Republika Hrvatska
Županijski sud u Zagrebu
Trg Nikole Šubića Zrinskog 5
Poslovni broj: Kž-365/2024-3
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Županijski sud u Zagrebu, kao drugostupanjski sud, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Lidije Vidjak kao predsjednice vijeća, te Siniše Pleše i Jasne Smiljanić kao članova vijeća, uz sudjelovanje zapisničarke Kristine Šušilović, u kaznenom predmetu protiv optuženog ĐŽ, zbog kaznenog djela protiv gospodarstva – prijevara u gospodarskom poslovanju – iz članka 247. stavak 1. i 2. Kaznenog zakona ("Narodne novine" broj: 125/11 i 144/12 - u daljnjem tekstu: KZ/11), odlučujući o žalbi koju je protiv presude Općinskog kaznenog suda u Zagrebu broj K-1417/2022-21 od 28. ožujka 2024. podnijelo Općinsko kazneno državno odvjetništvo u Zagrebu, u sjednici vijeća održanoj 8. listopada 2024.,
p r e s u d i o j e
Odbija se žalba državnog odvjetnika kao neosnovana i potvrđuje prvostupanjska presuda.
Obrazloženje
1. Pobijanom presudom Općinski kazneni sud u Zagrebu, na temelju članka 453. točka 3. Zakona o kaznenom postupku ("Narodne novine" broj: 152/08, 76/09, 80/11, 121/11, 91/12 – odluka Ustavnog suda, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14,70/17, 126/19 i 80/22 – u daljnjem tekstu: ZKP), oslobodio je od optužbe optuženog ĐŽ da bi počinio kazneno djelo protiv gospodarstva – prijevara u gospodarskom poslovanju – iz članka 247. stavak 1. i 2. KZ/11, činjenično pobliže opisano u izreci presude.
1.1. Na temelju članka 158. stavak 3. ZKP oštećeno Trgovačko ... je s postavljenim imovinskopravnim zahtjevom upućeno u parnicu.
1.2. Na temelju članka 149. stavak 1. ZKP troškovi kaznenog postupka iz članka 145. stavak 2. točka 1. do 5. ZKP te nužni izdaci optuženog ĐŽ i nužni izdaci i nagrada njegovog branitelja padaju na teret proračunskih sredstava.
2. Protiv navedene presude žalbu je podnio državni odvjetnik, a žali se zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja te predlaže da drugostupanjski sud pobijanu presudu ukine i predmet uputiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.
2.1. Odgovor na žalbu podnio je optuženi ĐŽ po branitelju Matiji Jukiću, odvjetniku iz Zagreba, s prijedlogom da se žalba državnog odvjetnika odbije kao neosnovana i potvrdi prvostupanjska presuda.
2.2. Na temelju članka 474. stavak 1. ZKP spis je dostavljen Županijskom državnom odvjetništvu u Zagrebu.
3. Žalba državnog odvjetnika nije osnovana.
4. Državni odvjetnik u žalbi, u bitnome, navodi da je optuženiku moralo biti jasno da se ne radi o legalnom poslu jer mu je svjedok CŽ prilikom potpisivanja zadužnica rekao da ništa što se tiče trgovačkog društva ne potpisuje svojim imenom i prezimenom. Također ističe da iz iskaza svjedoka RŽ proizlazi da je bio u telefonskom kontaktu s optuženikom i da mu je optuženik obećao da će roba biti plaćena, a poslije se nije javljao na njegove pozive, što sve u svojoj ukupnosti upućuje na prijevarnu namjeru optuženika.
4.1. Državni odvjetnik treba imati na umu da se optuženiku činjeničnim opisom inkriminira da je, u cilju pribavljanja nepripadne materijalne dobiti za trgovačko društvo, postupao zajedno i po prethodnom dogovoru s ĆŽ i NN osobom pod imenom KŽ. Iz provedenog dokaznog postupka takav zaključak ne proizlazi. Naime, optuženik poriče počinjenje kaznenog djela i opisuje na koji način je zaposlen u svojstvu prokurista trgovačkog društva Automatika-GVK d.o.o. i ističe da je bio nezaposlen i da je to od njega tražio njegov poznanik CŽ koji mu je rekao da to ne može biti ŠŽ jer je bolestan. Ističe da je jedanput bio s ĆŽ u kontaktu povodom nekog drugo posla, a KŽ ne poznaje. S predstavnicima oštećenog trgovačkog društva u svezi dogovaranja inkriminiranog posla nije bio u kontaktu. Svjedok CŽ u bitnome potvrđuje iskaz optuženika na koji način je zaposlen u trgovačkom društvu i navodi da ga je optuženik pitao iz kojeg razloga će se ovjeravati zadužnice, a on mu nije znao objasniti. Također navodi da je ŠŽ njemu (svjedoku) dao pečat trgovačkog društva kada su išli kod javnog bilježnika ovjeriti zadužnice. Smatra da optuženik nije imao nikakvu ulogu u poslovanju trgovačkog društva, a optuženika je upozorio prilikom potpisivanja zadužnica da ništa što se tiče trgovačkog društva ne potpisuje svojim imenom i prezimenom. Iz iskaza predstavnika oštećenog trgovačkog društva ... RŽ, BŽ i ŽŽ proizlazi da u svezi dogovaranja inkriminiranog posla i isporuke robe s optuženikom nisu kontaktirali, s time što svjedok RŽ navodi da je pribavio broj telefona optuženika kojeg je nazvao nakon što im roba nije plaćena i u telefonskom razgovoru je stekao dojam da optuženik nije znao o čemu on (svjedok) priča, a taj dojam je stekao jer mu je optuženik rekao da mu u svezi isporuke i plaćanja robe ne može ništa reći. Iz svega navedenog proizlazi zaključak da optuženik nije postupao, kako mu se to inkriminira, zajedno i po prethodnom dogovoru s ĆŽ i NN osobom pod imenom KŽ jer to, kao je to naprijed navedeno, niti iz jednog dokaza ne proizlazi, a niti je optuženik imao svijest prilikom potpisivanja zadužnica za koji pravni posao to potpisuje, odnosno u koju svrhu, a posljedično tome niti da roba neće biti plaćena. Iz iskaza predstavnika oštećenika jasno proizlazi da prilikom ugovaranja navedenog posla i isporuke robe s optuženikom nisu bili u kontaktu već s ĆŽ i KŽ. Slijedom navedenog pravilan je zaključak prvostupanjskog suda da nije dokazano da bi optuženik počinio inkriminirano mu kazneno djelo iz članka 247. stavak 1. i 2. KZ/11 te ga je pravilno oslobodio od optužbe.
5. Drugostupanjski sud ispituje presudu u onom dijelu u kojem se pobija žalbom i iz osnova iz kojih se pobija (članak 476. stavak 1. ZKP u svezi članka 467. ZKP).
6. Županijski sud u Zagrebu, kao drugostupanjski sud, ispitujući pobijanu presudu po službenoj dužnosti, u skladu s člankom 476. stavak 1. točka 1. i 2. ZKP, nije našao da bi bila ostvarena bitna povreda odredaba kaznenog postupka niti povreda kaznenog zakona na štetu optuženika, na koje povrede drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti.
7. S obzirom na navedeno trebalo je primjenom članka 482. ZKP odlučiti kao u izreci.
U Zagrebu 8. listopada 2024.
PREDSJEDNICA VIJEĆA:
Lidija Vidjak
