični opis optužnice na način da je ispušten dio činjeničnog opisa koji se odnosi na svijest okrivljenika da mlt. OO, rođenog **.**.1998. može zbog fizičke nadmoći, te nesposobnosti ovog mlt. da mu pruži adekvatan otpor teško tjelesno ozlijediti, te je sukladno tome izmijenio i pravnu kvalifikaciju optuženog kaznenog djela, a sve s obzirom na rezultate provedenog dokaznog postupka što će se obrazložiti nastavno.

2. Okrivljenik TO se u očitovanju o krivnji na raspravi pred sudom izjasnio kako se ne smatra krivim za kazneno djelo za koje se tereti optužnicom, kao ni djelomično izmijenjenom optužnicom, te je obranu odlučio iznijeti na kraju dokaznog postupka.

3. U tijeku dokaznog postupka na temelju odredbe čl. 431. st. 1. toč. 6. ZKP/08 pročitan je iskaz svjedoka MO (list 305-306 spisa) i ĆO (list 319-320 spisa). Temeljem odredbe čl. 431. st. 1. toč. 7. ZKP/08 pročitan je iskaz svjedoka CO (list 274-276 spisa), ZOMJ (list 278-280 spisa) dok je temeljem odredbe čl. 431. st. 1. toč. 8. ZKP/08 pročitan iskaz oštećenika kao svjedoka SO (list 69 spisa) te iskazi stalnog sudskog vještaka dr. Valtera Stemberge na zapisniku od 14. veljače 2018. (list 198-199 spisa) i na zapisniku 20. veljače 2020. (list 219-220 spisa). Pročitana je i pregledana materijalna dokumentacija koja prileži spisu i to dopis Zavoda za hitnu medicinu PGŽ-a, Ispostava Mali Lošinj od 9. rujna 2025. (list 6 i 21 spisa), snimka video nadzora noćnog kluba „THE END“ koja prileži spisu oduzeta temeljem potvrde o privremenom oduzimanju predmeta broj 749281 od 19. rujna 2015. (list 13 spisa) sa zapisnikom o privremenom oduzimanju predmeta (list 14 spisa), medicinska dokumentacija za OOnaknadno uložena dana 6. rujna 2015. i 10. rujna 2025. (list 43-46 spisa), uvjerenje Sveučilišta u Rijeci, Medicinskog fakulteta, Zavoda za sudsku medicinu i kriminalistiku od 16. svibnja 2016. za mlt. SO (list 48, 49 spisa), nalaz i mišljenje vještaka Valtera Stemberge (list 198-199 i 219), novinski članak i medicinska dokumentacija (list 334-339 spisa). Na kraju dokaznog postupka pročitan je izvadak iz Kaznene evidencija za okrivljenika (list 370 spisa) i okrivljenik je iznio svoju obranu.

4. Iz iskaza oštećenika SO (list 69 spisa) proizlazi da je prošlo dugo vremena, a poslije operacije baš ne može povezati događaj. Sjeća se da su ušli u noćni klub, zabavljali se te se sjeća da se probudio na podu. Dignuo se sa poda i otišao do wc-a, pljunuo je krv u lavandin, raširio je lice i vidio da ima neki razmak, činilo mu se da mu je zub razbijen, otišao je kući spavati, ujutro kad se probudio otišao je na hitnu i rekli su mu da mora u Rijeku. Radilo se o klubu na Lošinju "The End" i sjeća se da ih je u društvu bilo četiri do pet, sjeća se da su u društvu bili TOMJ, ĆO i CO dok se drugih ne može sjetiti. Budući da je osjetio jaku bol shvatio je da je dobio udarac, a sljedećeg dana to mu je i prijatelj rekao. Taj prijatelj nije mu rekao tko mu je zadao udarac. Ne sjeća se niti o kojem prijatelju se radilo. Nakon tri dana dobio je poruku od prijatelja i on mu je rekao da ga je lupio ZO, ovdje okrivljeni. Taj prijatelj koji mu je to rekao zove se TOMJ.

4.1. Na upit ODO Rijeka svjedok je iskazao da je bilo oko 1 sat ujutro kada su ušli u klub. U klub je ušao zajedno s prijateljima ZOMJ i ĆO dok su drugi otišli u grad vidjeti šta ima. Neposredno po ulasku zajedno sa ZOMJ i ĆO bio je za stolom. Ovaj klub ima veliki šank, kad je išao do wc-a morao je proći pored šanka, tu večer bila je uobičajena gužva, to je mali prostor i ne stane puno ljudi, na putu do wc-a kada bi prolazio pored šanka sa svakim bi se sudario jer je to uobičajeno za proći tamo. Te večeri bio je dosta alkoholiziran. Naknadno je zaključio da je dobio udarac, imao je bolove na desnoj strani čeljusti, zadobio je dvostruki prijelom vilice. Prijatelj ZOMJ poznavao je okrivljenika jer su zajedno radili u istom hotelu. Tada okrivljenika nije poznavao. Ne sjeća se da se tu večer porječkao s nekim u tom noćnom klubu.

4.2. Na upit branitelja svjedok je iskazao da ne zna u kakvim odnosima su bili okrivljenik i ZOMJ. Nije bio na radnji prepoznavanja. Incident se dogodio kod šanka. Ne sjeća se da li ga je možda netko okrznuo laktom kod mimoilaženja. Dobro pamti i nema problema s pamćenjem. PO mu je poslao poruku sa svog telefona u kojoj je naveo da ga je okrivljenik udario. Ne postavlja imovinskopravni zahtjev.

5. Iz iskaza svjedoka MO (list 305-306 spisa) proizlazi da je bio suvlasnik kluba "The End" na Malom Lošinju. Nije mu poznato da bi se u rujnu 2015. u klubu nešto dogodilo. Video nadzor u klubu postoji od trenutka od kad su klub renovirali. Postojanje video nadzora bilo je i propisno obilježeno naljepnicom na ulaznim vratima da se objekt snima. Kada mu je predočena potvrda o privremenom oduzimanju predmeta sa lista 13 spisa potvrđuje da je na njoj njegov vlastoručni potpis međutim izuzimanja te snimke ne sjeća.

6. Iz iskaza svjedoka CO (list 274-276 spisa) proizlazi da sve zna iz priča, jer događaju nije bio osobno prisutan. O tom događaju pričalo mu je više ljudi, a siguran je da su mu o istome pričali SO i ĆO. Cijela ekipa, odnosno njihovo društvo koje se sastojalo te večeri od desetak ljudi bilo je u noćnom izlasku, siguran je da su sa njim bili ĐO, SO i ĆO. Ne sjeća se datuma, a ni godine kada se ovo dogodilo, misli da je bilo ljeto prije 6-7 godina. Klub u koji su izašli zvao se "The End". U trenutku kada se to dogodilo bio je sa ĐO na putu prema centru Malog Lošinja, a klub „The End“ se nalazi malo izvan centra grada. Koliko se sjeća, on i ZOMJ su krenuli iz kluba prema centru grada prije ponoći, ali svakako prije ovog događaja. U klubu su ostali od ljudi za koje se sjeća da su bili s njima u društvu te večeri ĆO, koji ih je i nazvao da se ovo dogodilo, te SO. ĆO je zapravo zvao ZOMJ i onda je njemu ZOMJ rekao razlog poziva, a to je da je netko premlatio SO. Okrivljenika prvi put vidi danas, ne poznaje ga ni iz viđenja, a nije mu poznat niti iz kluba te večeri. Tek idući dan od Kristianove mame saznao je da je SO premlatio ZO koji radi sezonski na Malom Lošinju, koji je u to doba bio punoljetan. Da li je Kristianova majka rekla i Nikolino prezime, ne može se točno sjetiti. Koliko zna, ZOMJ na telefonu nije rečeno ime osobe koja je to napravila SO. Čuo je kasnije od ljudi koji su vidjeli snimku događaja sa video-nadzora, a misli da mu je o tome pričao ĆO, da se OO toj osobi koja ga je udarila unosio u lice i da ga je ta osoba potom udarila šakom u glavu, na što je OO pao. ZOMJ i on su se vratili u klub u roku od 5 minuta od Frankovog poziva i vidjeli su SO kako sjedi na stepenicama pred klubom i da ne može micati vilicom. Nisu shvaćali ozbiljnost situacije, nije ni sam SO, čak su se i zezali. SO je, koliko zna, o identitetu osobe koja ga je udarila, rekla da ga je udario neki lik, odnosno govorio je u smislu da je to učinila njemu nepoznata osoba. Koliko se sjeća, ali u to nije potpuno siguran, SO mu je rekao da je on zapravo „stao za ĆO“ u smislu da se ĆO zapravo sukobio sa tom osobom koja je SO udarila, pa da je SO stao u obranu ĆO, odnosno, rekao mu je u smislu da je cijelu situaciju zakuhao ĆO. Tih riječi se baš točno sjeća. Razlog mogućeg sukoba ĆO i te nepoznate osobe SO mu nije rekao. O samom udarcu odnosno načinu udarca zna iz više izvora, za ĆO je siguran da je jedan od njih, da je bila riječ o jednom udarcu u smislu knock-outa, a u koji dio tijela i na koji način, se ne sjeća. Sjeća se da, kada je vidio SO, na licu oko vilice imao je modrice, ne sjeća se je li krvario, ako je, možda malo. Sjeća se da se žalio da ga jako boli vilica. Nakon ovog događaja bili su revoltirani i zbog toga su išli tražiti ZO po Malom Lošinju i sjeća se da su ga tražili on, ZOMJ, ĆO i VO, čijeg se prezimena ne može sjetiti i SO.

6.1. Na upit branitelja okrivljenika svjedok je iskazao da kad ga se pita je li bilo riječ o premlaćivanju ili jednom udarcu, navodi da je bila riječ o jednom udarcu i to tako da je isti SO srušio. Njihova potraga za osobom koja je udarila SO trajala je sat vremena. Ne sjeća se je li SO čitavo vrijeme bio sa njima, misli da je čak naknadno došao, jer je bio sporiji. Tu večer su pili, bili su sigurno dosta alkoholizirani, a ne pripiti. Pretpostavlja da je i sam SO bio u dosta alkoholiziranom stanju, iako ne može reći sa potpunom sigurnošću. Ne zna odakle Kristianovoj majci podatak o identitetu osobe koja je napala SO. Prije snimke video-nadzora, svi su čuli Kristianovu priču gdje je on sebe proglasio žrtvom, pa su stali na njegovu stranu i podržali ga. Kada se kasnije po snimci ustanovilo da je ipak SO imao prste u tome, u smislu da je on prvi počeo nešto govoriti osobi koja ga je udarila i unositi mu se u lice, promijenili su svoje mišljenje. Osobno snimku video nadzora nije pogledao, o sadržaju iste su mu prepričavali i nakon toga više o tom događaju nije imao isto mišljenje. I dalje je podržavao SO, ali više nije mislio da je u potpunosti nedužan.

6.2. Na upit zamjenika ODO Rijeka svjedok je iskazao da se ne sjeća da bi SO tom prilikom bili ozlijeđeni zubi. Te večeri bio je u klubu "The End". U klubu je glasno svirala muzika. Pričati se moglo samo ako si nekome jako blizu. Ako se nekome želiš obratiti moraš mu se približiti na udaljenost manju od dva metra, možda čak i manje. Sada se sa SO ne druži kao i prije, vidio ga je pred dvije godine, ali nije u lošim odnosima sa njim. Često plovi, u Lošinj ide par puta godišnje i tada se javi samo najbližim prijateljima, a SO nije u toj skupini najbližih prijatelja. SO u to vrijeme nije bio fizički jak, bio je normalne građe, visinom niži u odnosu na njega. On je visok 1,90 metara, a OO je u to vrijeme bio visok nekih 1,75 metara. SO nije bio privržen sportu tada niti je držao do pravilne prehrane. Jedno vrijeme je trenirao sa njim vaterpolo, ne sjeća se je li to bilo to ljeto ili koje ljeto prije ili kasnije.

7. Iz iskaza svjedoka TOMJ (list 278-280 spisa) proizlazi da se to dogodilo u noćnom klubu "End" na Malom Lošinju prije otprilike 7 godina. Bilo je negdje krajem ljeta, možda rujan. Bilo je njih oko desetak u noćnom druženju u navedenom klubu, a sjeća se točno da su bili CO, SO, ĆO i VO. Sam incident dogodio se negdje oko 3 ujutro. Naime, on je već bio krenuo doma i putem je sreo CO koji je također išao doma. Misli, ali nije siguran, da je ĆO zvao CO i onda je njemu CO prenio da je SO prebijen, odnosno da je dobio udarac od strane nepoznate osobe. CO i on su se potom vratili u klub i ispred kluba su zatekli SO kako sjedi i pljuje krv. Sjeća se da je bio dosta zbunjen. SO im je rekao da ga je lupio neki momak kojeg je tada prvi put vidio. Pitali su ga je li taj momak unutra u klubu na što je SO rekao da nije. Potom su SO, CO i on pošli doma. Misli da je i ĆO stajao sa njima pred klubom sa SO. Nitko nije rekao što je razlog udarca. Tada nisu znali tko je to učinio. Bilo je još ljudi oko SO, ali ne sjeća se tko. On i CO otpeljali su SO do njegove ulice. To jutro, negdje oko 7 sati, SO je otišao na hitnu. Da je išao na hitnu njemu je rekao naknadno SO. Na hitnoj mu je ustanovljen prijelom čeljusti. Poznaje ZO jer su radili u istom hotelu, ZO kao konobar, a on kao teklić te iste godine kada je bio incident. Te je večeri ZO vidio u klubu sa društvom s posla, ali njihova imena ne zna. U to vrijeme s ZO je bio u dobrim odnosima. Nije vidio prije odlaska iz kluba da bi se događale kakve razmirice. S SO je u klubu ostao ĆO i VO i to je siguran. VO je također stajao pored SO kad su se vratili do kluba. Čuo je da postoji snimka incidenta, ali je nije vidio sve dok nije došao na raspravu u ovom postupku. Na snimci je vidio SO da se okrenuo prema ZO, da ga je ZO pogledao i dogodio se udarac. Nema neposrednih saznanja o tome što se dogodilo. Te su ga večeri na mobitel zvali nepoznati brojevi. Možda ga je zvao i ĆO, ali se ne sjeća. Tko je udario SO saznao je nakon par dana od kolega sa posla u neformalnom druženju na način da su oni rekli da je ZO nekom momku slomio vilicu pa je on to povezao da je ZO taj koji je udario SO. Nitko mu nije izričito rekao da je ZO slomio vilicu SO. Naknadno, kad je i sam SO saznao, rekao mu je da ga je udario ZO. Sa Kristianovom mamom pričao je jedno 2-3 dana poslije incidenta i ona mu je rekla da želi saznati tko je udario OO. Idućeg dana nakon tog razgovora s Kristianovom majkom razgovarao je sa kolegama s posla i tada je povezao da je ZO udario SO i to je javio njegovoj majci. Misli da je već u tom trenutku Kristianova majka saznala tko je udario SO, ali ne zna od koga je to saznala. Vidio je da SO krvari i učinilo mu se da mu fali zub. Te večeri je pio i SO, ali misli da nije bio pretjerano alkoholiziran. Ni dan danas ne zna što je razlog udarca. Njemu je SO sam rekao da ne zna što je bio razlog udarca. Rekao mu je SO da on sam ništa nije potaknuo.

7.1. Na pitanje ODO u Rijeci svjedok je iskazao da je nakon incidenta vidio ZO par puta na poslu, ali nisu stupili u kontakt. On je nedugo nakon toga otišao doma, misli da mu je istekao ugovor. Nakon što je prvi put vidio snimku sa snimke je prepoznao da su u trenutku udarca u klubu bili prisutni ĆO i VO.

7.2. Na pitanje branitelja svjedok je iskazao da je klub napustio sam, odnosno nitko iz društva od ljudi koje je spomenuo da su bili tu večer sa njim nije bio sa njim u tom trenutku. CO je išao prije njega, misli da je bio sam. Od napuštanja kluba pa do sretanja CO prošlo je otprilike 15 minuta. Cijelo društvo je zajedno došlo u klub. Bili su tamo oko 4 sata i svi su pili cijelo vrijeme. ZO je primijetio u klubu i koliko se sjeća samo su se pozdravili. S ZO je tada bio radni kolega, ne zna ime nijednog od njih. O načinu udaranja je čuo da je SO slomljena vilica, a kad se danas izrazio da je čuo da je premlaćen to je zapravo njegov slobodni zaključak. Razgovarao je sa VO i ĆO o tome kako je došlo do incidenta i oni su mu rekli da nisu vidjeli ni što ni zašto se dogodilo. Sa CO pričao je o ovome prije 2 tjedna i njemu je on rekao da on nije bio tamo i da ne zna što bi o ovome rekao. Neposredno nakon događaja on i CO o istom nismo pričali. Koliko se sjeća CO je otišao u Rijeku nakon događaja i više nisu imali kontakt. Kada mu se predočava Leov iskaz u dijelu gdje je naveo da je ĆO zapravo imao sukob s ZO, a da ga je SO branio navodi da o tome ne zna ništa. Kad mu se predočava Leov iskaz u dijelu u kojem je isti iskazao da su išli tražiti ZO po Malom Lošinju navodi kako se toga ne sjeća. Kada su zatekli SO pred klubom on nije znao tko ga je udario, nitko nije rekao tko je SO udario, odnosno nitko od njih u tom trenutku nije znao tko je udario SO pa da bi tu osobu onda išli tražiti. Uopće se ne sjeća nikakvog traženja počinitelja s njegove strane, ne zna da li je netko drugi tražio mogućeg počinitelja ili konkretno ZO. Misli da je OO u vrijeme događaja imao 16 ili 17 godina. U to vrijeme on je izgledao tako da je na svojih 1,80 m bio jače građe, oko 85 kg težak. Bio je malo korpulentniji. Nije imao bradu. Nakon toga odnosno do danas se nije puno fizički puno promijenio u smislu da bi narastao. ZO je tada bio viši, kao što je i danas, ali nije bio krupan u fizičkom smislu bio je mršavije građe. VO je mlađi od njega, misli da je negdje 2000. godište. Zna da je on mlađi i od SO, a OO je 2 godine mlađi od njega. Nakon što mu je ukazano na Leov iskaz u dijelu u kojem je on naveo da je ĆO nakon inkriminiranog događaja njega zvao na mobitel želi reći da se ne može točno sjetiti da li je na taj poziv odgovorio i ostaje kod svog iskaza da je ĆO zapravo zvao CO, a potom je CO njemu prenio što se dogodilo. Ne zna da li je u inkriminirano vrijeme ĆO poznavao ZO, možda su se poznavali, ne bi ga to čudilo jer je ĆO društvena osoba i uvijek je dobar sa svima. Jako mu je poznato ime i prezime JO. Misli da je ona cura iz Velikog Lošinja i da je starija godinu dana od njega. SO s njom nije imao veze, a za ĆO je moguće, ali ne zna konkretno.

8. Iz iskaza svjedoka ĆO (list 319-320 spisa) proizlazi da se sjeća da je bio početak školske godine i da su on i SO još bili u srednjoj školi, ali ne sjeća se koje točno godine se to dogodilo. Bili su u klubu "The End" u Malom Lošinju. Tu večer sa svojim društvom je pio vodku, a sjeća se da su te večeri u društvu bili SO, ĐO te EO s time da EO nije bio s njima u društvu, ali se sjeća da je te večeri bio u klubu. Ne sjeća se tko je još bio u društvu sa njima. U jednom trenutku bio je za šankom sa KO i odjednom je osjetio nešto na nozi s desne strane i potom vidio SO na podu kako leži na leđima. U tom trenutku bio je okrenut SO leđima, znao je da je on tamo, ali je licem bio okrenut prema KO s kojim je pričao. Periferno je vidio neki pomak odnosno da se nešto dogodilo prije nego je vidio SO na podu i osjetio nešto na nozi. Nije točno vidio zašto odnosno uslijed čega je SO pao. To se sve dogodilo vrlo brzo. SO je bilo krvi u ustima. Pitali su ga kako se osjeća i da li mu treba pomoć. To su učinili kad su izašli izvan kluba. SO u tom trenutku nije znao da mu je išta slomljeno i otišao je kući. Svi su krenuli prema gradu i svako svojoj kući s time da se ne može sjetiti tko je osim njega i SO krenuo prema kući, stvarno su bili u alkoholiziranom stanju. SO mu je rekao da ga je čovjek udario, s time da mu nije rekao njegovo ime i prezime niti zašto se to dogodilo. Ne sjeća se je li SO prema svojoj kući otišao sam ili sa nekim u društvu. Od SO je naknadno čuo kada ga je došao posjetiti doma kada se vratio iz bolnice da ga je udario dečko, ali misli da mu ni tada nije rekao tko ga je udario u smislu imena i prezimena jer to nije znao. Tek naknadno, ali ne zna od koga je to saznao, SO mu je rekao identitet osobe koja ga je udarila. Ime TO kad ga je čuo ništa mu nije značilo. Ne sjeća se s kim je, prije nego što ga je vidio na podu, SO stajao u klubu. Sjetio se da je te večeri bio i CO s njima u društvu nakon što je to izričito upitan. Ne sjeća se je li te večeri u klubu bio VO. JO je cura iz Velog Lošinja, ne sjeća se je li te večeri ona bila u klubu. ZO nije poznavao od prije.

8.1. Na pitanje branitelja svjedok je iskazao da nakon što je vidio SO na podu nije bilo daljnjeg sukobljavanja ni tuče već je nastala gužva na način da su se ljudi uskomešali. U to vrijeme imao je 17 ili 18 godina. SO i on išli su zajedno u razred, čini mu se te godine, ali u to nije potpuno siguran, jer se SO kasnije prebacio u Bakar. EO je otprilike 1997. godište, ne zna nikakve njegove druge podatke. Te večeri SO je pio, ali ja ne zna koliko. Kada ga je vidio na podu SO je bio pri svijesti. SO je rekao da je dobio 1 udarac u smislu da je rekao dobio sam šaku, udarac u glavu. U to vrijeme SO je bio malo krupniji nego danas, on je sa godinama varirao u kilaži, visok je oko 1,75 m, a te je visine bio i u vrijeme kada se to dogodilo. Sa okrivljenikom nije imao nikakav sukob. Nema saznanja da bi okrivljenik bio u sukobu s nekim iz društva te večeri jer po njegovom saznanju nitko od njih nije znao okrivljenika. Nisu otišli te večeri nakon incidenta tražiti okrivljenika po Lošinju.

8.2. Na pitanje zamjenika ODO Rijeka svjedok je iskazao da je SO stajao njemu bočno iza leđa s njegove desne strane. Nije siguran da li je EO objektivno mogao vidjeti SO. Ne zna da li EO poznaje SO. Te večeri u klubu je bila glasnija muzika kao i inače u noćnom klubu. Bilo je ljudi, ali nije siguran koliko. Nije vidio da je SO teturao. Ne sjeća se da li je nesmetano mogao čuti KO zbog muzike, pričali su rame uz rame. To je bio buran izlazak i ne sjeća se detalja, a ne sjeća ih se i zbog proteka vremena.

9. Iz nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka danog usmeno na raspravi 14. veljače 2019. godine (list 198-199 spisa) proizlazi da je izvršio uvid u predmetni sudski spis u kojem je uložena medicinska dokumentacija na ime oštećenog SO rođenog 1998. godine i to Dokumentacijski list pregleda u ambulanti Hitne medicinske pomoći Mali Lošinj na listu 21 spisa: izbijen pretkutnjak, radiološki dvostruki prijelom donje čeljusti, desno u visini izbijenog pretkutnjaka, a lijevo poviše čeljusnog ugla, Nalaz specijaliste maksilofacijalne kirurgije KBC Rijeka od 06. rujna 2015. godine na listu 43 spisa: otvoreni prijelom donje čeljusti u području desne parasimfize te prijelom baze lijevog zglobnog nastavka, prijem na maksilofacijalnu kirurgiju, Nalaz hitnog pregleda KBC Rijeka od 06. rujna 2015. godine na listu 45 spisa: prijelom donje čeljusti, Otpusno pismo maksilofacijalne kirurgije KBC Rijeka od 06. rujna 2015. godine dio od 10. rujna 2015.godine na listu 46 spisa: dvostruki prijelom donje čeljusti, dana 07. rujna 2015. godine operacijska fiksacija prijeloma donje čeljusti, Medicinska dokumentacija u omotnici od listova 72 do 172 spisa predstavljaju mahom račune i izvještaje financijske prirode tijekom liječenja u bolnici, a na listovima 124 i 158 uložena je otpusnica maksilofacijalne kirurgije vezana za bolničko liječenje imenovanoga oštećenika od 06. rujna 10. rujna 2015. godine.

9.1. Temeljem analize dostupne i navedene medicinske dokumentacije proizlazi da je oštećeni SO rođen 1998. godine u predmetnom inkriminiranom događaju dana 06. rujna 2015. godine zadobio dvostruki otvoreni prijelom donje čeljusti. Prijelom donje čeljusti (dvostruki, otvoreni) zbog teškog i privremenog oštećenja funkcije važnog dijela tijela, kvalificira se kao teška tjelesna ozljeda. Prijelom donje čeljusti nastao je lokaliziranim djelovanjem jake mehaničke sile tupo tvrde površine na područje donje čeljusti mehanizmom najmanje jednog jakog udarca pogodnim mehaničkim sredstvom. Kao pogodno mehaničko sredstvo može poslužiti stisnuta šaka, ali se ne može isključiti niti lakat, koljeno ili stopalo zamahom noge. Iz karakteristika prijeloma nije moguće utvrditi sa sigurnošću sredstvo ozljeđivanja. Donja čeljust ima poseban oblik gdje je kost izvijena na više mjesta u obliku luka te jedan udarac u takav luk zglobno fiksiran na bazi lubanje može dovesti do dvostrukog prijeloma kako lučno fiziološki svijene kosti. Izbijeni prvi desni pretkutnjak ne predstavlja ozljedu samu za sebe već je to dio prijeloma donje čeljusti i to na mjestu gdje su slomljene kosti probile prema usnoj šupljini tvoreći otvoreni prijelom te je na mjestu gdje je kost pukla zub ispao, a u istom događaju. Položaj tijela imenovanoga oštećenika u prostoru u trenutku ozljeđivanja mogao je biti i uspravan ali i u bilo kojem drugom položaju tijela na primjer prignut, čučeći stav ili čak ležeći stav tijela omogućava zadobivanje prijeloma donje čeljusti uslijed udarca u donju čeljust pri čemu je važno jedino da je donji dio lica dostupan ozljeđivanju. Na drugim dijelovima tijela imenovanoga oštećenika nisu evidentirane tjelesne ozljede. Alkoholiziranost imenovanoga oštećenika ako je i postojala nije objektivno utvrđena. 9.2. Na upit branitelja okrivljenika vještak je iskazao da bilo koja mehanička ozljeda pa tako i prijelom donje čeljusti može nastati udarcem predmeta koji se kreće u fiksiranu glavu koja se ne kreće ili pokretom glave koja se kreće u neki čvrsti predmet koji je fiksiran ili sudarom glave koja se kreće i pogodnom mehaničkog predmeta u kretanju. Prilikom pada i udara glave o ravnu tvrdu podlogu na licu nastaju ozljede ne samo na jednom mjestu već na izbočenim dijelovima lica koje dolaze u kontakt s podlogom pa bi ti izbočeni dijelovi, u konkretnom slučaju bili nos i jagodica obraza. Obzirom da kod imenovanoga oštećenika na nosu ni na jagodici obraza nisu evidentirane druge tjelesne ozljede tada proizlazi ranije navedeno mišljenje kako je evidentirani prijelom donje čeljusti kod oštećenika nastao lokaliziranim udarcem pogodnim mehaničkim sredstvom međutim, valja navesti da prilikom pada na neravnu podlogu može nastati prijelom donje čeljusti udarom glave u pokretu u neki izbočeni dio podloge a koji izbočeni dio podloge predstavlja pogodno mehaničko sredstvo da bi moglo i takvim padom ali udarom glave i neravnu podlogu, mogao nastati evidentirani prijelom donje čeljusti. Kako je naveo, a sada u skraćenom obliku, navodi da ne može isključiti mogućnost da je prijelom donje čeljusti mogao nastati i padom ali na neravnu površinu. U predmetnom sudskom spisu nije uložen zubni karton imenovanoga oštećenika već je samo navedeno da je prvi desni pretkutnjak izbijen.

9.3. Ispitan usmeno na raspravi 20. veljače 2020. (list 219 spisa) stalni sudski vještak je na pitanje branitelja da pojasni dio mehanizma ozljeđivanja u svezi nastanka prijeloma donje čeljusti mehanizmom pada iskazao da kako je naveo na prethodnoj glavnoj raspravi prilikom pada nastaju ozljede na izbočenim dijelovima glave, a u praksi mehanizam za nastanak prijeloma donje čeljusti predstavlja udarac u donju čeljust. Naveo je da je pri padu i udaru glave u podlogu moguće evidentirati ozljede na izbočenim dijelovima lica odnosno glave, međutim ako netko padne na podlogu i udari glavom – licem tada je za očekivati nastanak ozljeda na nosu, na lukovima iznad oka (arkade) i na jagodici obraza. Međutim, kod mogućeg mehanizma pada i udara bradom o podlogu tada bi mehanička sila djelovala direktno na donju čeljust, te stoga dodatno pojašnjava taj mehanizam ozljeđivanja. U tom svom vještačenju na raspravi naveo je i da prilikom pada na neravnu podlogu može nastati prijelom donje čeljusti udarom glave u pokretu u neki izbočeni dio podloge. Da dodatno pojasni, npr. udarcem čelom, nosom, jagodicom obraza ili lukom iznad oka o podlogu ne bi nastao prijelom donje čeljusti. Na daljnje pitanje branitelja o tome da li se može iskazati o jačini udarca potrebnom da se destabilizira osoba te da zbog udarca padne, odgovorio je da svaka osoba u uspravnom stavu tijela oslonjena je u pravilu na dvije točke – stopala te se nalazi u labilnoj ravnoteži. Labilna ravnoteža znači da svaka osoba u uspravnom stavu tijela mora mišićima i mišićnom aktivnosti održavati uspostavljenu labilnu ravnotežu uspravnog položaja tijela. To znači da bi vanjsko djelovanje sile moglo dovesti do destabilizacije osobe u uspravnom stavu tijela uslijed čega bi osoba mogla pasti. Udarac u glavu može destabilizirati osobu koja može opasti, a udarac ne mora biti jak, odnosno, ne mora biti takvog intenziteta da udarac mora lomiti kosti da bi osoba pala. Ne postoji jasna fizikalna veličina sile potrebne za destabilizaciju tijela. Na poseban upit branitelja da li bi osoba koja zadobije udarac u glavu mogla stajati, a da je udarac doveo do gubitka svijesti i do ovakve teške tjelesne ozljede odgovorio je da osoba koja gubi svijest ne može održati ravnotežu tijela u uspravnom stavu, već pada. Osoba može zadobiti tešku tjelesnu ozljedu u vidu prijeloma donje čeljusti, a da se nakon zadobivenog udarca u glavu zadrži na nogama. Nakon što mu je predložena video snimka vještak je iskazao da ne može ocijeniti intenzitet udarca prema video zapisu. Nadovezujući se na prethodni odgovor na pitanje branitelja, može reći da prema video zapisu ne može sa sigurnošću procijeniti jačinu udarca ili udaraca vidljivih na video zapisu.

10. Iz nalaza i mišljenja vještaka temeljem provedenog kombiniranog psihijatrijsko-psihologijskog vještačenja po stalnim sudskim vještacima prof. prim. dr. sc. Klementini Ružić, dr. med., specijalisti psihijatrije, subspecijalisti forenzičke i socijalne psihijatrije i mr. spec. Ivani Frančula Modrčin, kliničkom psihologu (list 353-366 spisa) proizlazi da se isti temelje na uvidu u spis predmeta, psihodijagnostičkoj obradi okrivljenika i psihijatrijskom pregledu okrivljenika. Medicinska dokumentacija u spisu (list 336-345 spisa) odnosi se na traumatološko liječenje iz 2012. i nije relevantna za izradu ovog vještva. Na temelju podataka dobivenih od okrivljenika pri razgovoru/psihijatrijskom pregledu i psihodijagnostičkoj obradi zaključuje se da je okrivljenik osoba urednog duševnog razvitka. Kod okrivljenika se ne uočava psihopatologija koja bi zadovoljavala kriterije za postavljanje dijagnoze neke duševne bolesti ili poremećaja. Naglašene su crte ličnosti (impulzivnost, ljutnja na nepravdu, prikazivanje sebe u socijalno poželjnom svjetlu) uz relativno očuvanu funkcionalnost u svakodnevnom životu, što je nedostatno za postavljanje dijagnoze nekog specifičnog poremećaja ličnosti. Okrivljenik je osoba urednog duševnog razvitka koja ne boluje od neke prave i trajne duševne bolesti. Na temelju provedene psihodijagnostičke obrade mogu se otkloniti znakovi nedovoljne duševne razvijenosti, organske cerebralne disfunkcije ili psihotičnih otklona na razini ličnosti. Civilna nezgoda u kojoj je okrivljenik stradao vlastitom nepažnjom kod okrivljenika nije utjecala na nastanak nekih psihopatoloških simptoma koji bi se mogli dijagnosticirati kao neki stresom uzrokovan poremećaj. I sam okrivljenik negira postojanje psihičkih smetnji tijekom života, kontakte sa psihijatrom ili psihologom. Zbog nezgode koju je doživio, okrivljenik nije imao psihičkih posljedica koje bi utjecale na njegovo ponašanje ili reakcije u kriznim situacijama. Prema opisu događaja okrivljenik je ponašanje oštećenika koji je za njega bio nepoznata osoba doživio kao prijeteću, iznenadnu, neočekivanu opasnost u kojoj je impulzivno reagirao u cilju obrane vlastitog integriteta. Radilo se o mješavini afekta (straha, ljutnje) koji su kod okrivljenika smanjili njegovu samokontrolu i potakli okrivljenika da impulzivno reagira (samo jedan udarac) pritom ne razmatrajući o posljedicama vlastitih postupaka. Može se zaključiti da su okrivljenikove sposobnosti shvaćanja vlastitih postupaka i sposobnosti vladanja svojom voljom u vrijeme predmetnog kaznenog djela bile značajno reducirane (bitno smanjena ubrojivost). S obzirom da kod okrivljenika ne nalaze psihopatoloških elemenata iz osnova postojanja neke duševne bolesti/poremećaja (privremene ili trajne), ne nalaze osnova za izricanje neke sigurnosne mjere psihijatrijskog liječenja. Zaključno ističu da je okrivljenik osoba urednog duševnog razvitka koja ne boluje od neke prave i trajne duševne bolesti. Naglašene su karakterološke osobine koje ne zadovoljavaju kriterije za postavljanje dijagnoze nekog specifičnog poremećaja ličnosti. Nema objektivnih dokaza da je okrivljenik u vrijeme učina kaznenog djela za koje se tereti bio pod utjecajem psihoaktivnih supstanci bilo koje vrste (alkohola ili opojnih droga). Okrivljenikovo ponašanje tempore criminis može se objasniti afektivnim stanjem u kojem se u to vrijeme nalazio, zbog čega su njegove sposobnosti shvaćanja vlastitih postupaka i vladanje svojom voljom bile reducirane u značajnom opsegu, ali ne i u potpunosti isključene (bitno smanjena ubrojivost).

11. Iz dopisa Zavoda za hitnu medicinu PGŽ-a, Ispostava Mali Lošinj od 9. rujna 2025. (list 6, 21, 44 spisa) proizlazi da je SO 6. rujna. 2015. pregledan u Zavodu za hitnu medicinu PGŽ, Ispostava Mali Lošinj; da su postavljene dijagnoze prijeloma mandibule, napad tjelesnom silom, prijelom zuba; navodi se da je sinoć zadobio udarac šakom u donju čeljust; izbijen prvi desni pretkutnjak; rtg: dvostruki prijelom mandibule: desno u visini izbijenog pretkutnjaka o lijevo poviše angulusa, oba radiološki bez pomaka; preporuka upućivanje na čeljusnu kirurgiju u Rijeci.

12. Iz potvrde o privremenom oduzimanju predmeta serijskog broja No 749281 od dana 19. kolovoza 2015. godine (list 13 spisa) zajedno sa zapisnikom o privremenom oduzimanju predmeta od 19. rujan 2015. (list 14) proizlazi da je od MO oduzet jedan video zapis iz noćnog kluba "The End" iz Malog Lošinja, vezan za video nadzor od dana 06. rujna 2015. godine u vremenu od 3,57 do 4,03 sati ujutro.

13. Uvidom u video zapis od 6. rujna 2015. u 03,57 min i 19 sekundi vidljiva je muška osoba odjevena u tamniju majicu, kojoj sa njezine lijeve strane prilazi muška osoba odjevena u bijelu košulju kratkih rukava te su u 03,57 i 22 sekunde u položaju sučelice. Nakon toga, osoba u bijeloj košulji desnom rukom dodiruje tijelo osobe u tamnijoj majici u području prsnog koša, a nakon toga u 03,57 min i 29 sekundi vidi se zamah desnom rukom osobe u tamnijoj majci prema glavi osobe u bijeloj košulji, uočavaju se dva udarca. Nakon toga osoba u tamnoj majci pridržava u bliskom kontaktu osobu u bijeloj košulji u području prsa što djeluje kao naguravanje prema lijevo te izlaze iz kadra. Vrlo brzo nakon toga u kadar se vraća osoba u tamnoj majici, a osoba u bijeloj košulji se više ne uočava.

14. Iz medicinske dokumentacija za SO (list 43, 4-46 spisa) proizlazi da je SO **.**.2015. hitno pregledan, anamneza: dobio udarac u glavu, radna dijagnoza: fractura mandibule, upućen maksilofacijalnom kirurgu; istog dana je pregledan po maksilofacijalnom kirurgu, dijagnoza: prijelom mandibule, anamneza: jutros oko 3,00 zadobio udarac šakom u donju čeljust od njemu nepoznate osobe, nalaz: otvoreni prijelom mandibule u području desne parasimfize; iz otpusnog pisma proizlazi da je bio hospitaliziran od 6. rujan 2015. do 10. rujna 2015, otpusna dijagnoza: prijelom mandibule, učinjen operativni zahvat, otpušten na kućno liječenje, kontrola 18. rujna 2015.

15. Iz uvjerenja Sveučilišta u Rijeci, Medicinskog fakulteta Zavoda za sudsku medicinu i kriminalistiku od dana 16. svibnja 2016. (list 49 spisa) proizlazi da su mlt. SO utvrđene ozljede: prijelom donje čeljusti (dvostruki, otvoreni) s izbijanjem jednog zuba (prvi desni pretkutnjak dolje) što se kvalificira kao teška tjelesna ozljeda.

16. Iz novinskog članka i medicinske dokumentacija (list 334-339 spisa) vidljivo je da je objavljen članak iz kojeg proizlazi da je okrivljenik u listopadu 2011. preživio nalet vlaka u Rijeci dok iz medicinske dokumentacije proizlazi da se okrivljenik liječio uslijed ozljeda zadobivenih zbog udara vlaka.

17. U svojoj obrani okrivljenik je iskazao da se rodio u Bosni i Hercegovini za vrijeme ratnog stanja. Kad je zaratilo u Bosni bombom su protjerani u sigurnu zonu gdje im je putem auto izrešetan. Sa 5 godina došao je u Hrvatsku sa svojom obitelji gdje je kao dijete bio maltretiran od strane vršnjaka. Njegova prilagodba nije bila jednostavna. Želja za dokazivanjem i za prihvaćanjem je dovela do krive zabave i sazrijevanje je bilo mukotrpno. Udario ga je i vlak i ta situacija preživljavanja odnosno trenutak prije udara ostavila je kod njega akutni strah. Nije agresivna osoba niti ikome želi nauditi. U odnosu na inkriminirani događaj naveo je nije htio nauditi tom dečku već ga je akutni strah doveo do toga da je njega htio udaljiti od sebe. Činjenica je da je on njemu pristupio odnosno krenuo rukama na njega govoreći prostotama odnosno agresivnim vrijeđanjem. Ne zna što je on mislio. U njemu se probudio strah i želja da se makne iz zone opasnosti.

17.1. Prilikom prvog ispitivanja u svojstvu okrivljenika okrivljenik nije sporio da je predmetne prigode udario SO u bradu, ali je naveo da ga je više rukom odgurnuo te da nije imao namjeru ozlijediti ga.

18. Analizirajući rezultate ovako provedenog dokaznog postupka, po stavu ovog suda, dokazano je da je okrivljenik počinio kazneno djelo teške tjelesne ozljede iz čl. 118. st. 1. KZ/11.

19. Nije bilo sporno da je inkriminiranog dana, na inkriminiranom mjestu okrivljenik zadao udarac oštećeniku kao i da su inkriminiranog dana oštećeniku od strane liječnika evidentirane ozljede koje ozljede su utvrđene kao prijelom donje čeljusti (dvostruki, otvoreni) sa izbijanjem jednog zuba (prvi desni pretkutnjak dolje) i okvalificirane kao teška tjelesna ozljeda. Navedene nesporne činjenice proizlaze iz medicinske dokumentacije za oštećenika, uvjerenja Sveučilišta u Rijeci, Medicinskog fakulteta Zavoda za sudsku medicinu i kriminalistiku od 16. svibnja 2016., snimke video nadzora noćnog kluba "The End", iskaza oštećenika kao i iz iskaza ispitanih svjedoka, a ne spori to ni okrivljenik u svojoj obrani.

20. Okrivljenik ne poriče da je udario okrivljenika ni prilikom prvog ispitivanja ni u obrani na raspravi, s time da prilikom prvog ispitivanja iskazuje da je oštećenika više odgurnuo rukom, međutim namjeru ozljeđivanja oštećenika okrivljenik poriče kako u obrani iznesenoj na raspravi tako i u obrani iznesenoj prilikom prvog ispitivanja u bitnom tvrdeći da je situacija u kojoj ga je udario vlak na njega ostavila akutni strah koji ga je doveo do toga da je oštećenika u tom trenutku htio udaljiti od sebe, a ne mu nauditi. Također ukazuje na to da je oštećenik njemu pristupio odnosno krenuo rukama na njega, agresivno ga vrijeđajući te nije znao što misli, u njemu se probudio strah i želja da se makne iz zone opasnosti.

21. S obzirom na iznesenu obranu okrivljenika u kojoj spori namjeru teškog tjelesnog ozljeđivanja oštećenika te ukazuje na to da je oštećenik isprovocirao njegovu reakciju jer je on njemu pristupio pritom ga vrijeđajući, sporno je postoji li kaznena odgovornost okrivljenika za ozljedu koju je pretrpio oštećenik inkriminiranog dana kao i postoji li uzročno posljedična veza između postupanja okrivljenika i ozljeda koje je zadobio oštećenik.

22. Saznanja oštećenika o inkriminiranom događaju su štura s obzirom da se inkriminiranog događaja ne sjeća, ne sjeća se ni da bi se tu večer s nekim porječkao. Sjeća se da se probudio na podu noćnog kluba te budući da je osjetio jaku bol shvatio je da je dobio udarac, a sljedećeg dana mu je to prijatelj i rekao. U wc-u mu se činilo da mu je zub razbijen, otišao je kući spavati te je ujutro otišao na hitnu. Tko mu je zadao udarac saznao je nakon tri dana od prijatelja TOMJ jer je on okrivljenika poznavao s obzirom da su zajedno radili u istom hotelu. U pogledu ozljeda naveo je da je imao bolove na desnoj strani čeljusti i zadobio je dvostruki prijelom vilice.

23. Ispitani svjedoci CO i TOMJ o događaju znaju iz priča jer nisu bili osobno prisutni s obzirom da su klub ranije razdvojeno napustili, potom su se sreli te zajedno uputili prema centru Malog Lošinja kad je jedan od njih dobio poziv na mobitel od ĆO, s kojim je oštećenik ostao u klubu, da je oštećenika netko premlatio. CO saznanje o tome da je okrivljenik, kojeg on ne poznaje, pretukao oštećenika, ima od Kristianove mame dok je ZOMJ do tog saznanja došao u druženju sa kolegama sa posla koji su mu rekli da je okrivljenik nekome slomio vilicu pa je on shvatio da je okrivljenik taj koji je udario SO te večeri u klubu i to je javio Kristianovoj mami. Imenovani svjedoci su u klub došli u roku od 5 minuta od Frankovog poziva i zatekli SO kako sjedi na stepenicama pred klubom te CO navodi kako nije mogao micati vilicom, a ZOMJ kako je pljuvao krv. Prema kazivanju svjedoka o osobi koja ga je ozlijedila SO je govorio u smislu da je to učinila njemu nepoznata osoba. CO navodi kako o udarcu zna iz više izvora, ĆO je jedan od njih, a bila riječ o jednom udarcu u smislu knock-outa.

24. Svjedok ĆO (list 319-320 spisa) jedini je ispitani svjedok koji je bio sa oštećenikom u klubu kada je oštećenik ozlijeđen međutim on nema saznanja jer nije vidio što se dogodilo s obzirom da se nalazio za šankom okrenut leđima oštećeniku kada je periferno vidio neki pomak i potom osjetio nešto na nozi s desne strane i ugledao SO na podu kako leži na leđima.

25. Iz rezultata provedenog sudskomedicinskog vještačenja u bitnom proizlazi da je prema liječničkoj dokumentaciji oštećenik zadobio dvostruki otvoreni prijelom donje čeljusti koji se kvalificira kao teška tjelesna ozljeda. Prijelom je nastao lokaliziranim djelovanjem jake mehaničke sile tupo tvrde površine na područje donje čeljusti mehanizmom najmanje jednog jakog udarca pogodnim mehaničkim sredstvom koje može biti stisnuta šaka, ali i lakat, koljeno ili stopalo zamahom noge. Nije moguće utvrditi sa sigurnošću sredstvo ozljeđivanja. Izbijeni prvi desni pretkutnjak ne predstavlja ozljedu samu za sebe već je to dio prijeloma donje čeljusti u istom događaju. Položaj tijela oštećenika mogao je biti i uspravan, ali i u bilo kojem drugom položaju tijela. Na drugim dijelovima tijela oštećenika nisu evidentirane tjelesne ozljede. S obzirom da kod oštećenika na nosu ni na jagodici obraza nisu evidentirane druge tjelesne ozljede proizlazi mišljenje kako je prijelom donje čeljusti kod oštećenika nastao lokaliziranim udarcem pogodnim mehaničkim sredstvom, ali ne može isključiti mogućnost da je prijelom donje čeljusti mogao nastati i padom, ali na neravnu površinu međutim, kod mehanizma pada i udara bradom o podlogu tada bi mehanička sila djelovala direktno na donju čeljust. Udarac u glavu može destabilizirati osobu koja može pasti, a udarac ne mora biti jak, odnosno, ne mora biti takvog intenziteta da udarac mora lomiti kosti da bi osoba pala. Osoba koja gubi svijest ne može održati ravnotežu tijela u uspravnom stavu, već pada. Osoba može zadobiti tešku tjelesnu ozljedu u vidu prijeloma donje čeljusti, a da se nakon zadobivenog udarca u glavu zadrži na nogama. Nakon što mu je predložena video snimka vještak je iskazao da ne može ocijeniti intenzitet udarca prema video zapisu.

26. Sud prihvaća iskaz oštećenika SO kao vjerodostojan jer nema razloga sumnjati u njegov iskaz, uostalom oštećenik niti ne tereti okrivljenika izravno već temeljem saznanja koja ima od drugih govori o okrivljeniku kao osobi počinitelja, a i na temelju samog iskaza oštećenika nije moguće utvrditi odlučne činjenice s obzirom da se oštećenik događaja ne sjeća. Sud kao vjerodostojne prihvaća i iskaze svjedoka CO, ČOMJ i ĆO ne nalazeći razlog zašto bi imenovani svjedoci neistinito iskazivali. Svaki od njih iskazuje sukladno svojim saznanjima vezanim uz inkriminirani događaj i ti su iskazi međusobno suglasni te kao takvi tvore cjelokupnu sliku slijeda događaja inkriminiranog dana. Iskaz svjedoka MO sud nije posebno cijenio jer svjedok nema saznanja o inkriminiranom događaju izuzev u odnosu na zakonitost pribavljene snimke video nadzora za koju, s obzirom na iskaz svjedoka MO, sud zaključuje da je riječ o zakonitom dokazu s obzirom da je svjedok iskazao da je noćni klub bio pod video nadzorom i da je to bilo naznačeno i na samom objektu u inkriminirano vrijeme.

27. Sud u cijelosti prihvaća i nalaz i mišljenje vještaka sudske medicine kao stručan i objektivan. Stranke na isti nisu imale primjedbi, a vještak je na sva dodatna pitanja suda i stranaka odgovorio i dao sva potrebna pojašnjenja, kao i nalaz i mišljenje vještaka psihijatra i psihologa, kojeg ocjenjuje također kao stručan i objektivan, s obzirom da stranke na isti nisu imale primjedbe niti inzistirale na neposrednom ispitivanju vještaka.

28. Slijedom navedenog, svjedoka očevidaca trenutka i načina ozljeđivanja oštećenika nema. Jedini dokaz je materijalni dokaz i to snimka video nadzora noćnog kluba iz koje je vidljivo da se oštećenik približio okrivljeniku, dotaknuo ga u području prsa nakon čega je okrivljenik reagirao na način da mu je zadao udarac šakom u glavu. Na reproducirani sadržaj snimke stranke nisu imale primjedbi, okrivljenik nije poricao da je on osoba koja je na predmetnoj snimci zadala udarac oštećeniku, a i sud je neposrednim opažanjem utvrdio da je osoba koja je na snimci zadala udarac upravo okrivljenik.

29. Iz snimke proizlazi da je kontakt sa okrivljenikom inicirao sam oštećenik i to prvo verbalno, a potom i fizički na način da ga je dodirnuo nakon čega mu je okrivljenik zadao udarac. Međutim, unatoč tome što je oštećenik inicirao kontakt, okrivljenik nije imao objektivno opravdanog razloga za ovakvu reakciju koja ni po čemu ne predstavlja nužnu obranu niti njeno prekoračenje, s obzirom da nije bio fizički napadnut od oštećenika.

30. Dovodeći u vezu iskaz oštećenika, ispitanih svjedoka, sadržaj snimke video nadzora, ali i obranu okrivljenika u kojoj ne poriče da je udario oštećenika, a da je riječ o udarcu, a ne odgurivanju rukom proizlazi iz sadržaja snimke video nadzora, sa rezultatima provedenog sudskomedicinskog vještačenja prema kojem vještačenju je do ozljede oštećenika moglo doći najmanje jednim jakim udarcem u područje donje čeljusti stisnutom šakom pri uspravnom položaju tijela oštećenika što je, s obzirom da na nosu ni na jagodici obraza oštećenika nisu evidentirane druge tjelesne ozljede, vjerojatnija mogućnost iako vještak ne može isključiti ni mogućnost da je prijelom donje čeljusti mogao nastati i padom na neravnu površinu, to je nedvojbeno utvrđeno da je upravo postupanjem okrivljenika opisanim u optužnici nastala teška tjelesna ozljeda kod oštećenika odnosno da postoji izravna uzročno posljedična veza između postupanja okrivljenika inkriminiranog dana i ozljeda koje je oštećenik inkriminiranog dana zadobio.

31. Postupajući na ranije opisani način gdje okrivljenik udara oštećenika stisnutom šakom ruke u glavu kao vitalni dio tijela proizlazi da je okrivljenik bio svjestan da oštećenika može teško tjelesno ozlijediti i na to je pristao pa je postupao sa neizravnom namjerom teškog tjelesnog ozljeđivanja oštećenika.

32. Slijedom navedenog, ocjenjujući rezultate provedenog dokaznog postupka, prvenstveno imajući u vidu i samu obranu okrivljenika u dijelu gdje ne spori da je došao u sukob sa mlt. SO te da je došlo do fizičkog kontakta među istima, kao i priležeća snimka video nadzora noćnog kluba u inkriminirano vrijeme koja prikazuje sam trenutak ozljeđivanja, materijalnu dokumentaciju u spisu i to uvjerenje Sveučilišta u Rijeci Medicinskog fakulteta u Rijeci, Zavoda za sudsku medicinu i kriminalistiku u pogledu vrste i kvalifikacije ozljeda koje je predmetne prigode zadobio mlt. SO te konačno iskaz svjedoka mlt. SO gdje isti potvrđuje da je predmetne prigode doista i ozlijeđen, sud je nedvojbeno zaključio da je okrivljenik postupio na način kako ga se to optužnicom tereti čime su se u njegovom ponašanju ostvarila sva subjektivna i objektivna bitna obilježja kaznenog djela teške tjelesne ozljede iz čl. 118. st. 1. KZ/11 stoga ga je za optuženo kazneno djelo valjalo oglasiti krivim kako je to u izreci navedeno.

33. Naime, iako je predmetno kazneno djelo ovlašteni tužitelj pravno označio kao kazneno djelo iz čl. 118. st. 2. KZ/11, iz rezultata provedenog dokaznog postupka po mišljenju suda ne proizlazi da bi oštećenik bio osoba posebno ranjiva zbog dobi. Naime, oštećenik je u vrijeme inkriminiranog događaja imao navršenih 17 godina života. Osim životne dobi tužitelj kao razlog njegove posebne ranjivosti navodi i fizičku nadmoć okrivljenika te nesposobnost oštećenika da okrivljeniku pruži adekvatan otpor. Međutim iz iskaza ispitanih svjedoka i to prijatelja oštećenika kao i snimke video nadzora ne proizlazi da je okrivljenik izuzev visinom bio fizički nadmoćniji od oštećenika niti da je oštećenik po nečemu bio nesposoban pružiti mu adekvatan otpor. Naime, svjedoci su iskazivali o tome kako je oštećenik u inkriminirano vrijeme bio visine od otprilike 1,75 m ili 1,80 m, normalne građe, malo korpulentniji, a okrivljenik je bio viši, ali mršavije građe. Navedene činjenice vidljive su i iz pregledane snimke. Razlika u dobi okrivljenika i oštećenika je 6 godina. Inkriminiranog dana bili su u noćnom izlasku. Dakle oštećenik je kao maloljetna osoba s navršenih 17 godina života u ranim jutarnjim satima bio u ugostiteljskom objektu bez nadzora starije osobe ili roditelja i konzumirao je alkohol te samoinicijativno započinje kontakt sa okrivljenikom. Ovakvo ponašanje ni u kojem dijelu nije svojstveno osobi posebno ranjivoj zbog dobi slijedom čega se utvrđene činjenice nikako ne mogu podvesti pod odredbu čl. 118. st. 2. KZ/11 već samo st. 1. istog članka stoga je sud ovo djelo pravno označio kao djelo iz čl. 118. st. 1. KZ/11.

34. Prilikom donošenja odluke o kaznenopravnoj sankciji sud je okrivljeniku olakotnim cijenio kaznenu neosuđivanost, bitno smanjenu ubrojivost u vrijeme učina djela te činjenicu da je oštećenik taj koji je započeo sukob. Naime u vrijeme inkriminiranog događaja okrivljenik nije bio osuđivan jer evidentirana osuđivanost predstavlja njegovu naknadnu osuđivanost međutim sud je ovu okolnost cijenio otegotnom s obzirom da njegovo ponašanje nakon učina inkriminiranog kaznenog djela nije bilo u skladu sa zakonom i općeprihvaćenim društvenim normama. Iz provedenog vještačenja proizlazi da je okrivljenik postupao u miješanom afektu straha i ljutnje koji su smanjili njegovu samokontrolu i potakli ga impulzivnu reakciju, a što je vidljivo iz činjenice zadavanja samo jednog udarca oštećeniku. Isto tako nije okrivljenik taj koji je inicirao kontakt sa oštećenikom nego je oštećenik bio taj koji je pristupio okrivljeniku te ga prvi i fizički dotaknuo.

35. Cijeneći navedene olakotne i otegotne okolnosti, sud je okrivljenika osudio na kaznu zatvora u trajanju od 10 mjeseci. Na tako izrečenu kaznu zatvora sud je primijenio institut uvjetne osude sa rokom kušnje od 3 godine sukladno odredbi čl. 56. KZ-a.

35.1. Izrečenu sankciju i to kaznu zatvora u trajanju od 10 (deset) mjeseci i potom primjenu instituta uvjetne osude s dužim rokom kušnje u trajanju od 3 (tri) godine sud je izrekao u uvjerenju da će se samim prijekorom u smislu izricanja kazne bez njezina izvršenja ostvariti sve svrhe kaznenopravnih sankcija predviđene zakonom. Imajući u vidu konkretne okolnosti i način počinjenja djela, odnosno stupanj povrede zaštićenog dobra, upravo ovako odmjerenom kaznom, koja je primjerena počinjenom djelu i osobi počinitelja, izraziti će se jasna društvena osuda zbog počinjenog kaznenog djela, utjecati na počinitelja da ubuduće ne čini kaznena djela, ali utjecati i na sve ostale da ne čine kaznena djela, kao i na svijest građana o pogibeljnosti kaznenih djela i pravednosti kažnjavanja njihovih počinitelja. Slijedom navedenog sud smatra da se odmjerena uvjetovana kazna zatvora u trajanju od 10 mjeseci s rokom kušnje od 3 godine ukazuje primjerenom s obzirom na opisane olakotne i otegotne okolnosti odnosno da će i uvjetna osuda polučiti uspjeh kod okrivljenika u smislu specijalne prevencije imajući pritom u vidu i značajan protek vremena od učina djela kao i činjenicu da je okrivljenik sada zrelija osoba i da se inkriminirano postupanje može pripisati i mladenačkoj nepromišljenosti.

36. Kako je sud okrivljenika proglasio krivim na temelju čl. 148. st. 1. ZKP/08 okrivljenik je dužan naknaditi troškove kaznenog postupka i to paušalnu svotu, troškove provedenog vještačenja temeljem rješenja ovog suda od 18. veljače 2019. i 26. veljače 2020. te putni trošak za svjedoka temeljem rješenja ovog suda od 19. prosinca 2018. za koje troškove je ocijenio da ih sukladno utvrđenim imovinskim prilikama, uzimajući u obzir pritom trajanje te složenost postupka, može podmiriti bez ugrožavanja vlastite egzistencije.

37. Stoga je u svemu valjalo odlučiti kao u izreci presude, okrivljenika proglasiti krivim i osuditi po zakonu.

Rijeka, 8. listopada 2024.

Sutkinja za mladež:

Božica Čubranić Petričec

UPUTA O PRAVU NA ŽALBU:

Protiv ove presude žalba se može podnijeti u roku od 15 (petnaest) dana od dana primitka ovjerenog prijepisa iste. Žalba se podnosi u 3 (tri) istovjetna primjerka putem ovog suda, a o žalbi odlučuje drugostupanjski sud.

DNA:

-ODO u Rijeci uz zapisnike

-okr. N. Mostarac

-branitelj M. Barić, odvj. iz Rijeke uz zapisnike

-ošteć. Zpo pravom.

-kal. 30 dana