REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-3980/2024-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca dr.sc. Jadranka Juga predsjednika vijeća, Gordane Jalšovečki članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, Slavka Pavkovića člana vijeća, Damira Kontreca člana vijeća i Josipa Turkalja člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Zagreb, Mihanovićeva 3, OIB 84397956623, protiv tuženika Croatia osiguranje d.d., Zagreb, Vatroslava Jagića 33, OIB 26187994862, radi naknade štete, odlučujući o prijedlogu za dopuštenje revizije tužitelja protiv presude Županijskog suda u Zagrebu broj Gž-2943/2024-3 od 25. lipnja 2024. kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Gospiću broj Pn-37/2023-18 od 17. svibnja 2024., u sjednici održanoj 8. listopada 2024.,
r i j e š i o j e:
Prijedlog tužitelja za dopuštenje revizije se odbija.
Obrazloženje
1. Tužitelj je podnio prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Zagrebu broj Gž-2943/2024-3 od 25. lipnja 2024., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Gospiću broj Pn-37/2023-18 od 17. svibnja 2024. naznačivši u njemu dva pravna pitanja za koja smatra da su pravna pitanja važna za odluku u sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni i za razvoj prava u sudskoj praksi u smislu članka 385.a stavka 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 114/22,
- dalje: ZPP).
2. Na prijedlog nije odgovoreno.
3. Prijedlog za dopuštenje revizije nije osnovan.
4. Pitanja koja je tužitelj u prijedlogu naznačio glase:
„1. Da li su za odluku o sporu koji pokreće HZMO protiv osiguravatelja štetnika radi povrata iznosa isplaćenih na ime obiteljske mirovine mjerodavne odredbe ZOMO (NN RH br. 57/13) koji je bio na snazi u vrijeme nastanka štete, odnosno kada je nastao obveznopravni odnos između stranaka, ili su mjerodavne odredbe Zakona o obveznom osiguranju u prometu (NN RH br. 151/05)?
2. Da li za HZMO u parničnom postupku u kojem potražuje naknadu štete po isplaćenoj obiteljskoj mirovini nakon 1. siječnja 2024. godine, stvarnu štetu predstavlja puni iznos isplaćene mirovine sukladno članku 161. ZOMO ili kako tvrdi tuženik, štetu predstavlja razlika između rješenjem priznate i isplaćene obiteljske mirovine i pretpostavljenog iznosa mirovine koja bi bila utvrđena u slučaju povrede na radu skladno članku 27. ZOOP?“.
5. Navedena pravna pitanja nisu važna za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni i za razvoj prava u sudskoj praksi u smislu članka 385.a stavka 1. Zakona o parničnom postupku jer su shvaćanja nižestupanjskih sudova s njima u vezi u skladu s pravnim shvaćanjem ovoga suda izraženom u odlukama na koje su se nižestupanjski sudovi u svojim predmetnim presudama pozvali.
6. Stoga je na temelju članka 389.b stavka 1. ZPP odlučeno kao u izreci.
Zagreb, 8. listopada 2024.
Predsjednik vijeća:
dr.sc. Jadranko Jug
