Republika Hrvatska
Županijski sud u Zagrebu
Trg Nikole Šubića Zrinskog 5
Poslovni broj: KŽ-667/2024-3
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E NJ E
Županijski sud u Zagrebu, kao drugostupanjski sud, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Renate Miličević, kao predsjednice vijeća, te Dušanke Zastavniković Duplančić i doc.dr.sc. Zdenka Konjića, kao članova vijeća, uz sudjelovanje Vere Šinogl, kao zapisničarke, u kaznenom predmetu protiv 1. okrivljenog K. P. i dr., zbog kaznenog djela iz članka 118. stavak 1. Kaznenog zakona ("Narodne novine" broj: 125/11., 144/12., 56/15., i 61/15., – u daljnjem tekstu: KZ/11), odlučujući o žalbi 2. okrivljenog T. S. podnesenoj po braniteljici V. D. L., izjavljenoj protiv rješenja Općinskog kaznenog suda u Zagrebu broj: K-2306/2021. od 7. lipnja 2024., u sjednici vijeća održanoj 8. listopada 2024.,
r i j e š i o j e
Odbija se žalba 2. okrivljenog T. S. kao neosnovana.
Obrazloženje
1. Rješenjem Općinskog kaznenog suda u Zagrebu broj: K-2306/2021. od 7. lipnja 2024., odbijen je prijedlog zamjenice braniteljice 2. okrivljenika da se iz spisa predmeta izdvoji zapisnik o ispitivanju svjedoka G. G. C. od 29. prosinca 2016. (list 133-134 spisa).
2. Protiv pobijanog rješenja podnio je žalbu 2. okrivljeni T. S. po braniteljici V. D. L., odvjetnici iz Z., zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka i pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, a u žalbi je predloženo da se pobijano rješenje ukine i predmet vrati na ponovno odlučivanje.
3. Spis predmeta dostavljen je Županijskom državnom odvjetništvu u Zagrebu sukladno odredbi članka 474. ZKP/08.
4. Žalba 2. okrivljenog T. S. nije osnovana.
5. Suprotno tvrdnji žalitelja, prvostupanjski sud nije počinio bitnu povredu odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavak 1. točka 11. ZKP/08, jer to što izreka pobijanog rješenja ne sadrži zakonsku osnovu po kojoj je prvostupanjski sud odbio prijedlog žalitelja da se iz spisa predmeta izdvoji zapisnik o ispitivanju svjedoka G. G. C., od 29. prosinca 2016. ne čini izreku presude nerazumljivom. Jednako tako, u obrazloženju pobijanog rješenja navedeni su razlozi o svim odlučnim činjenicama na kojima prvostupanjski sud temelji svoju odluku.
6. Žalitelj u navodima žalbe tvrdi da prvostupanjski sud nije uzeo u obzir iskaz svjedoka G. G. C. koji je dao pred sudom 24. travnja 2018. a iz kojeg proizlazi da mu je na ispitivanju 29. prosinca 2016. bila predočena službena zabilješka sa njegovim iskazom od 8. listopada 2016. te da ne može reći sadrži li zapisnik o njegovom ispitivanju od 29. prosinca 2016. ono što je on iskazivao tada, ili sadržaj službene zabilješke koji mu je predočio policijski djelatnik, a što je imalo za posljedicu pogrešno i nepotpuno utvrđeno činjenično stanje. Smatra da su djelatnici policije svojim postupkom u sadržaj zapisnika o ispitivanju svjedoka G. G. C. od 29. prosinca 2016. zaobilaznim putem unijeli sadržaj službene zabilješke koja ne može biti dokaz u kaznenom postupku.
7. Ovaj drugostupanjski sud nalazi, suprotno tvrdnji žalitelja, da je prvostupanjski sud činjenično stanje pravilno i potpuno utvrdio kada je odbio prijedlog žalitelja da se iz spisa predmeta izdvoji zapisnik o ispitivanju svjedoka G. G. C. od 29. prosinca 2016. (list 133-134 spisa) jer da se ne radi o nezakonitom dokazu.
8. Naime, prvostupanjski je sud pravilno utvrdio da je zapisnik o ispitivanju svjedoka G. G. C. od 29. prosinca 2016. sastavljen sukladno odredbama Zakona o kaznenom postupku, s obzirom na to da su svjedoku dana sva potrebna upozorenja, zapisnik mu je pročitan, svaku stranicu zapisnika je potpisao i na sadržaj zapisnika nije imao nikakvih primjedbi. Osim toga, svjedok je imao mogućnost intervenirati u sadržaj zapisnika i njegovom ispitivanju ukoliko je smatrao da dio iskaza nije odgovarao onome što je toga dana iskazivao, a što nije u konkretnom slučaju učinio.
9. Žalitelj također smatra da je prvostupanjski sud "pogrešno utvrdio i to da u konkretnom slučaju zbog predočavanja službene zabilješke svjedoku na ispitivanju 29. prosinca 2016. pred policijskim istražiteljem ne bi došlo do povrede prava obrane u aspektu mogućnosti ispitivanja svjedoka G. G. C. na sve okolnosti koje je svjedok iznio u svom iskazu 29. prosinca 2016".
10. Takav prigovor žalitelja nije osnovan. Naime, niti jedna od odredbi ZKP/08 ne propisuje obvezu državnog odvjetnika da u okviru prethodnog postupka, odnosno, državnoodvjetničke istrage obavještava branitelja okrivljenika, pa i samog okrivljenika, o vremenu i mjestu ispitivanja svjedoka bilo da ih ispituje državni odvjetnik ili je prenio ovlasti na policijskog istražitelja. U konkretnom slučaju radi se o dokazima koje je državni odvjetnik proveo u svrhu utvrđivanja postojanja osnovane sumnje da je počinjeno određeno kazneno djelo kako bi se moglo donijeti rješenje o provođenju istrage, odnosno, kako bi se, nakon dovršene istrage moglo odlučiti hoće li se podići optužnica ili ne. Okrivljeniku će se u stadiju rasprave pred prvostupanjskim sudom, ako do nje dođe, omogućiti ostvarivanje konfrontacijskog prava uz poštivanje načela jednakosti oružja i pravičnog suđenja. Dakle, ne radi se o dokazima koji su pribavljeni sukladno članku 234. i članku 235. ZKP/08, a kada se o vremenu i mjeri provođenja dokazne radnje moraju obavijestiti okrivljenik i njegov branitelj, već se radi o dokaznim radnjama koje su provedene na inicijativu državnog odvjetnika u okviru istrage koju je on provodio.
11. S obzirom da tvrdnjama iz žalbe žalitelja nije dovedena u dvojbu ispravnost i zakonitost pobijane odluke, a njenim ispitivanjem nisu nađene povrede iz članka 494. stavka 4. ZKP/08 na koje sud pazi po službenoj dužnosti, trebalo je na temelju članka 494. stavka 3. točke 2. ZKP/08 riješiti kao u izreci ovog rješenja.
U Zagrebu 8. listopada 2024
PREDSJEDNICA VIJEĆA:
Renata Miličević, v. r.
