REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-3738/2024-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca dr.sc. Jadranka Juga predsjednika vijeća, Gordane Jalšovečki članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, Slavka Pavkovića člana vijeća, Damira Kontreca člana vijeća i Josipa Turkalja člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja DP iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Igor Žurić odvjetnik u Zagrebu, protiv tuženika Addiko Bank d.d., Zagreb, Slavonska avenija 6, OIB 14036333877, kojeg zastupa punomoćnik Hrvoje Matić, odvjetnik u Zagrebu, radi isplate, odlučujući o prijedlogu za dopuštenje revizije tuženika protiv presude Županijskog suda u Puli- Pola poslovni broj Gž-642/2024-3 od 27. svibnja 2024. kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Zlataru, Stalne službe u Zaboku poslovni broj P-677/2022-29 od 15. ožujka 2024., u sjednici održanoj 8. listopada 2024.,
r i j e š i o j e:
I. Prijedlog za dopuštenje revizije tuženika se odbija kao neosnovan.
II. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadu troška odgovora na prijedlog za dopuštenje revizije.
Obrazloženje
1. Tuženik je podnio prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Puli-Pola poslovni broj Gž-642/2024-3 od 27. svibnja 2024., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Zlataru, Stalne službe u Zaboku poslovni broj P- 677/2022-29 od 15. ožujka 2024.
2. U prijedlogu za dopuštenje revizije tuženik je naznačio sljedeća pravna pitanja:
„1. Može li sud, u slučaju utvrđenja ništetnosti valutne klauzule ugovora o kreditu u valuti CHF, odnosno u slučaju kad tužitelj traži isplatu razlike anuiteta kao da se radi o kunskom kreditu, vještaku naložiti izradu nalaza i mišljenja bez da odredi primjenu ugovorne kamate za kredite bez valutne klauzule?
2. Može li se stav građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske, kojim je zauzeto shvaćanje da „ugovorne strane iz ništavog ugovora o zajmu u smislu odredbe čl. 214. Zakona o obveznim odnosima treba smatrati savjesnim, pa stjecatelju pripadaju zatezne kamate od dana podnošenja zahtjeva“, primijeniti i na ugovor o kreditu?
3. Može li se nepoštenje ugovorne strane predmnijevati ili sud isto mora utvrditi na temelju činjenica i dokaza u pojedinačnom postupku, a kako bi se na konkretan pravni odnos primijenila odredba čl. 1115. Zakona o obveznim odnosima (opseg vraćanja)?“.
3. Tužitelj u odgovoru na prijedlog osporava navode tuženika te predlaže prijedlog odbiti kao neosnovan, te traži naknadu troška odgovora na prijedlog.
4. Prijedlog nije osnovan.
5. Postupajući sukladno odredbama čl. 385.a st. 1. i čl. 387. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11-proč.tekst, 25/13, 89/14, 70/19 i 80/22 - dalje: ZPP) vijeće revizijskog suda je ocijenilo da pitanja koja je tuženik postavio u prijedlogu za dopuštenje revizije nisu važna za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu.
5.1. Ovo stoga što ovaj sud ocjenjuje kako nije riječ o pitanjima u pogledu kojih pobijana odluka odstupa od ustaljene prakse revizijskog suda i pravnih shvaćanja izraženih u odlukama ovog suda poslovni broj Revt-249/2014 od 9. travnja 2015., Rev-2245/2017 od 20. ožujka 2018., Rev-3142/2018 od 19. ožujka 2019., Rev- 308/2022 od 19. travnja 2022. i dr., niti je riječ o pitanjima u pogledu kojih bi bilo potrebno preispitivati ustaljenu sudsku praksu (tako i ovaj sud u Revd-4193/2021-3 od 10. studenoga 2021.).
6. Budući da, slijedom navedenog, nisu ispunjene pretpostavke za intervenciju revizijskog suda u smislu odredbe čl. 385.a st. 1. ZPP-a, ovaj sud je na temelju odredbe čl. 389.b. st. 1. ZPP-a riješio kao u izreci.
7. Odbijen je zahtjev tužitelja za naknadu troška odgovora na prijedlog za dopuštenje revizije, jer ta postupovna radnja nije bila potrebna za vođenje postupka (čl. 155. st. 1. ZPP u vezi čl. 166. st. 1. ZPP).
Zagreb, 8. listopada 2024.
Predsjednik vijeća:
dr.sc. Jadranko Jug