REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: Revd-745/2024-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Slavka Pavkovića predsjednika vijeća, dr. sc. Jadranka Juga člana vijeća i suca izvjestitelja, Damira Kontreca člana vijeća, Gordane Jalšovečki članice vijeća i Josipa Turkalja člana vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice DŽ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćnici Petri Jurčić Vujičić, odvjetnici u Odvjetničkom društvu Jurčić i Prpić j.t.d. u Zagrebu, protiv tuženika Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu, Trg Republike Hrvatske 15, OIB 10852199405, radi utvrđenja, odlučujući o prijedlogu tužiteljice za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Zagrebu broj Gž R-3268/2022-2 od 19. srpnja 2023., kojom je potvrđena presuda Općinskog radnog suda u Zagrebu broj Pr-7085/2020-41 od 26. listopada 2022., u sjednici održanoj 8. listopada 2024.,

r i j e š i o  j e:

I. Odbija se prijedlog tužiteljice za dopuštenje revizije u odnosu na prvo i drugo pravno pitanje.

II. Odbacuje se prijedlog tužiteljice za dopuštenje revizije u odnosu na treće i četvrto pravno pitanje, kao i u odnosu na povredu temeljnih ljudskih prava.

Obrazloženje

1. Tužiteljica je podnijela prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Zagrebu broj Gž R-3268/2022-2 od 19. srpnja 2023., kojom je potvrđena presuda Općinskog radnog suda u Zagrebu broj Pr-7085/2020-41 od 26. listopada 2022.

2. Postupajući sukladno odredbama čl. 385.a i čl. 387. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 114/22 - dalje: ZPP), revizijski sud je utvrdio da postavljena pitanja, prvo i drugo, nisu važna za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava u sudskoj praksi u smislu odredbe čl. 385.a st. 1. ZPP.

3. To jer tužiteljica, u odnosu na prvo pitanje o primjeni povoljnijeg prava, kao razlog važnosti dostavlja odluku broj Revr-1870/2010 od 10. ožujka 2012. koja nije usporediva okolnostima konkretnog slučaja. Dostavljenom odlukom sud problematizira primjenu odredaba pravilnika poslodavca o načinu ocjenjivanja sposobnosti radnika za vrijeme probnog roka što ovdje nije predmet spora.

4. Drugim pitanjem tužiteljica drži da je ne saslušanjem po njoj predloženih svjedoka na okolnost da je pobijani otkaz posljedica diskriminatornog postupanja poslodavca povrijeđeno pravo na pravično suđenje. Međutim, tužiteljica je podneskom od 15. prosinca 2020. tvrdila da je osnov diskriminacije njezina starija dob, a sudovi su odbili njene dokazne prijedloge na tu okolnost uz obrazloženje da kraj činjenice da je tužiteljica zasnovala radni odnos u dobi od 60 godina, ona nije učinila vjerojatnom dobnu diskriminaciju prilikom otkazivanja ugovora o radu zbog nezadovoljavanja na probnom radu. Pritom, dostavljeni razlozi važnosti, odluke broj Rev-1541/2013-2 od 19. svibnja 2015. i Revr-663/2017-3 od 2. listopada 2018., ne koincidiraju utvrđenjima sudova u ovom postupku.

5. Stoga u odnosu na navedena pravna pitanja, a osobito imajući u vidu razlog otkaza ugovora o radu i odredbu čl. 53. Zakona o radu ("Narodne novine", broj 93/14

- dalje: ZR) prema kojoj se na predmetnu vrst otkaza (čl. 115. st. 1. točka 4. ZR) primjenjuju samo odredbe čl. 120., čl. 121. st. 1. i čl. 125. ZR, proizlazi da nisu ispunjene zakonske pretpostavke za intervenciju revizijskog suda u smislu odredbe čl. 385.a st. 1. ZPP, pa je na temelju odredbe čl. 389.b st. 1. i 2. ZPP odlučeno kao u točki I. izreke.

6. Prijedlog, u pogledu trećeg i četvrtog pitanja, osim iznošenja stavova tužiteljice, ne sadrži jasno naznačene razloge važnosti u smislu odredbe čl. 385.a st. 1. ZPP, pa je isti u tom dijelu valjalo odbaciti pozivom na odredbu čl. 389.a st. 3. ZPP.

7. U odnosu na navode o povredi prava na jednakost oružja koje čini sadržaj prava na pravično suđenje, treba istaći da odredba čl. 29. st. 1. Ustava Republike Hrvatske ("Narodne novine", broj 56/90, 135/97, 8/98, 113/00, 124/00, 28/01, 41/01, 55/01, 76/10, 85/10 i 5/14), sadrži određena procesna jamstva, pa do povrede tog prava u pravilu dolazi u slučaju da je pobijana odluka doista arbitrarna ili očito nerazumna, što ovdje nije slučaj. Ništa ne ukazuje da su u konkretnim okolnostima niži sudovi primijenili odredbe procesnog prava na način koji bi ugrozio samu bit prava tužiteljice na pristup sudu.

8. Slijedom navedenog, predlagateljica nije učinila vjerojatnim da je došlo do povrede temeljnih ljudskih prava u smislu čl. 385.a st. 2. ZPP, pa je njen prijedlog valjalo i u tom dijelu odbaciti pozivom na odredbu čl. 389.a st. 4. ZPP.

Zagreb, 8. listopada 2024.

Predsjednik vijeća:

Slavko Pavković