Broj: Ppž-6323/2024

REPUBLIKA HRVATSKA

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

Zagreb

R E P U B L I K A H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinja Gordane Korotaj kao predsjednice vijeća te Goranke Ratković i Kristine Gašparac Orlić kao članica vijeća, uz sudjelovanje sudske savjetnice Nikoline Maretić kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okr. pravne osobe Turkish Airlines Inc. CO Predstavništvo u Republici Hrvatskoj, zbog prekršaja opisan čl. 24. st. 1., a kažnjiv po čl. 46. toč. 2. Zakona o strancima („Narodne novine“ broj 133/20., 114/22. i 151/22.), odlučujući o žalbi okr. pravne osobe, podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Velikoj Gorici od 22. svibnja 2024., broj: Pp-712/2023-5, u sjednici vijeća održanoj 8. listopada 2024.,

r i j e š i o  j e

Prihvaća se žalba okr. pravne osobe Turkish Airlines Inc. CO Predstavništvo u Republici Hrvatskoj, ukida se pobijana prvostupanjska presuda te se predmet dostavlja prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

Obrazloženje

1. Pobijanom prvostupanjskom presudom Općinskog suda u Velikoj Gorici od 22. svibnja 2024., broj: Pp-712/2023-5, proglašena je krivom okr. pravna osoba Turkish Airlines Inc. CO Predstavništvo u Republici Hrvatskoj da je, na način činjenično opisan u izreci pobijane presude, počinila prekršaj opisan čl. 24. st. 1., a kažnjiv po čl. 46. toč. 2. (ispravno: čl. 46. toč. 2.) Zakona o strancima, za koji je joj je izrečena novčana kazna 3.500,00 eura, koju je dužna platiti u roku 90 dana od pravomoćnosti presude, uz pogodnost uplate dvije trećine izrečene novčane kazne, a obvezana je i na naknadu troškova prekršajnog postupka 30,00 eura.

2. Protiv te presude, okr. pravna osoba, putem branitelja, pravodobno je podnijela žalbu zbog bitnih povreda odredaba prekršajnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, povrede materijalnog prekršajnog prava i odluke o prekršajnopravnoj sankciji, s prijedlogom da se ista prihvati.

3. Žalba je osnovana.

4. Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud, na temelju čl. 202. st. 1. Prekršajnog zakona, ispitivao je pobijanu prvostupanjsku presudu iz osnova i razloga iz kojih se ona pobija žalbom, kao i po službenoj dužnosti. Tako je ispitivanjem prvostupanjske presude, ovaj sud utvrdio da osnovano okr. pravna osoba ističe da su počinjene apsolutno bitne povrede odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 1. toč. 11. i st. 2. Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22.).

5. Žaleći se zbog bitne povrede odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 2. Prekršajnog zakona okr. pravna osoba ističe da joj je odbijanjem dokaznog prijedloga za provođenjem informatičkog vještačenja radi utvrđivanja sporne činjenice postojanja/nepostojanja greške u samom elektroničkom sustavu putem kojeg se AI lista dostavlja nadležnim tijelima povrijeđeno pravo obrane.

5.1. Okr. pravna osoba branila se aktivno, poričući počinjenje te je u svojoj obrani isticala da je postupila po zakonskoj obvezi i da je dostavila propisane podatke elektroničkim putem, no da, iz njoj nepoznatih razloga, a vrlo vjerojatno zbog greške u informacijskom sustavu, API lista nije očitana u potpunosti u Nacionalni informacijski sustav za upravljanje državnom granicom. Okr. pravna osoba u svojoj obrani ističe da nije imala mogućnost uklanjanja greške u samoj API listi, pa prema tome da ne postoji krivnja okrivljene pravne osobe za predmetni događaj. Predložila je da se provede informatičko vještačenje kao jedino dokazno sredstvo prikladno za utvrđivanje činjeničnog stanja odnosno postojanja/nepostojanja greške u samom elektroničkom sustavu putem kojeg se AI lista dostavlja nadležnim tijelima.

5.2. Prvostupanjski sud je odbio takav dokazni prijedlog obrazloženjem: „Sud je odbio braniteljicu okrivljenika s prijedlogom za informatičko vještačenje jer u spisu prileži API lista kao i kopije putnih lista i putne isprave za osobu koja nedostaje na popisu API liste, što je za ovaj sud sasvim dovoljno da je okrivljenik počinio prekršaj za koji se tereti, a predstavnik okrivljenika ni na koji način nije predložio na koji način bi se provelo samo vještačenje već je paušalno naveden i ničim potkrijepljen prijedlog za vještačenje. Stoga sud smatra da okrivljenik takvim prijedlogom samo pokušava odugovlačiti sam postupak." Takav razlog odbijanja dokaznog prijedloga je neprihvatljiv, prvenstveno uzimajući u obzir obranu okr. pravne osobe, kao i razlog predlaganja tog dokaza. Naime, nije niti sporno da nadležno tijelo nije zaprimilo API listu koja je potpuna. Sporno je je li razlog tome greška u informacijskom sustavu putem kojeg se AI lista dostavlja nadležnim tijelima. Nadalje, takvo obrazloženje suda je kontradiktorno samo sebi, jer iz prvog dijela obrazloženja proizlazi da je dokazni prijedlog odbijen jer je činjenično stanje utvrđeno, a zatim da je odbijen i iz razloga jer sud smatra da okr. pravna osoba takvim prijedlogom samo pokušava odugovlačiti postupak jer nije predložen način na koji bi se bi se provelo samo vještačenje. Naime, ako je činjenično stanje u dovoljnoj mjeri utvrđeno, irelevantno je na koji način je okrivljenik predložio da se provede samo vještačenje. Navedeni drugi razlog je neprihvatljiv i sam po sebi, jer je okr. pravna osoba navela da predlaže informatičko vještačenje i u koju svrhu, a niti sud, niti okr. pravna osoba nemaju dovoljno stručnog znanja da bi predložili tj. znali na koji način će se samo informatičko vještačenje provesti, pa je stoga na vještaku odgovor na to pitanje, koji ima zadatak dati svoj nalaz i mišljenje, a u kojem može tražiti da se pribave predmeti i podaci od važnosti za davanje nalaza i mišljenja. U odnosu na odugovlačenje postupka, treba dodati da je dokazni prijedlog podnesen već na početku samog postupka, u pisanoj obrani okr. pravne osobe, pa se ne može govoriti o namjeri odugovlačenja postupka, posebno uzimajući u obzir da bi okr. pravna osoba, slučaju donošenja osuđujuće presude, bila obvezna naknaditi i trošak vještačenja.

5.3. Prilikom ocjene potrebe izvođenja predloženih dokaza, zadatak je prvostupanjskog suda da ocijeni relevantnost dokaznog prijedloga obrane, koja ocjena uključuje razmatranje okolnosti svakog pojedinog predmeta, a razlozima za odbijanje dokaznog prijedloga prvostupanjski sud mora odgovoriti na okolnosti u odnosu na koje je dokaz predložen. Osim toga, prvostupanjski sud je strankama dužan osigurati jednake mogućnosti dokazivanja, pri čemu dužnost suda da osigura provedbu načela jednakosti oružja proizlazi i iz čl. 88. st. 1. Prekršajnog zakona, kojim je propisano da je sud, prilikom utvrđivanja pravno relevantnih činjenica na temelju izvedenih dokaza, s jednakom pažnjom dužan utvrđivati činjenice koje terete okrivljenika, kao i one koje mu idu u korist.

5.4. Iz navedenih razloga, ovaj sud smatra da prvostupanjski sud nije iznio dostatne i relevantne razloge kojima je obrazložio svoje neprihvaćanje dokaznog prijedloga za provođenjem informatičkog vještačenja radi utvrđivanja sporne činjenice postojanja/nepostojanja greške u samom elektroničkom sustavu putem kojeg se AI lista dostavlja nadležnim tijelima, čime je ovom okrivljeniku povrijeđeno pravo obrane da dokazuje činjenice koje mu idu u korist.

5.5. Stoga je okr. pravnoj osobi u postupku povrijeđeno pravo obrane, koja je utjecala ili mogla utjecati na presudu u smislu bitne povrede odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 2. Prekršajnog zakona.

6. Žaleći se zbog bitne povrede odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 1. toč. 11. Prekršajnog zakona okr. pravna osoba ističe da u presudi nisu navedeni razlozi o odlučnim činjenicama, budući da prvostupanjski sud u toč. 10. obrazloženja presude paušalno navodi da je nedvojbeno utvrdio da je okr. pravna osoba počinila prekršaj koji joj se stavlja na teret, a pritom sud nije dao ni obrazložio razloge temeljem kojih je izveo takav zaključak.

6.1. Odredbom čl. 185. st. 7. Prekršajnog zakona propisano je:

„(7) U obrazloženju presude sud će iznijeti kratko razloge za svaku točku presude tako što će: izložiti nesporne činjenice, koje sporne činjenice i iz kojih razloga uzima dokazanim ili nedokazanim, ocjenu vjerodostojnosti proturječnih dokaza, zašto nije prihvatio pojedine prijedloge stranaka ili sudionika u postupku, zašto nije neposredno ispitan svjedok ili vještak, kojim se razlozima vodio pri rješavanju pravnih pitanja a posebice pri utvrđivanju postoji li prekršaj ili krivnja okrivljenika, o primjeni određenih odredaba ovoga Zakona i posebnog propisa o prekršaju na okrivljenika i njegovo djelo.“.

6.2. Razloge za svoju odluku prvostupanjski sud je u toč. 10. i 11. obrazloženja iznio na sljedeći način: „Sud je tijekom postupka na nedvojben način utvrdio da je okrivljenik počinio prekršaj koji mu se stavlja na teret jer okrivljeni nisu dostavili potpunu i točnu AP listu sa imenima svih putnika koji su putovali tim zrakoplovom. Stoga sud smatra dokazanim da je okrivljenik počinio prekršaj koji mu se stavlja na teret i ne može prihvatiti obranu okrivljenika da okrivljeni nije kriv i da ne postoji krivnja okrivljenika...Spornim se ukazalo da nisu dostavljeni točni podaci o putnicima, a iz preslika zrakoplovnih karata i putnih isprava te popisa API liste vidljivo je da nedostaje na popisu jedna osoba, stoga je sud tijekom postupka utvrdio da je okrivljenik počinio prekršaj koji mu se stavlja na teret.".

6.3. Uzimajući u obzir obranu okrivljene pravne osobe, o kojoj je ranije u ovom obrazloženju bilo riječi, takvo obrazloženje nije dostatno jer nisu dani razlozi o odlučnoj činjenici koju ističe okr. pravna osoba – odlučnoj činjenici je li razlog nedostavljanja potpune API liste greška u elektroničkom sustavu putem koje se AI lista dostavlja nadležnim tijelima.

6.4. Prvostupanjski sud u svom obrazloženju nije dao razloge o navedenoj odlučnoj činjenici koju je okr. pravna osoba isticala u postupka. Naime, prvostupanjski sud je kao razlog o navedenoj odlučnoj činjenici naveo: „spornim se ukazalo da nisu dostavljene točni podaci o putnicima, a iz preslika zrakoplovnih karata i putnih isprava te popisa API liste vidljivo je da nedostaje na popisu jedna osoba, stoga je sud tijekom postupka utvrdio da je okrivljenik počinio prekršaj koji mu se stavlja na teret“. Međutim, nije niti sporno da nadležno tijelo nije zaprimilo API listu koja je potpuna, a prvostupanjski sud takvim obrazloženjem nije dao relevantan i dostatan razlog zašto obrana okrivljene pravne osobe nije prihvaćena. Obrazloženje suda je paušalno i lišeno ikakvih razloga, a obrazloženja sudskih odluka koja ne sadrže ozbiljne, relevantne i dostatne razloge za svoje zaključke upućuju na zaključak o arbitrarnosti.

6.5. Time je prvostupanjski sud počinio bitnu povredu odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 1. t. 11. Prekršajnog zakona, jer u pobijanoj presudi nisu navedeni razlozi o odlučnim činjenicama.

7. U ponovnom postupku, prvostupanjski sud će na odgovarajući način ispraviti počinjene bitne povrede odredaba prekršajnog postupka te će donijeti novu, na zakonu osnovanu odluku, koju će u svemu valjano obrazložiti.

8. Stoga je, na temelju čl. 206. st. 1. Prekršajnog zakona, riješeno kao u izreci ovog rješenja.

Zagreb, 8. listopada 2024.

Zapisničarka:

Predsjednica vijeća:

Nikolina Maretić, v.r.

Gordana Korotaj, v.r.

Rješenje se dostavlja Općinskom sudu u Velikoj Gorici u 4 ovjerena prijepisa: za spis, okr. pravnu osobu, branitelja i tužitelja.