Broj: Ppž-6368/2024

REPUBLIKA HRVATSKA

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

Zagreb

- U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E

- P R E S U D A

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinja Gordane Korotaj kao predsjednice vijeća te Goranke Ratković i Kristine Gašparac Orlić kao članica vijeća, uz sudjelovanje sudske savjetnice Nikoline Maretić kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okr. pravne osobe Turkish Airlines Inc. CO Predstavništvo u Republici Hrvatskoj, zbog prekršaja opisan u čl. 24. st. 1., a kažnjiv po čl. 46. toč. 2. Zakona o nadzoru državne granice („Narodne novine“ broj 83/13., 27/16., 114/22. i 151/22.), odlučujući o žalbi okr. pravne osobe, podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Velikoj Gorici od 22. svibnja 2024., broj: Pp-694/2023-5, u sjednici vijeća održanoj 8. listopada 2024.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se žalba okr. pravne osobe Turkish Airlines Inc. CO Predstavništvo u Republici Hrvatskoj kao neosnovana i potvrđuje se prvostupanjska presuda.

II. Na temelju čl. 138. st. 2. t. 3.c) Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22.), okr. pravna osoba Turkish Airlines Inc. CO Predstavništvo u Republici Hrvatskoj je obvezna naknaditi paušalni iznos troškova žalbenog postupka 70,00 (sedamdeset) EUR u roku 15 dana od primitka ove presude.

Obrazloženje

1. Pobijanom prvostupanjskom presudom Općinskog suda u Velikoj Gorici od 22. svibnja 2024., broj Pp-694/2023-5, proglašena je krivom okr. pravna osoba Turkish Airlines Inc. CO Predstavništvo u Republici Hrvatskoj da je, na način činjenično opisan u izreci pobijane presude, počinila prekršaj opisan u čl. 24. st. 1., a kažnjiv po čl. 46. st. 1. (ispravno: čl. 46. toč. 2.) Zakona o nadzoru državne granice, za koji je joj je izrečena novčana kazna 3.500,00 eura, koju je dužna platiti u roku 90 dana od pravomoćnosti presude, uz pogodnost uplate dvije trećine izrečene novčane kazne, a obvezana je i na naknadu troškova prekršajnog postupka 30,00 eura.

2. Protiv te presude okr. pravna osoba, putem branitelja, pravodobno je podnijela žalbu zbog bitnih povreda odredaba prekršajnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, povrede materijalnog prekršajnog prava i odluke o prekršajnopravnoj sankciji, s prijedlogom da se ista prihvati.

3. Žalba nije osnovana.

4. Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud, na temelju čl. 202. st. 1. Prekršajnog zakona, ispitivao je pobijanu prvostupanjsku presudu iz osnova i razloga iz kojih se ona pobija žalbom, kao i po službenoj dužnosti. Pritom nije utvrđeno da postoje razlozi zbog kojih okr. pravna osoba pobija prvostupanjsku presudu, a niti su utvrđene povrede na koje ovaj sud, u skladu s navedenom zakonskom odredbom, pazi po službenoj dužnosti.

5. Žaleći se zbog bitne povrede odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 2. Prekršajnog zakona okr. pravna osoba ističe da joj je odbijanjem dokaznog prijedloga za provođenjem informatičkog vještačenja radi utvrđivanja sporne činjenice postojanja/nepostojanja greške u samom elektroničkom sustavu putem kojeg se API lista dostavlja nadležnim tijelima, povrijeđeno pravo obrane.

5.1. Okr. pravna osoba poricala je počinjenje prekršaja te je u svojoj obrani isticala da je postupila po zakonskoj obvezi i da je dostavila propisane podatke elektroničkim putem, no da, iz njoj nepoznatih razloga, a vrlo vjerojatno zbog greške u informacijskom sustavu, API lista nije očitana u potpunosti u Nacionalni informacijski sustav za upravljanje državnom granicom, stoga da ne postoji krivnja okr. pravne osobe za predmetni događaj. Predložila je da se provede informatičko vještačenje kao jedino dokazno sredstvo prikladno za utvrđivanje činjeničnog stanja odnosno postojanja/nepostojanja greške u samom elektroničkom sustavu putem kojeg se API lista dostavlja nadležnim tijelima.

5.2. Prvostupanjski sud je odbio takav dokazni prijedlog obrazloženjem: „Sud je odbio braniteljicu okrivljenika s prijedlogom za informatičko vještačenje jer u spisu prileži API lista kao i kopije putnih lista i putne isprave za osobu koja nedostaje na popisu API liste, što je za ovaj sud sasvim dovoljno da je okrivljenik počinio prekršaj za koji se tereti, a predstavnik okrivljenika ni na koji način nije predložio na koji način bi se provelo samo vještačenje već je paušalno naveden i ničim potkrijepljen prijedlog za vještačenje.".

5.3. Prilikom ocjene potrebe izvođenja predloženih dokaza, zadatak je prvostupanjskog suda da ocijeni relevantnost dokaznog prijedloga obrane, koja ocjena uključuje razmatranje okolnosti svakog pojedinog predmeta, a razlozima za odbijanje dokaznog prijedloga prvostupanjski sud mora odgovoriti na navode obrane. Prvostupanjski sud je strankama dužan osigurati jednake mogućnosti dokazivanja, pri čemu dužnost suda da osigura provedbu načela jednakosti oružja proizlazi i iz čl. 88. st. 1. Prekršajnog zakona, kojim je propisano da je sud, prilikom utvrđivanja pravno relevantnih činjenica na temelju izvedenih dokaza, s jednakom pažnjom dužan utvrđivati činjenice koje terete okrivljenika, kao i one koje mu idu u korist.

5.4. Uzimajući u obzir činjenicu da okr. pravna osoba nije ničim potkrijepila svoje navode o greški u informacijskom sustavu, prvostupanjski sud je iznio dostatne i relevantne razloge za neprihvaćanje dokaznog prijedloga za provođenjem informatičkog vještačenja radi utvrđivanja sporne činjenice postojanja greške u samom elektroničkom sustavu putem kojeg se API lista dostavlja nadležnim tijelima, a odbijanjem dokaznog prijedloga okr. pravnoj osobi nije povrijeđeno pravo obrane da dokazuje činjenice koje joj idu u korist.

5.5. Stoga nije počinjena bitna povreda odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 2. Prekršajnog zakona.

6. Žaleći se zbog bitne povrede odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 1. toč. 11. Prekršajnog zakona okr. pravna osoba ističe da u presudi nisu navedeni razlozi o odlučnim činjenicama, navodeći da prvostupanjski sud u toč. 10. obrazloženja presude paušalno navodi da je nedvojbeno utvrdio da je okr. pravna osoba počinila prekršaj koji joj se stavlja na teret, a pritom da sud nije dao ni obrazložio razloge temeljem kojih je izveo takav zaključak.

6.1. Odredbom čl. 185. st. 7. Prekršajnog zakona propisano je:

„(7) U obrazloženju presude sud će iznijeti kratko razloge za svaku točku presude tako što će: izložiti nesporne činjenice, koje sporne činjenice i iz kojih razloga uzima dokazanim ili nedokazanim, ocjenu vjerodostojnosti proturječnih dokaza, zašto nije prihvatio pojedine prijedloge stranaka ili sudionika u postupku, zašto nije neposredno ispitan svjedok ili vještak, kojim se razlozima vodio pri rješavanju pravnih pitanja a posebice pri utvrđivanju postoji li prekršaj ili krivnja okrivljenika, o primjeni određenih odredaba ovoga Zakona i posebnog propisa o prekršaju na okrivljenika i njegovo djelo.“.

6.2. Razloge za svoju odluku prvostupanjski sud je u toč. 7. 10. i 11. obrazloženja iznio na sljedeći način: „...predstavnik okrivljenika ni na koji način nije predložio na koji način bi se provelo samo vještačenje već je paušalno naveden i ničim potkrijepljen prijedlog za vještačenje...Sud je tijekom postupka na nedvojben način utvrdio da je okrivljenik počinio prekršaj koji mu se stavlja na teret jer okrivljeni nisu dostavili potpunu i točnu AP listu sa imenima svih putnika koji su putovali tim zrakoplovom. Stoga sud smatra dokazanim da je okrivljenik počinio prekršaj koji mu se stavlja na teret i ne može prihvatiti obranu okrivljenika da okrivljeni nije kriv i da ne postoji krivnja okrivljenika...Spornim se ukazalo da nisu dostavljeni točni podaci o putnicima, a iz preslika zrakoplovnih karata i putnih isprava te popisa API liste vidljivo je da nedostaje na popisu jedna osoba, stoga je sud tijekom postupka utvrdio da je okrivljenik počinio prekršaj koji mu se stavlja na teret.".

6.3. Uzimajući u obzir obranu okrivljene pravne osobe koja, kako je ranije rečeno, nije potkrijepila svoje navode o greški u informacijskom sustavu, prvostupanjski sud je dao dostatno obrazloženje o odlučnim činjenicama u ovom postupku odnosno zašto obrana okrivljene pravne osobe nije prihvaćena.

6.4. Stoga prvostupanjski sud nije počinio bitnu povredu odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 1. toč. 11. Prekršajnog zakona.

7. Žaleći se zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, okr. pravna osoba ističe da je postupila po zakonskoj obvezi i dostavila propisane podatke elektroničkim putem, međutim, da iz njoj nepoznatih razloga, a vrlo vjerojatno zbog greške u informacijskom sustavu, API lista nije učitana u potpunosti u Nacionalni informacijski sustav za upravljanje državnom granicom, pa da zato ne postoji krivnja okr. pravne osobe, a da je navedenu činjenicu trebalo utvrditi predloženim informatičkim vještačenjem.

7.1. Međutim, ovaj sud prihvaća sve razloge koje je prvostupanjski sud naveo prilikom utvrđivanja krivnje okr. pravne osobe. Naime, okr. pravna osoba je tek paušalno navela da se vjerojatno radi o greški u informacijskom sustavu, a svoje navode nije potkrijepila konkretnim okolnostima ili dokazima. Po prirodi stvari, radi se o navodima koje bi, da su točne, bile poznate okr. pravnoj osobi, a ne bi se radilo tek o mogućnosti greške, kako to okr. pravna osoba u obrani odnosno u žalbi navodi, pa bi tada i takvi navodi bili potkrijepljeni konkretnim okolnostima odnosno dokazima.

7.2. Stoga nije osnovana žalba zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja.

8. Iz sadržaja žalbe evidentno je da žalitelj u odnosu na žalbenu osnovu povrede odredaba materijalnog prekršajnog prava zapravo ističe tzv. posrednu povredu materijalnog prekršajnog prava, koja bi proizlazila iz toga što je prvostupanjski sud materijalno prekršajno pravo primijenio na pogrešno i nepotpuno utvrđeno činjenično stanje pa se, dakle, ne radi o samostalnoj žalbenoj osnovi iz čl. 194. toč. 2. Prekršajnog zakona, jer žalitelj uopće ne iznose razloge zbog kojih smatra da bi bile počinjene povrede materijalnog prekršajnog prava.

8.1. S obzirom da žalbenim navodima nisu uspješno osporeni činjenični zaključci prvostupanjskog suda, pa, dakle, nije utvrđena činjenična osnova koja bi omogućavala drugačiju pravnu kvalifikaciju prekršaja u konkretnom slučaju, već ponašanje okr. pravne osobe u potpunosti odgovara bitnim obilježjima prekršaja zbog kojeg je i proglašena krivom, to žalba niti u tom dijelu nije osnovana.

9. Razmotrivši odluku o novčanoj kazni, u konkretnom slučaju nema osnove za blaže novčane kažnjavanje, jer se opća svrha prekršajnopravnih sankcija iz čl. 6. Prekršajnog zakona i svrha kažnjavanja iz čl. 32. Prekršajnog zakona ne bi mogla postići blažim kažnjavanjem.

9.1. Naime, za prekršaj iz čl. 46. toč. 2. Zakona o nadzoru državne granice, propisana je novčana kazna od  2.910,00 do 5.300,00  eura, a uzimajući u obzir da je okr. pravna osoba višestruko prekršajno osuđivana, nema osnove za blaže kažnjavanje.

10. Stoga je, na temelju čl. 205. Prekršajnog zakona, odlučeno kao u izreci ove presude.

Zagreb, 8. listopada 2024.

Zapisničarka:

Predsjednica vijeća:

Nikolina Maretić, v.r.

Gordana Korotaj, v.r.

Presuda se dostavlja Općinskom sudu u Velikoj Gorici u 4 ovjerena prijepisa: za spis, okr. pravnu osobu, branitelja i tužitelja.