REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-1828/2024-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca dr. sc. Jadranka Juga predsjednika vijeća, Slavka Pavkovića člana vijeća i suca izvjestitelja, Damira Kontreca člana vijeća, Gordane Jalšovečki članice vijeća i Josipa Turkalja člana vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice ĐE iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnica Mersiha Mulalić, odvjetnica u Sisku, protiv tužene Addiko Bank d.d. iz Zagreba, Slavonska avenija 6, OIB 14036333877, koju zastupa punomoćnica Marija Radelja, odvjetnica u Zagrebu, radi isplate, odlučujući o prijedlogu tužene za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Rijeci poslovni broj Gž-1168/2023-2 od 15. siječnja 2024., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Sisku, poslovni broj P-33/2023-30 od 3. studenoga 2023., u sjednici održanoj 8. listopada 2024.,
r i j e š i o j e :
Prijedlog za dopuštenje revizije se odbija.
Obrazloženje
1. Tužena je podnijela prijedlog za dopuštenje revizije protiv drugostupanjske presude i u njemu postavila pravna pitanja koja smatra važnim za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni i za razvoj prava.
2. Odgovor na taj prijedlog nije podnesen.
3. Ovaj je sud prijedlog razmotrio sukladno odredbama čl. 387. st. 1. i čl. 389. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11 -pročišćeni tekst, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/23 i 155/23 - dalje: ZPP).
4. U pogledu prvog pravnog pitanja (naznačenog pod „(i)“), je za navesti da se žalbeni sud u pobijanoj odluci nije upustio u problematiku mogućnosti "povećanja" tužbenog zahtjeva nakon zaključenja prethodnog postupka (kako se to navodi u tom pitanju), uz obrazloženje se u konkretnom slučaju radi o predmetu u sporu male vrijednosti, pa se ta relativno bitna povreda ne može isticati u žalbi protiv presude donesene u takvom sporu (čl. 467. st. 1. ZPP). Ovakvo pravno shvaćanje se ne pobija tim pitanjem pa tako to pravno pitanje nema utjecaja na odluku u sporu.
5. U odnosu na drugo pravno pitanje (naznačeno pod „(ii)“), koje se odnosi na promjenjivost, odnosno nepromjenjivost (i visinu) stope kamate nakon utvrđene ništetnosti, valja reći da je na to pitanje Vrhovni sud Republike Hrvatske odgovorio u presudi broj Rev-308/22-2 od 19. travnja 2022. na način da je iskazao shvaćanje da potrošaču pripada pravo na povrat plaćenog po osnovi nepoštene ugovorne odredbe kojom je ugovorena promjenjivost kamatne stope prema odluci kreditora u visini utvrđene razlike između plaćenih kamata i kamata obračunatih na temelju kamatne stope utvrđene ugovorom u dijelu koji nije oglašen ništetnim, bez da se dio ugovorne odredbe koji je utvrđen ništetnim supstituira primjenom nekog parametra ili referentne stope koje bi određivao sud u okolnostima svakog pojedinog slučaja i u odnosu na tako utvrđenu stopu obračunava možebitna razlika. Pobijana je odluka u skladu s tim shvaćanjem.
6. U odnosu na treće pravno pitanje (naznačeno pod „(iIi)“), kojim se propituje utjecaj podnošenja tužbe za zaštitu kolektivnih prava i interesa na tijek zastare, pravno shvaćanje suda u pobijanoj odluci je usklađeno sa pravnim shvaćanjem revizijskog suda u odluci poslovnog broja Rev-2245/2017 od 20. ožujka 2018.
7. U pogledu zadnjeg pravnog pitanja (naznačenog pod „(iv)“), koje se odnosi na početak tijeka zateznih kamata, za uputiti je da je pobijana odluka usklađena sa pravnim shvaćanjem revizijskog suda izraženog već u presudi poslovnog broja Revt- 249/2014. od 9. travnja 2015.
8. Slijedom navedenog, valjalo je, na temelju odredbe čl. 389.b st. 1. ZPP, odlučiti kao u izreci.
Zagreb, 8. listopada 2024.
Predsjednik vijeća:
dr. sc. Jadranko Jug
