REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-3671/2024-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca dr. sc. Jadranka Juga predsjednika vijeća, Gordane Jalšovečki članice vijeća i suca izvjestitelja, Slavka Pavkovića člana vijeća, Damira Kontreca člana vijeća i Josipa Turkalja člana vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice ŠR iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnik Petar Krnić, odvjetnik u Slavonskom Brodu, protiv 1. tuženika ŽR iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Jasna Špiranović, odvjetnica u Slavonskom Brodu i 2. tuženika Zagrebačke banke d.d. Zagreb, Trg bana Jelačića 10, OIB 92963223473, kojeg zastupa punomoćnik Josip Mađarić, odvjetnik u Odvjetničkom društvu Mađarić & Lui, Zagreb, radi utvrđenja ništetnosti, odlučujući o prijedlogu tužiteljice za dopuštenje revizije protiv presude i rješenja Županijskog suda u Slavonskom Brodu poslovni broj Gž-119/2022-4 od 6. svibnja 2024., kojima je preinačena presuda Općinskog suda u Slavonskom Brodu P-1350/2019-39 od 15. prosinca 2021., na sjednici održanoj 8. listopada 2024.,
r i j e š i o j e:
Prijedlog za dopuštenje revizije u odnosu na naznačena pitanja u prijedlogu se odbija, a u odnosu na povrede temeljnih ljudskih prava se odbacuje.
Obrazloženje
1. Tužiteljica je podnijela prijedlog za dopuštenje revizije protiv u uvodu ove odluke navedene presude kojom je preinačena prvostupanjska presuda na način da je odbijen tužbeni zahtjev tužiteljice za utvrđenjem ništetnosti ugovora, u ½ dijela, sklopljenog između 1. i 2. tuženika, i kojom je odbačena tužba (rješenjem sadržanim u toj presudi) na utvrđenje ništetnosti uknjižbe prava zaloga.
2. Odgovor na prijedlog za dopuštenje revizije nije podnesen.
3. Postupajući na temelju odredbe čl. 385.a i 387. st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11- pročišćeni tekst, 25/13, 89/14 - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 70/19, 80/22 i 114/22 - dalje u tekstu: ZPP), prema ocjeni revizijskog suda, postavljena pravna pitanja u prijedlogu za dopuštenje revizije:
„da li u rješavanju prava i obveza bračnih drugova glede bračne imovine i bračnih obveza treba primijeniti načelo bračne stečevine, tj. načelo savjesnosti i poštenja ili načelo povjerenja u zemljišne knjige“ ?
„ Ako kreditor i korisnik kredita odbijaju izvršiti brisanje upisa prava zaloga na nekretnini na kojoj treća osoba ima pravo suvlasništva, a kredit je u cijelosti isplaćen, da li treća osoba ima pravo podići sudsku tužbu za brisanje toga upisa na svom dijelu prava suvlasništva „ ?
„ da li upis prava zaloga na nekretnini koja je bračna tečevina, a u prilici kada je supružnik priznao u posebnoj parnici da je nekretnina bračna stečevina, upis prava zaloga na toj nekretnini bez znanja i odobrenja drugog bračnog druga dovodi do nastupa ništetnosti takvog ugovora.“,
nisu važna u smislu odredbe čl. 385.a st. 1. ZPP za odluku u sporu, za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni te za razvoj prava kroz sudsku praksu, s obzirom je pobijana odluka ne odstupa od ustaljene prakse revizijskog suda i pravnih shvaćanja izraženih u odlukama ovog suda (primjerice poslovni broj Rev-4922/2019 od 9. svibnja 2023. i Rev-146/2018-2 od 28. veljače 2023) niti je riječ o pitanjima u pogledu kojih bi bilo potrebno preispitivati ustaljenu sudsku praksu.
4. Stoga u odnosu na postavljena pitanja nisu ispunjene zakonske pretpostavke za intervenciju revizijskog suda u smislu odredbe čl. 385.a st. 1. ZPP.
5. Ocjenjujući postojanje pretpostavki iz odredbe čl. 385.a st. 2. ZPP, na koju povredu se predlagateljica poziva, naznačujući, u biti, povredu prava na pravično suđenje i povredu prava na mirno uživanje prava vlasništva, svojim navodima iz prijedloga tužiteljica nije učinila vjerojatnim da joj je u postupku koji je prethodio ovom prijedlogu, zbog osobito teških povreda postupovnog prava ili zbog pogrešne primjene materijalnog prava, povrijeđeno kakvo temeljno ljudsko pravo zajamčeno Ustavom Republike Hrvatske i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda. Tužiteljica u navodima prijedloga samo izražava nezadovoljstvo pobijanom odlukom, utvrđenjima i zaključcima nižestupanjskih sudova u ovom postupku.
6. Stoga je na temelju odredbe čl. 389.b st. 1. ZPP prijedlog odbijen, a na temelju odredbe čl. 389.a st. 3. ZPP prijedlog je odbačen, sve kao u izreci ove odluke.
Zagreb, 8. listopada 2024.
Predsjednik vijeća
dr. sc. Jadranko Jug
