Broj: Ppž-8228/2024
REPUBLIKA HRVATSKA
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Zagreb
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sutkinja Kristine Gašparac Orlić, predsjednice vijeća te Goranke Ratković i Gordane Korotaj, članica vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Emine Bašić, zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okr. Z. P. i dr., zbog prekršaja iz članka 17. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira („Narodne novine“ broj 5/1990., 30/1990., 47/1990. i 29/1994.), odlučujući o žalbi tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijske uprave vukovarsko-srijemske, Policijske postaje Vukovar, podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Vukovaru od 8. srpnja 2024., broj: Pp - 1252/2021-12, u sjednici vijeća održanoj 8. listopada 2024.,
r i j e š i o j e
Prihvaća se žalba tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijske uprave vukovarsko-srijemske, Policijske postaje Vukovar, ukida se pobijana prvostupanjska presuda te se predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.
Obrazloženje
1. Pobijanom prvostupanjskom presudom Općinskog suda u Vukovaru od 8. srpnja 2024., broj: Pp - 1252/2021-12, na temelju članka 161. stavka 6. Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/2022.), okr. Z. P. i okr. D. T. oslobođeni su optužbe da bi na način činjenično opisan u izreci pobijane presude počinili prekršaj iz članka 17. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira.
2. Protiv te presude žalbu je pravodobno podnio tužitelj naznačujući da se žali zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, s prijedlogom da se žalba prihvati.
3. Žalba je osnovana.
4. Odlučujući o žalbi te ispitujući pobijanu presudu u smislu odredbe članka 202. stavak 1. Prekršajnog zakona po službenoj dužnosti i u granicama navoda žalbe, Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske je utvrdio, da osnovano žalitelj pobija prvostupanjsku odluku kojom je okrivljenik oslobođen optužbe.
5. U pravu je tužitelj kad navodi da policijski službenici nisu vrijeđani i omalovažavani kao osobe određene svojim imenom i prezimenom, već kao policijski službenici prilikom obavljanja njihove službene radnje te smatra da nedostatak imena i prezimena policijskih službenika nije razlog nepostojanja prekršaja.
5.1. Naime, odredbom članka 17. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, propisano je da će se kazniti počinitelj prekršaja koji omalovažava ili vrijeđa državne organe odnosno službene osobe prilikom vršenja ili u vezi s vršenjem službe ili njihova zakonita naređenja pa je jasno da je radnja počinjenja označena kao izražavanje govorom kojim se ponižava ili vrijeđa državno tijelo, odnosno službena osoba u obavljanju službene dužnosti ili u vezi obavljanja službene dužnosti.
5.2. Optužnim prijedlogom okr. Z. P. se stavlja na teret da je vrijeđao neimenovane policijske službenike prilikom obavljanja službe riječima: „Što to radite? Jeste li normalni, znate li vi tko sam ja? Što jebete nas, idite ebite one Srbe, a ne nas branitelje. Ovo ti je zadnji dan na poslu!“, a D. T. da je vrijeđao neimenovane policijske službenike prilikom obavljanja službe riječima: „Što vi hoćete, jel tražite probleme? Nas ste našli jebati!, Vi ste sramota za policiju! To je ta vukovarska policija što jebe branitelje“.
5.3. Iz obrazloženja pobijane prvostupanjske presude proizlazi da je prvostupanjski sud zaključio da „…činjenični opis kako ga navodi tužitelj nije konkretiziran, odnosno da nije navedeno koji su to policijski službenici koje su okrivljenici vrijeđali i omalovažavali prilikom obavljanje njihove službe…“. Međutim, suprotno zaključku prvostupanjskog suda ime odnosno imena policijskih službenika koje su okr. Z. P. i okr. D. T. vrijeđali nije odlučna činjenica odnosno konstitutivni element koji čini biće prekršaja iz članka 17. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira.
5.4. Naime, zaštitni objekt prekršaja iz članka 17. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, je državno tijelo ili službena osoba u obavljanju službene dužnosti odnosno u vezi s obavljanjem službene dužnosti pa su navođenjem činjenice „policijski službenici“ specificirane službene osobe koje je okrivljenik vrijeđao prilikom obavljanja službe. U tom smislu, opisano djelo okrivljenika je dovoljno konkretizirano i sadrži sve odlučne činjenice prekršaja koji se okr. Z. P. i okr. D. T. stavlja na teret. 5.4.1. Imenovanje policijskih službenika koji su postupali inkriminirane prilike bitno je radi pravilnog i potpunog utvrđenja činjeničnog stanja, a ne radi ocjene da li je opisano djelo, djelo ili ne.
6. Stoga, po ocjeni ovog drugostupanjskog suda, u činjeničnom opisu prekršaja na način kako je to optužnim prijedlogom okr. Z. P. i okr. D. T. stavljeno na teret, sadržane su sve odlučne činjenice od kojih ovisi ostvarenje bića prekršaja iz članka 17. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, radi čega nije bilo osnove za donošenjem oslobađajuće presude.
7. Slijedom navedenog, pobijanu presudu je trebalo ukinuti i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na daljnji shodan postupak pa je, na temelju članka 206. stavak 1. Prekršajnog zakona, riješeno kao u izreci ovog rješenja.
U Zagrebu 8. listopada 2024.
Zapisničarka:
Predsjednica vijeća:
Emina Bašić,v.r.
Kristina Gašparac Orlić,v.r.
Rješenje se dostavlja Općinskom sudu u Vukovaru u 5 ovjerenih prijepisa: za spis, okrivljenike i tužitelja.
