REPUBLIKA HRVATSKA
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Broj: Ppž-6315/2024
Zagreb
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinja Gordane Korotaj kao predsjednice vijeća te Goranke Ratković i Kristine Gašparac Orlić
kao članica vijeća, uz sudjelovanje sudske savjetnice Nikoline Maretić kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okr. B. B., zbog prekršaja iz čl. 22. st.1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji („Narodne novine“, broj 70/17., 126/19., 84/21. i 114/22.), odlučujući o žalbi okrivljenika, podnesenoj protiv presude Općinskog suda Novom Zagrebu, Stalna služba u Samoboru od 12. travnja 2024., broj: 71 SSS: Pp- 3880/2023, u sjednici vijeća održanoj 8. listopada 2024.,
r i j e š i o j e
Prihvaća se žalba okr. B. B., ukida se pobijana prvostupanjska presuda te se predmet dostavlja prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.
Obrazloženje
1. Pobijanom prvostupanjskom presudom Općinskog suda Novom Zagrebu, Stalna služba u Samoboru od 12. travnja 2024., broj: 71 SSS: Pp-3880/2023, okr. B. B. je proglašen krivim da je, na način činjenično opisan u izreci pobijane presude, počinio prekršaj iz čl. 22. st. 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji za koji mu je izrečena novčana kazna 265,00 eura, te je obvezan naknaditi troškove prekršajnog postupka u paušalnom iznosu 100,00 eura.
1.1. Istom presudom, okrivljeniku je izrečena zaštitna mjera zabrane približavanja, uznemiravanja ili uhođenja žrtvi nasilja u obitelji bivšoj supruzi M. M., OIB: xxxx, s prebivalištem u Z., T. S. U. x, u trajanju od 2 mjeseca na udaljenost manjoj od 50 metara od iste.
2. Protiv te presude, žalbu je pravodobno podnio okrivljenik, putem braniteljice odvjetnice I. B., zbog bitnih povreda odredaba prekršajnog postupka pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, s prijedlogom da se pobijana presuda ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.
3. Žalba je osnovana.
4. Razmotrivši predmet i navode žalbe, Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud, utvrdio je da okrivljenik osnovano ističe da je prvostupanjski sud povrijedio njegovo pravo obrane, koja povreda je mogla utjecati na presudu i time počinio bitnu povredu odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 2. Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22.).
5. U ovom postupku nije sporno da je okrivljenik inkriminirane poruke poslao žrtvi nasilja u obitelji, svojoj bivšoj supruzi M. M. Sporno je predstavljaju li inkriminirane poruke psihičko nasilje u obitelji, s obzirom na kontekst na koji se okrivljenik u svojoj obrani poziva, a koje navode ponavlja u žalbi.
5.1. Naime, okrivljenik u svojoj obrani ističe kako je predmetne poruke - 5. listopada 2023. sadržaja „idi se liječiti“, 12. listopada 2023. „ako ti je imalo stalo do M., idi se liječiti“ i 16. listopada 2023. „idi se liječiti kravo debilna, kako možeš M. tako maltretirati“ poslao kako bi zaštitio njihovo zajedničko dijete s teškoćama u razvoju koje njegova bivša supruga emocionalno zlostavlja, da su navedene poruke možda neprimjerene, ali da ne predstavljaju psihičko nasilje u obitelji, jer nisu podobne nikoga uznemiriti niti povrijediti mu dostojanstvo s obzirom na cjelokupni kontekst događaja, da su poruke sadržaja „idi se liječiti“ upućene kako bi se korigiralo njezino psihičko zlostavljanje prema njihovom sinu, tj. da te poruke treba dovesti u vezu s presudom Općinskog prekršajnog suda u Zagrebu kojom je oštećenici kao okrivljenici doista izrečena mjera obveznog psihosocijalnog tretmana i da doista u konkretnom slučaju postoji potreba stručnog tretmana žrtve nasilja radi njezinog neprimjerenog postupanja prema djetetu kako je to okrivljenik u porukama i naveo, da treba ispitati intenzitet i ozbiljnost postupanja okrivljenika za cjelokupni kontekst događaja i tako ocijeniti predmetno postupanje okrivljenika.
5.2. Na glavnoj raspravi održanoj 16. siječnja 2024. obrana je u spis predmeta dostavila dokazne prijedloge, navedene u tom zapisniku kao „dokumentacija, zapisnik te podnesak iz kojeg proizlazi da otac samostalno skrbi o sinu M.“ (navedena dokumentacija nije numerirana u spisu predmeta). Nadalje, podneskom od 3. veljače 2024. dostavljena je presuda Općinskog prekršajnog suda u Zagrebu od 12. siječnja 2024. (list 31-45 spisa) u odnosu na koju okrivljenik navodi da je ta presuda važna jer je tom presudom, u ovom postupku žrtva nasilja u obitelji, nepravomoćno osuđena na Općinskom prekršajnom sudu u Zagrebu zbog psihičkog nasilja prema njihovom zajedničkom djetetu, izrečena joj je kazna zatvora uz primjenu uvjetne osude, a posebno se ističe da joj je izrečena zaštitna mjera obaveznog psihosocijalnog tretmana. Na glavnoj raspravi 21. veljače 2024. obrana je ponovila razloge zbog kojih presudu Općinskog prekršajnog suda u Zagrebu od 12. siječnja 2024. treba dovesti u vezu s optužbom od 24. listopada 2023., koja se okrivljeniku stavlja na teret.
5.3. Uvidom u zapisnike s glavne rasprave održane 16. siječnja 2024., 3. veljače 2024. i 21. veljače 2024. razvidno je kako gore navedeni dokazni prijedlozi nisu provedeni (iz obrazloženja prvostupanjske odluke proizlazi također da oni nisu provedeni). Prvostupanjski sud nije donio nikakvu odluku u odnosu navedene dokazne prijedloge okrivljenika. Treba dodati da u obrazloženju pobijane presude nisu navedeni razlozi u odnosu na to neprovođenje, niti da je prilikom obrazlaganja odluke o krivnji uzeo u obzir obranu okrivljenika. Iz toga proizlazi da je prvostupanjski sud odbio provesti dostavljene dokazne prijedloge, bez obrazloženja i da je u postupku, kao i donoseći osuđujuću presudu, potpuno zanemario obranu okrivljenika.
5.4. Dakle, okrivljenik se u svojoj obrani pozivao na kontekst u kojem majka (žrtva nasilja u obitelji) emocionalno zlostavlja njihovo dijete, koje je dijete s poteškoćama u razvoju, pritom dostavljajući dokaze, a uvidom u spis predmeta, utvrđeno je da se radi se o presudi Općinskog građanskog suda u Zagrebu od 24. veljače 2020., broj 130 Pp Ob-446/2019-24, u postupku radi izmjene roditeljske skrbi, Prijedlog privremene mjere Centra za socijalnu skrb od 5. prosinca 2018., zapisnik od 23. svibnja 2023. sastavljen od strane Općinskog prekršajnog suda u Zagrebu, broj 57 Pp-793/2020, presuda Općinskog prekršajnog suda u Zagrebu, broj 57 Pp- 793/2020 od 12. siječnja 2024., koje dokaze prvostupanjski sud nije proveo, niti je obrazložio takvo neprovođenje, a prilikom odluke o krivnji, potpuno je zanemario obranu okrivljenika.
5.5. Uzimajući u obzir da se za prekršaj psihičkog nasilja u obitelji inkriminirane riječi ne mogu promatrati izolirano od konteksta u kojem su one izgovorene, a radi ocjene predstavljaju li one uopće, s objektivnog stajališta, psihičko nasilje u obitelji, trebalo je ispitati kontekst događaja na koji se okrivljenik poziva u obrani, a koje dokaze je predložio u tu svrhu. Valja naglasiti da svako neprimjereno postupanje između članova obitelji ne mora predstavljati i psihičko nasilje u obitelji, pa čak i ako žrtva nasilja bude uznemirena ili joj bude povrijeđeno dostojanstvo (sa subjektivnog stajališta), budući da je potrebno prvenstveno da neko ponašanje, s objektivnog stajališta, predstavlja psihičko nasilje. Stoga je za potpuno i pravilno utvrđivanje činjeničnog stanja potrebno uzeti u obzir obranu okrivljenika kako bi se utvrdilo je li okrivljenikovo ponašanje predstavlja prekršaj psihičkog nasilja u obitelji. Ovdje se dodatno ukazuje prvostupanjskom sudu da je, u slučaju da samo pojedini dijelovi činjeničnog opisa optužbe ne predstavljaju prekršaj psihičkog nasilja, te dijelove, u slučaju donošenja osuđujuće presude, potrebno ispustiti.
5.6. Prvostupanjski sud je strankama dužan osigurati jednake mogućnosti dokazivanja, pri čemu dužnost suda da osigura provedbu načela jednakosti oružja proizlazi i iz čl. 88. st. 1. Prekršajnog zakona, kojim je propisano da je sud, prilikom utvrđivanja pravno relevantnih činjenica, s jednakom pažnjom dužan utvrđivati činjenice koje terete okrivljenika, kao i one koje mu idu u korist, a što prvostupanjski sud u ovom prekršajnom predmetu nije učinio. Osim toga, treba navesti da odbijanje dokaznih prijedloga okrivljenika bez obrazloženja nije u skladu s recentnom praksom Ustavnog suda Republike Hrvatske i Europskog suda za ljudska prava, iz čijih odluka proizlazi da, u svjetlu pravičnog suđenja, sudovi moraju iznijeti relevantne i dostatne razloge kojima obrazlažu svoju odluku o neprihvaćanju predloženog dokaza.
6. Stoga opisanim postupanjem prvostupanjskog suda okrivljeniku nije pružena mogućnost da dokazuje činjenice koje mu idu u korist, dakle, da dokaže svoje tvrdnje koje je iznosio u obrani, čime je došlo do povrede prava obrane okrivljenika, koja povreda je mogla utjecati na presudu.
7. Zbog navedenog, trebalo je prvostupanjsku presudu ukinuti i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje. U ponovnom suđenju, prvostupanjski sud će na odgovarajući način otkloniti istaknutu bitnu povredu odredaba prekršajnog postupka, iznova će provesti do sada izvedene dokaze, kao i druge dokaze za koje se ukaže potreba nužnosti izvođenja te će na temelju provedenih dokaza donijeti novu, na zakonu osnovanu, odluku, u kojoj će navesti jasne razloge o svim pravno relevantnim činjenicama.
8. Stoga je, na temelju čl. 206. st. 1. Prekršajnog zakona, riješeno kao u izreci ovog rješenja.
Zagreb, 8. listopada 2024.
Zapisničarka:
Predsjednica vijeća:
Nikolina Maretić, v.r.
Gordana Korotaj, v.r.
Presuda se dostavlja Općinskom sudu u Novom Zagrebu u 4 ovjerena prijepisa za spis, okrivljenika, braniteljicu i tužitelja.
