Republika Hrvatska

Općinski prekršajni sud u Splitu

Split, Domovinskog rata 4

Broj: Pp-7544/2024-9

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski prekršajni sud u Splitu po sutkinji Ingrid Buzdovačić Fiorentini uz sudjelovanje zapisničarke Vernese Guć, u prekršajnom predmetu protiv prvookrivljenika N. J.-M. i dr. po optužnom prijedlogu Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave Splitsko-dalmatinske, II. policijske postaje Split, klasa: 211-07/24-5/14528, urbroj: 511-12-24-24-1, zbog prekršaja iz čl.22.st.1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji („Narodne novine“ broj: 70/17., 126/19., 84/21.,114/22. i 36/24.) nakon glavne rasprave održane 8. listopada 2024. u nazočnosti prvookrivljenika N. J.-M. i njegovog branitelja T.

M., a izočnosti drugookrivljenika N. M. i trećeokrivljenika

M. M. i njihovog branitelja I . B. te predstavnika ovlaštenog tužitelja, 8. listopada 2024. objavio i

p r e s u d i o  j e

I.

Prvookrivljenik: N. J.-M., sin Z. i S., rođen .

.., iz S., P. sv. L. . . . , OIB: . . . . , tehničar cestovnog prometa,

SSS, neoženjen, bez djece, državljanin Republike Hrvatske, nekažnjavan,

kojeg brani T. M., odvjetnik u S., ...,

i drugookrivljenik N. M., sin F., rođen . . . ., iz S., P.

sv. L. ..., OIB:..., državljanin Republike Hrvatske, nekažnjavan,

kojeg brani I. B., odvjetnik u Z. R. F. M. ...

k r i v i  s u

što je 30. svibnja 2024. u 18:10 sati, u S., na P. sv. L. . . ., ispred obiteljske kuće M., počinili nasilje u obitelji na način da je prvookrivljenik kao nećak vikao i galamio na ujaka – drugookrivljenika riječima: „Ti si pička, nemaš muda se potući sa mnom, pičko, zašto nećemo skupa na Bilice,“ a drugookrivljenik mu je uzvratio riječima: „Jebem ti mater koja te rodila šugava, papčino jedna, razbit ću te, smeće malo“, a kako je vika i galama dopirala u stan M., iz istog je izašla prvookrivljenikova baka R. M. na koju je prvookrivljenik vikao i galamio vrijeđajući je riječima: „Kurvetino, šta ti oćeš, goni se u pičku materinu,“ unoseći joj se u lice, a čime su međusobno i prvookrivljenik baki prouzročili povredu dostojanstva i uznemirenost,

dakle, počinili nasilje u obitelji iz čl.10.t.3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, čime su počinilio prekršaj kažnjiv po čl.22.st.1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji pa se na temelju čl.22.st.1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji

i z r i č u

Prvookrivljeniku: NOVČANA KAZNA U IZNOSU 500,00 (petsto) eura,

Drugookrivljeniku: NOVČANA KAZNA U IZNOSU 300,00 (tristo) eura.

Na temelju čl.40. Prekršajnog zakona vrijeme koje je drugookrivljenik bio uhićen po policiji od 30. svibnja 2024. u 23:20 sati do 31. svibnja 2024. u 04:26 sati uračunava se u izrečenu novčanu kaznu kao dva dana uhićenja, odnosno 79,64 eura novčane kazne pa je drugookrivljenik dužan platiti preostalu novčanu kaznu u iznosu 220,36 eura (dvjesto dvadeset eura i trideset šest centi).

Okrivljenici su dužni novčanu kaznu platiti u roku od 15 dana po pravomoćnosti presude.

Na temelju čl.152.st.3. Prekršajnog zakona novčana kazna smatrat će se u cjelini plaćenom ako okrivljenici plate po dvije trećine novčane kazne u roku od 15 dana po pravomoćnosti presude.

Na temelju čl.139.st.3. i čl.138.st.2.t.3.a) Prekršajnog zakona okrivljenici su obvezni naknaditi troškove prekršajnog postupka u iznosu po 50,00 (pedeset) eura u roku od 15 dana po pravomoćnosti presude.

II.

Na temelju čl.182.t.1. Prekršajnog zakona

trećeokrivljenik M. M., sin J., rođen . . . ., iz S., P. sv. L. ..., OIB: ,

kojeg brani I. B., odvjetnik u Z., R. F. M. ...,

o s l o b a đ a  s e  o d  o p t u ž b e

što je iste prigode kao pod I. počinio nasilje u obitelji prema ujakovom sinu N.

J.-M., na način da je vikao i galamio na njega riječima: „Kako te nije

sram to babi govoriti i svađati se s ujcem“, a zatim ga je udario šakom,

dakle, počinio nasilje u obitelji iz čl.10.t.3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, čime je počinio prekršaj kažnjiv po čl.22.st.1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji.

III.

Na temelju čl.181.t.1. Prekršajnog zakona

protiv drugookrivljenika N. M. (podaci kao pod I.)

o p t u ž b a  s e  o d b i j a

što je iste prigode kao pod I. počinio nasilje u obitelji prema nećaku N. J.-

M., na način da ga je udario šakom u nos, uhvatio rukom za majicu i

gurnuo od sebe, uslijed čega su obojica pala na pod; N. J.-M. je

zadobio lakše tjelesne ozljede,

dakle, počinio nasilje u obitelji iz čl.10.t.1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, čime je počinio prekršaj kažnjiv po čl.22.st.1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji.

Obrazloženje

1. Ministarstvo unutarnjih poslova, Policijska uprava Splitsko-dalmatinska, II. policijska postaja Split, klasa: 211-07/24-5/14528, urbroj: 511-12-24-24-1, podnijela je optužni prijedlog protiv okrivljenika zbog prekršaja iz čl.22.st.1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji i čl.13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira.

2. Glavna rasprava održana je u nazočnosti prvookrivljenika i njegovog branitelja te na temelju čl.167.st.3. i 5. Prekršajnog zakona bez nazočnosti uredno pozvanih drugookrivljenika, trećeokrivljenika i njihovog branitelja, smatrajući da njihovo ispitivanje nije potrebno i nije od utjecaja na zakonito i pravilno donošenje presude te bez nazočnosti predstavnika ovlaštenog tužitelja smatrajući da to nije na štetu tužiteljevog pravnog interesa i ne ugrožava pravilno utvrđivanje činjenica u postupku.

3. Prvookrivljenik se očitovao da se smatra krivim za prekršaj za koji se tereti.

4. U svojoj obrani prvookrivljenik je izjavio da su u cijelosti istiniti navodi optužnog prijedloga. Da je N. M. njegov ujak, brat njegove majke, a da je M.

M. njegov prvi rođak, sin drugog brata njegove majke. Da je nesporno da su kritične prigode bili na javnom parkiralištu ispred obiteljske kuće M.. Nakon što su završili jesti, da je upitao ujaka hoće li otići s njim do dućana, na što se on otresao na njega riječima da je li normalan, da on neće nositi za njega prazne boca piva i slično. Da mu je na to rekao da se malo smiri, da ga je pitao jednostavno pitanje, a da mu je on nekoliko puta rekao da mu jebe mater u usta. Da mu je na to rekao: „Ti si pička, nemaš muda potući se sa mnom, pičko, zašto nećemo skupa na Bilice.“ Da mu je ujak uzvratio riječima: „Jebem ti mater koja te rodila šugava, papčino jedna, razbit ću te smeće malo.“ Da su pri tome vikali i galamili pa da je iz stana izašla njegova baka R. M.. Da se na baku izderao da se makne i da ju je pri tom vrijeđao riječima: „Kurvetino, šta ti hoćeš, goni se u pičku materinu.“ Da joj se pri tom unio u lice. Da se tada pojavio njegov rođak M. M. koji je vikao na njega:

„Kako te nije sram derat se na babu i svađat se s ujcem?“ Da mu je uzvratio riječima: „Šta je pičko, oćeš me udarit?“ Da je tada njegov ujak N. M. njega udario šakom u nos, a da ga je zatim udario i rođak M. M.. Da ga je tada ujak

N. M. uhvatio rukom za majicu i odgurnuo od sebe, da su obojica pali na pod, da je M. udario glavom u pod, a da je on nastavio vikati riječima: „Pičko, udari me!“ Da je bio vrlo uznemiren, pod stresom. Da je zatražio liječničku pomoć na hitnom prijemu gdje su mu utvrđene lakše tjelesne ozljede u vidu udarca u glavu, a koji je zadobio od udarca šakom u glavu od strane N. M., a da je udarac u

prsni koš zadobio kada se, nakon što ga je M. M. udario, počeo s njim hrvati te da je zajedno s M. pao na pod i zadobio ozljede prsnog koša. Da nakon ovog događaja nitko ni s kim ne priča. Da mu je žao što oni nisu nazočni da im se ispriča neposredno. Da se u svakom slučaju ispričava svima zbog svog ponašanja.

5. U pisanoj obrani drugookrivljenik i trećeokrivljenik su se očitovali da se ne smatraju krivim te u bitnome naveli da osporavaju krivnju za prekršaje koji su im stavljeni na teret optužnim prijedlogom. Da je bio neradni dan, da su okrivljenici zajedno ručali i nakon ručka stajali ispred kuće i pričali. Da je prvookrivljeniku ponestalo piva i da je nagovarao drugookrivljenika da pozove poznanicu koja radi u obližnjem dućanu da mu otvori dućan kako bi izvršio povrat praznih boca. Da mu je drugookrivljenik kontrirao govoreći kako neće radi povrata praznih boca piva zvati ženu na neradni dan i da je dovoljno popio. Da je prvookrivljenik razdražen, pod utjecajem alkohola, počeo vrijeđati drugookrivljenika pogrdnim riječima, a na koncu i nagovarati ga na fizički obračun. Da je iz kuće izašla baka prvookrivljenika i trećeokrivljenika te majka drugookrivljenika R. M. koja je prekorila prvookrivljenika na što je on počeo nju vrijeđati. Da je te uvrede čuo trećeokrivljenik koji je izašao iz kuće i počeo verbalno braniti baku i prekoravati rođaka prvookrivljenika, na što mu je prvookrivljenik odgovorio provokacijom: „Šta je pičko, je l bi se ti tukao“. Da je tada prvookrivljenik udario trećeokrivljenika zatvorenom šakom desne ruke u području lica-brade, da je trećeokrivljenik radi siline udarca pao na betonski pod i udario svom snagom glavom u pod i izgubio svijest. Da drugookrivljenik vidjevši to dolazi do prvookrivljenika i hvata ga za majicu i odguruje štiteći trećeokrivljenika od potencijalnih novih udaraca te da obojica padaju na pod. Da je zatim prvookrivljenik ustao s poda i počeo trećeokrivljenika koji je još ležao na tlu, udarati nogama i rukama.

6. U odnosu na pročitanu pisanu obranu drugookrivljenika i trećeokrivljenika prvookrivljenik je izjavio da se događaj dogodio na način kako je on izjavio, a ne na način kako drugi okrivljenici to opisuju u svojoj pisanoj obrani. Branitelj prvookrivljenika je izjavio da razvoj događaja potvrđuje policijski službenik koji je činjenice utvrdio neposrednim opažanjem prilikom dolaska na mjesto događaja.

7. U dokaznom postupku pročitan je nalaz Hitnog prijema Kliničkog bolničkog centra Split, Objedinjenog hitnog bolničkog prijema, Odjela za hitne kirurške djelatnosti, Traumatološke ambulante od 30. svibnja 2024. na ime prvookrivljenika, a iz kojeg proizlazi da je prvookrivljeniku dijagnosticirana kontuzija prsnog koša, a u statusu se opisuje glava-oteklina i blaga bolnost okicipitalnog dijela glave, ekskorijacija lica u području gornje usne, manji hematom supraorbitalno, prsni koš – blaga palpacijska bolnost lijevog donjeg dijela prsnog koša. Ovlašteni tužitelj je zaključio, a kako je naveo u optužnom prijedlogu, da je prvookrivljenik zadobio lakše tjelesne ozljede.

8. U dokaznom postupku pročitane su službene zabilješke policijske službenice M.

F. od 31. svibnja 2024. Iz istih proizlazi da je drugookrivljenik zadobio ozljede u vidu hematoma na glavi, a trećeokrivljenik ozljede u vidu otvorene rane glave i manju ranu s unutrašnje strane usne, a što je kvalificirano kao lakše tjelesne ozljede. U optužnom prijedlogu ovlašteni tužitelj navodi da je protiv prvookrivljenika podnesena kaznena prijava zbog počina kaznenog djela tjelesne ozljede.

9. U dokaznom postupku pročitana je naredba o određivanju mjere opreza od 30.

svibnja 2024., a iz koje proizlazi da je drugookrivljeniku naređena mjera opreza zabrane približavanja, uspostavljanja i održavanja veze s prvookrivljenikom u vremenu od 31. svibnja do 7. lipnja 2024.

10. U dokaznom postupku pročitano je izvješće o uhićenju okrivljenika od 31. svibnja 2024., a iz kojih proizlazi da su drugookrivljenik i trećeokrivljenik bili uhićeni započeta dva dana.

11. U dokaznom postupku pročitani su zapisnici o ispitivanju alkoholiziranosti od 31. svibnja 2024., a iz kojih proizlazi da u organizmu drugookrivljenika i trećeokrivljenika nije bilo alkohola.

12. Dakle, spisu ne prileže izvješće o uhićenju prvookrivljenika ni zapisnik o ispitivanju alkoholiziranosti prvookrivljenika.

13. U dokaznom postupku pregledane su fotografije koje priležu pisanoj obrani drugookrivljenika, a koje prikazuju tjelesne ozljede drugookrivljenika i trećeokrivljenika.

14. U dokaznom postupku obavljen je uvid u prekršajnu evidenciju Ministarstva pravosuđa, a iz koje proizlazi da okrivljenici nisu kažnjavani.

Ocjenom obrana okrivljenika i provedenog dokaznog postupka utvrđeno je sljedeće:

15.1. Nesporno je da su prvookrivljenik i drugookrivljenik nećak i ujak, odnosno srodnici po krvi u pobočnoj lozi u trećem stupnju pa su na temelju čl.8.st.1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji osobe na koje se primjenjuje Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji.

15.2. Nesporno je da su prvookrivljenik i žrtva R M. unuk i baka, odnosno srodnici po krvi u ravnoj lozi u drugom stupnju pa su na temelju čl.8.st.1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji osobe na koje se primjenjuje Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji.

15.3. Nesporno je da su prvookrivljenik i trećeokrivljenik prvi rođaci (trećeokrivljenik je sin prvookrivljenikovog ujaka). Dakle, oni su srodnici po krvi u pobočnoj lozi u četvrtom stupnju pa nisu osobe na koje se primjenjuje Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji. Naime, odredbom čl.8.st.1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji propisano je da su osobe na koje se ovaj Zakon primjenjuje, između ostalog, srodnici po krvi u ravnoj lozi i srodnici u pobočnoj lozi zaključno do trećeg stupnja. Slijedom iznijetog, prvookrivljenik prema trećeokrivljeniku i trećeokrivljenik prema prvookrivljeniku nisu počinili prekršaj nasilja u obitelji. Drugim riječima, činjenice koje se optužnim prijedlogom stavljaju na teret prvookrivljeniku glede trećeokrivljenika izostavljene su iz točke I. izreke ove presude, a za činjenice koje se optužnim prijedlogom stavljaju na teret trećeokrivljeniku glede prvookrivljenika donijeta je na temelju čl.182.t.1. Prekršajnog zakona presuda kojom se trećeokrivljenik oslobođa od optužbe, a kako je odlučeno pod točkom II. izreke ove presude.

16.1. Na temelju prvookrivljenikovog priznanja i sukladno dokazima u spisu kao nesporno je utvrđeno da je prvookrivljenik počinio prekršaj činjenično opisan i pravno označen pod točkom I. izreke ove presude zbog čega ga je trebalo proglasiti krivim.

16.2. Nesporno je da je prvookrivljenik ponašanjem opisanim pod točkom I. izreke kod ujaka – drugookrivljenika i bake prouzročio povredu dostojanstva i uznemirenost,

a čime je počinio psihičko nasilje u obitelji definirano u materijalnoj odredbi čl.10.t.3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji.

16.3. Prvookrivljenik i drugookrivljenik su u bitnome jednako izjavili što se tiče povoda predmetnog događaja. Pri tom je prvookrivljenik priznao počin, a drugookrivljenik poricao počin prekršaja. Ovaj sud smatra da je prvookrivljenik iskreno i istinito opisao predmetni događaj, pri tom iznoseći obranu na svoju štetu te da stoga sud nema razloga sumnjati u istinitost iznijetog, dok se drugookrivljenik brani samo iznošenjem činjenica koje mu idu u korist. Slijedom iznijetog, na temelju izjave prvookrivljenika, koja je životno logična, smatra se dokazanim da je drugookrivljenik prvookrivljeniku uzvratio riječima citiranim pod točkom I. izreke ove presude, a čime je kod prvookrivljenika prouzročio povredu dostojanstva i uznemirenost i također počinio psihičko nasilje u obitelji definirano u materijalnoj odredbi čl.10.t.3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji.

17. Prekršajnom odredbom čl.22.st.1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji propisano je da tko počini nasilje iz čl.10. ovoga Zakona, kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom u iznosu od najmanje 300,00 eura ili kaznom zatvora do 90 dana.

18. Pri izboru vrste i mjere kazne prvookrivljeniku i drugookrivljeniku uzete su u obzir sve okolnosti iz čl.36.st.1. i 2. Prekršajnog zakona koje utječu na izbor vrste i mjere kazne počinitelju. Pri tome su kao olakotne cijenjene okolnosti što okrivljenici do sada nisu kažnjavani pa im je izrečena alternativno blaže propisana novčana kazna.

Nadalje, u odnosu na prvookrivljenika kao olakotne cijenjene su okolnosti što se primjerno držao u ovom postupku priznavši počin prekršaja i što ostvaruje ispodprosječnu plaću, a kao otegotne cijenjene su okolnosti što je inicirao predmetni događaj i što je počinio nasilje u obitelji prema dvije osobe pa mu je odmjerena veća novčana kazna od predložene minimalne. U odnosu na drugookrivljenika nisu utvrđene otegotne okolnosti pa mu je odmjerena minimalna novčana kazna. Sud smatra da će se ovakvim kaznama postignuti svrha kažnjavana i da su iste primjerene stupnju krivnje okrivljenika, opasnosti djela i imovinskim prilikama okrivljenika.

19. Na temelju čl.40. Prekršajnog zakona vrijeme koje je drugookrivljenik proveo u uhićenju (započeta dva dana) uračunato je u izrečenu novčanu kaznu, pri čemu je izjednačen jedan započeti dan uhićenja i započetih 39,82 eura novčane kazne.

20. Prvookrivljenik i drugookrivljenik su upozoreni da će se na temelju čl.152.st.3. Prekršajnog zakona novčana kazna smatrati u cjelini plaćenom ako plate dvije trećine izrečene odnosno preostale izrečene novčane kazne u roku određenom ovom presudom.

21. Iz optužnog prijedloga izričito proizlazi da je drugookrivljenik primijenio fizičku silu prema prvookrivljeniku te da je kod prvookrivljenika nastupila tjelesna ozljeda. Nasilje u obitelji definirano u materijalnoj odredbi čl.10.t.1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji je primjena fizičke sile uslijed koje nije nastupila tjelesna ozljeda. Dakle, djelo drugookrivljenika činjenično opisano pod točkom III. izreke ove presude ne predstavlja nasilje u obitelji opisano u čl.10.t.1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji i nije prekršaj kažnjiv po čl.22.st.1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji. Slijedom iznijetog, ovaj sud nije stvarno nadležan za postupanje glede djela drugookrivljenika iz točke III. izreke ove presude pa je na temelju čl.181.t.1. Prekršajnog zakona donijeta presuda kojom se optužba protiv drugookrivljenika odbija.

22. Nadalje, u optužnom prijedlogu se napominje da je protiv prvookrivljenika podnijeta kaznena prijava glede počinjenja kaznenog djela tjelesne ozljede, u tom smislu u optužnom prijedlogu ne postoje činjenice za koje se prvookrivljenik optužuje pa tjelesne ozljede, koje u pisanoj obrani spominje drugookrivljenik i trećeokrivljenik, nisu bile predmet raspravljanja i odlučivanja ovog suda.

23. Budući da su prvookrivljenik i drugookrivljenik proglašeni krivim, na temelju čl.139.st.3. Prekršajnog zakona obvezni su naknaditi troškove prekršajnog postupka iz čl.138.st.2.t.3.a) istog Zakona, a koji predstavljaju paušalni iznos troškova ovog suda, koji je na temelju čl.138.st.3. istog Zakona određen u okvirima određenim posebnim propisom s obzirom na složenost i trajanje postupka i imovno stanje okrivljenika.

24. Na kraju se napominje da su okrivljenicima istim činjeničnim supstratom stavljena na teret dva prekršaja: nasilje u obitelji i remećenje javnog reda i mira. Okrivljenici su u naravi, kako im se stavlja na teret optužnim prijedlogom, jednom radnjom počinili prekršaje u idealnom stjecaju, pri čemu teže prekršajno djelo iz čl.22.st.1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji konzumira lakše prekršajno djelo iz čl.13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira pa za isto nije bilo potrebno suditi. Također se usputno napominje da je u optužnom prijedlogu navedeno da je prekršaj iz čl.13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira počinjen na javnom mjestu - na parkiralištu ispred obiteljske kuće M., a da iz obrana okrivljenika i stanja spisa proizlazi da se radi o privatnom dvorištu ispred privatne obiteljske kuće, odnosno, da bi se moglo raditi o fiktivnom javnom mjestu iako u optužnom prijedlogu nije navedeno da bi se prekršaj reflektirao u javnosti, naprotiv, navedeno je da je „vika i galama dopirala u stan M., a što znači s fiktivnog javnog mjesta u privatno javno mjesto, a što bi značilo da nisu ostvarena zakonska obilježja prekršaja iz čl.13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira.

Split, 8. listopada 2024.

Zapisničarka:

Sutkinja:

Vernesa Guć (v.r.)

Ingrid Buzdovačić Fiorentini (v.r.)

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude ovlašteni tužitelj i okrivljenici imaju pravo žalbe Visokom prekršajnom sudu Republike Hrvatske u Zagrebu, u roku od 8 dana od dostave presude. Žalba se podnosi putem ovog suda u 2 primjerka bez pristojbe.

Presudu dostaviti: ovlaštenom tužitelju, okrivljenicima, braniteljima i žrtvi Rosi Maslić Za točnost otpravka ovlaštena službenica Vernesa Guć