Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Poslovni broj: K-417/2021-46

    Republika Hrvatska

    Općinski sud u Varaždinu

    Varaždin, Braće Radić 2

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    P R E S U D A

    Općinski sud u Varaždinu, po sucu Snježani Lukač-Keretić, kao sucu pojedincu, uz sudjelovanje zapisničara Marine Benjak, u kaznenom predmetu protiv optuženog FD, zbog kaznenog djela iz članka 149. stavak 2. u svezi stavka 1., članka 147. stavka 2. u svezi stavka 1. u svezi članka 51. Kaznenog zakona („Narodne novine“ broj 125/11., 144/12., 56/15., 61/15., 101/17., 118/18., 126/19, 36/24 – dalje u tekstu: KZ/11), u povodu privatne tužbe privatnog tužitelja ZD podnijete 7. listopada 2021., te ispravljene 28 travnja 2023., nakon završene javne rasprave održane 1. listopada 2024., održane u nazočnosti opunomoćenika privatnog tužitelja, odvjetnika ND, te optuženog FD i njegova branitelja odvjetnika Predraga Brlečića, dana 4. listopada 2024., donio je i javno objavio, te

    p r e s u d i o  j e

    I.) Na temelju članka 453. stavka 1. točka 3. Zakona o kaznenom postupku (“Narodne novine” broj 152/08, 76/09, 80/11, 91/12, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17, 126/19, 36/24 – dalje u tekstu: ZKP/08)

    Optuženi FD, OIB [osobni identifikacijski broj], sin F i Z, djevojački N, rođen **.**.1968. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], državljanin Republike Hrvatske, gradonačelnik Grada Varaždina, doktor znanosti, s plaćom od 19.700,00 kuna, s naknadnom od najma nekretnine od 2.700,00 kuna, nema drugih primanja, oženjen, otac jednog malodobnog u dobi od 16. godina i jednog punoljetnog djeteta, vlasnik stana u [adresa], osobnog automobila Renault Kadjar 2018.g., suvlasnik kuće na adresi prebivališta, ušteđevina u iznosu od 16.000,00 eura i 30.000,00 kuna, neosuđivan,

    oslobađa se optužbe

    da bi

    1) dana 6. srpnja 2021. s namjerom vrijeđanja i klevetanja privatnog tužitelja AD, direktora Čistoće, iznio i pronio tvrdnje za koje je znao da su neistinite, i to je preneseno putem medija – internetske stranice portala e-varaždin i postalo pristupačno većem broju osoba, u kojima navodi: „Neću tolerirati da se direktno i namjerno ugrožava zdravlje stanovnika [adresa]. Vjerujem da će već sutra savjest i čast Nadzornog odbora Čistoće pridonijeti rješavanju problema bahatosti, nesposobnost i nerada direktora“.,

    dakle, da bi uvrijedio drugoga i pred drugim za nekoga iznio i pronio neistinitu činjeničnu tvrdnju koja može škoditi njegovoj časti i ugledu, znajući da je neistinita, a djelo je počinjeno putem medija zbog čega je postalo pristupačna većem broju osoba,

    pa da bi time počinio kazneno djelo protiv časti i ugleda – uvreda – označeno i po članku 147. stavak 2. u svezi stavka 1. KZ/11., a kažnjivo po članku 147. stavak 2. KZ11, te kazneno djelo protiv časti i ugleda – kleveta – označeno po članku 149. stavak 2. u svezi stavka 1. KZ/11, a kažnjivo po članku 149. stavak 2. KZ/11.

    2) dana 05.07.2021. u nakani klevetanja privatnog tužitelja ZD, direktora Čistoće, te poslovanja trgovačkog društva, iznio i pronio tvrdnje za koje je znao da su neistinite, i to na sastanku u Etno kući u [adresa] na kojem se raspravljalo o problemu otpada, te tako postalo pristupačno većem broju osoba, naveo:“…po meni je veći prekršaj da ostavlja otpad i da ugrožava zdravlje i okoliš građana Varaždina.“, te „…jer je ova uprava nekooperativna i rade sve da dovedu tvrtku do toga da izgube dozvolu za gospodarenje otpadom, odnosno rade da preko 120 ljudi ostanu bez posla.“

    dakle, da bi pred drugim za nekoga iznio i pronio neistinitu činjeničnu tvrdnju koja može škoditi njegovoj časti i ugledu, znajući da je neistinita, a djelo je počinjeno na javnom skupu zbog čega je postalo pristupačno većem broju osoba,

    pa da bi time počinio kazneno djelo protiv časti i ugleda – kleveta – označeno po članku 149. stavak 2. u svezi stavka 1. KZ/11, a kažnjivo po članku 149. stavak 2. KZ/11. 3) u srpnju 2021. u nakani klevetanja privatnog tužitelja ZD, direktora Čistoće, iznio i pronio tvrdnje za koje je znao da su neistinite, i to na aktualnom satu sjednice Gradskog vijeća Grada Varaždina rekavši: „On pokušava napraviti sve da Varaždin grca u smeću:“

    dakle, da bi pred drugim za nekoga iznio i pronio neistinitu činjeničnu tvrdnju koja može škoditi njegovoj časti i ugledu, znajući da je neistinita, a djelo je počinjeno na javnom skupu zbog čega je postalo pristupačno većem broju osoba,

    pa da bi time počinio kazneno djelo protiv časti i ugleda – kleveta – označeno po članku 149. stavak 2. u svezi stavka 1. KZ/11, a kažnjivo po članku 149. stavak 2. KZ/11.

    II.) Na temelju članka 452. stavak 6. ZKP/08, protiv okrivljenog UD,

    odbija  se  optužba

    da bi pod točkom 4)

    dana 7. srpnja 2021. u nakani klevetanja privatnog tužitelja AD, direktora Čistoće, iznio i pronio tvrdnje za koje je znao da su neistinite, i to putem medija – internetske stranice portala Jutarnji list, u kojima navodi: „Direktor AD i njegov mentor, bivši gradonačelnik HD, od grada će napraviti hrvatski Napulj.“,

    dakle, da bi pred drugim za nekoga iznio i pronio neistinitu činjeničnu tvrdnju koja može škoditi njegovoj časti i ugledu, znajući da je neistinita, a djelo je počinjeno putem medija zbog čega je postalo pristupačno većem broju osoba,

    pa da bi time počinio kazneno djelo protiv časti i ugleda – uvreda – označeno i po članku 147. stavak 2. u svezi stavka 1. KZ/11., a kažnjivo po članku 147. stavak 2. KZ11, te kazneno djelo protiv časti i ugleda – kleveta – označeno po članku 149. stavak 2. u svezi stavka 1. KZ/11, a kažnjivo po članku 149. stavak 2. KZ/11.

    III.) Na temelju članka 149. stavka 3. ZKP/08, privatni tužitelj AD dužan je platiti troškove ovog postupka iz članka 145. stavka 2. točka 6. ZKP/08, u iznosu od 250,00 (dvjesto pedeset) eura, u roku od 15 (petnaest) dana, te nužne izdatke optuženika i njegova branitelja, o čemu će se donijeti posebno rješenje.

    Obrazloženje

    1. Privatni tužitelj AD je 7. listopada 2021. podnio kod ovog suda privatnu tužbu protiv optuženog FD, zbog jednog kaznenog djela protiv časti i ugleda – klevete – opisano u članku 149. stavak 2. u svezi stavka 1. KZ/11. Međutim, privatni tužitelj je 28. travnja 2023. (list 130-132) dostavio sudu ispravljenu i dopunjenu privatnu tužbu, na način da se sada okrivljeniku stavlja na teret pod točkom 1) kazneno djelo uvrede, opisano u članku 147. stavka 2. u svezi stavka 1. KZ/11., te kazneno djelo klevete – opisano u članku 149. stavak 2. u svezi stavka 1. KZ/11, dok mu se pod točkom 2) i 3) stavlja na teret kazneno djelo klevete – opisano u članku 149. stavak 2. u svezi stavka 1. KZ/11. Gledajući činjenični opis kaznenog djela klevete kako je opisani u privatnoj tužbi podnijetoj 7. listopada 2021., isti činjenični opis je sada ispravljenom privatnom tužbom od 28. travnja 2023. obuhvaćen točkama 1), 2) i 3), pa sud smatra da time nije okrivljeniku stavljeno ništa novog na teret.

    2. Međutim, pod točkom 4) ispravljene privatne tužbe od 28. travnja 2023. sada se okrivljeniku stavlja na teret i kazneno djelo klevete – opisano u članku 149. stavak 2. u svezi stavka 1. KZ/11., te činjenični tekst „iznio i pronio tvrdnje za koje je znao da su neistinite, i to putem medija – internetske stranice portala Jutarnji list, u kojima navodi: „Direktor AD i njegov mentor, bivši gradonačelnik HD, od grada će napraviti hrvatski Napulj.“, dakle, dodatna količina inkriminacije, koja nije bila obuhvaćena privatnom tužbom od 7. listopada 2021., pa je mišljenje suda da je taj dio privatne tužbe podnijet izvan roka od 3 mjeseca. Naime, prema članku 61. stavak 1. ZKP/08, za kaznena djela koja se progoni po privatnoj tužbi, tužba se mora podnijeti u roku od tri mjeseca od kada je ovlaštena fizička ili pravna osoba saznala za kazneno djelo i počinitelja. Obzirom se sada okrivljeniku stavlja na teret i tekst putem medija – internetske stranice portala Jutarnji list, u kojima navodi: „Direktor AD i njegov mentor, bivši gradonačelnik HD, od grada će napraviti hrvatski Napulj.“, a koji sadržaj nije bio obuhvaćen u činjeničnom opisu privatne tužbe od 7. listopada 2021., a nesumnjivo je privatni tužitelj znao za taj tekst najkasnije u trenutku podnošenja te privatne tužbe, jer se isti tekst nalazi u spisu (list 8) i dostavljeni je uz tu privatnu tužbu, što znači da je sada inkriminacija pod točkom 4) ispravljene privatne tužbe od 28. travnja 2023., izvan roka od 3 mjeseca.

    2.1. Zbog navedenog, sud je odbio optužbu privatne tužbe pod točkom 4) jer postoje okolnosti zbog kojih nije moguć kazneni progon, jer je isti dio ispravljene privatne tužbe podnijeti izvan roka od 3 mjeseca, pa je odlučeno kao pod točkom II) izreke ove presude.

    3. Na raspravi, optuženi FD pozvan da se očituje o tome kakav stav zauzima prema optužbi, izjavio je da se ne smatra krivim u odnosu na optužbu.

    4. U dokaznom postupku sud je saslušao optuženika FD, svjedoka ZD, te su pročitani članci relevantni za ovaj postupak (listovi 6-58), iskazi svjedoka JD, ID, RD (listovi 117-122), dokumentacija u omotnici (list 146), podnesak i dokumentacija (list 148-267), iskaz svjedoka CD (list 143-144), iskaz svjedoka ĐD (list 269-270), priložena dokumentacija od strane obrane, imovinski podaci za optuženika, izvadak iz prekršajne i kaznene evidencije.

    4.1. Druge dokaze ovaj sud nije provodio jer je na temelju svih dokaza provedenih u tijeku postupka činjenično stanje u potpunosti utvrđeno, a i na posljednjoj raspravi su se stranke suglasile da se pročitaju svi materijalni dokazi u spisu i iskazi svih saslušanih svjedoka, privatni tužitelj nije predložio druge dokaze, a obrana je predložila da se pročitaju novi materijalni dokazi, a što je prihvaćeno te su i ti materijalni dokazi (list 283 spisa) pročitani.

    5. Optuženi FD je iskazao da je stupio na funkciju Gradonačelnika grada [adresa], 08. lipnja 2021. godine. Kao najveći problem dočekalo ga je pitanje otpada budući da tvrtki Čistoća, čiji je osnovni zadatak prikupljane i zbrinjavanje otpada i u kojem Grad Varaždin ima 51% udjela. Po svojoj upravi koju je tada zastupao AD kao direktor, Čistoća nije osigurala potrebne kapacitete za odlaganje otpada. Od samog stupanja na funkciju gradonačelnika, direktor AD nije bio kooperativan i stalno je tvrdio da nije njegova zadaća osigurati potrebne kapacitete za zbrinjavanje otpada. Rješenja koje bi bila moguća nije nudio, stalno je tvrdio da Ministarstvo treba riješiti problem. Kada je 5. srpnja 2021. godine, Čistoća prestala prikupljati mješoviti komunalni otpad zatražio je prijem kod ministra ED, kod kojeg su bili prisutni ministar ED i državni tajnik JD i gospođe A i ID. Jasno su im dali do znanja da pitanje odlaganja, treba riješiti komunalno društvo u vlasništvu Jedinice lokalne samouprave. No, također, nakon što se tri dana nije prikupljao otpad u [adresa], rekli su mu, da Čistoća, ima ugovor sa odlagalištem Davor, a zašto se prikuplja smeće i odlaže na odlagalište. Naravno, da je sve to dovelo do toga da su javnost, vijećnici, novinari, bili zainteresirani za pitanje otpada u Gradu Varaždinu, radilo se o ljetnom vremenu kad vrlo lako i brzo dolazi do smrada i moguće zaraze, nije postojala državna televizija koja tih dana nije dolazila u Grad Varaždin tražiti izjave i pitati zbog čega se to događa, jer prema njegovom saznanju, prethodnih nekoliko godina, a od kada je on gradonačelnik, a ima 500 odlagališta u RH nije se prestalo sa prikupljanjem otpada i nije se davala takva obavijest građanima. Sve što je iznosio u medijima, a koji su tih dana bili glavna tema u državi, iznosio je svoje mišljenje kao gradonačelnik grada [adresa] prema Upravi tvrtke Čistoća i s ZD je komunicirao isključivo iz tog položaja smatrajući da može tražiti da se riješi pitanje otpada. Ne smatra da je rekao, kada je rekao da je direktor Čistoće, ne AD, bahat, nesposoban i ne radi svoj posao, klevetao i vrijeđao, već je iznio svoje mišljenje i sud na koji je ČD komunicirao sa Gradonačelnikom grada [adresa] i sud o načinu na koji je obavljao svoj posao, a očito je bilo, da ga obavlja neuspješno i loše. Nakon što je krajem srpnja konačno sazvana skupština društva, kad su vlasnici promijenili Nadzorni odbor koji je smijenio tadašnjeg direktora AD i raspisao natječaj za novog direktora, prestali su problemi sa prikupljanjem i zbrinjavanjem otpada u Gradu Varaždinu. Ne smatra se krivim da je klevetao ili bilo čime uvrijedio tužitelja jer su svi njegovi navodi bili isključivo usmjereni na funkciju direktora javnog poduzeća koje je u sto postotnom vlasništvu Jedinice lokalne samouprave, koje obavlja javnu slugu. Dakle, radi se o javnoj funkciji koja čak podliježe Zakonu o predaji imovinske kartice.

    6. Nesporno je, da je okrivljenik dana 6. srpnja 2021. iznio i pronio tvrdnje, i to je preneseno putem medija – internetske stranice portala e-varaždin i postalo pristupačno većem broju osoba, u kojima navodi: „Neću tolerirati da se direktno i namjerno ugrožava zdravlje stanovnika [adresa]. Vjerujem da će već sutra savjest i čast Nadzornog odbora Čistoće pridonijeti rješavanju problema bahatosti, nesposobnost i nerada direktora“., da je dana 05.07.2021. na sastanku u Etno kući u [adresa] na kojem se raspravljalo o problemu otpada, te tako postalo pristupačno većem broju osoba, naveo:“…po meni je veći prekršaj da ostavlja otpad i da ugrožava zdravlje i okoliš građana [adresa].“, te „…jer je ova uprava nekooperativna i rade sve da dovedu tvrtku do toga da izgube dozvolu za gospodarenje otpadom, odnosno rade da preko 120 ljudi ostanu bez posla, te je u srpnju 2021. na aktualnom satu sjednice Gradskog vijeća Grada Varaždina rekao: „On pokušava napraviti sve da [adresa] grca u smeću:“

    6.1. Nesporno je, da je okrivljenik stupio na dužnost gradonačelnika 8. lipnja 2021., te je nesporno da je 5. srpnja 2021. društvo Čistoća d.o.o. prestalo sakupljati mješoviti komunalni otpada, jer se u to vrijeme pojavio problem odvoza mješovitog komunalnog otpada u Gradu Varaždinu. Nesporno je, da je društvo Čistoća d.o.o. javno društvo u kojem Grad Varaždin ima 51% udjela, te je u to vrijeme AD bio direktor društva Čistoća d.o.o. Nesporno je, da je privatni tužitelj AD smatrao da nije njegova zadaća osigurati potrebne kapacitete za zbrinjavanje otpada, jer je smatrao da je to u obvezi Ministarstva ili jedinice lokalne samouprave, jer to ističe i sam privatni tužitelj, a i okrivljenik.

    7. Sporno je, je li okrivljenik iznio naprijed navedene tvrdnje u cilju da privatnog tužitelja uvrijedi i okleveta.

    8. Svjedok AD je iskazao da je upoznat s gospodarenjem otpada u Gradu Varaždinu još od 2000., kada je radio u Varkomu, gdje je bio rukovoditelj radne jedinice, sve dok se Čistoća nije odvojila od Varkoma, što je bilo 01.01.2014., i tada je postao direktor Čistoće. Zbog gospodarenja otpadom, kakav se odvija u [adresa], Grad Varaždin bio je 12 puta za redom proglašen kao najuredniji grad. Ukupno 80% svojeg radnog vijeka proveo je radeći na poslovima gospodarenja otpadom, kada se doselio u [adresa], iako nije bio član niti jedne političke stranke, niti je sada član političke stranke, jer je apolitičan. Čitav svoj radni vijek radio je pošteno, u dobroj vjeri i namjeri, svoj posao je radio kao dobar gospodarstvenik, a što u tih 20 godina, koliko radi na tim poslovima, govore njegovi uspjesi i postignuća. Stoga su ga ovi natpisi u novinama, a što je bilo preneseno i na nacionalnoj televiziji, strašno pogodili i ne može shvatiti da čovjek može biti toliko nerazuman i ne prihvatiti sve njegove izjave i nastojanja koja je pokušao učiniti, a na kraju i rješenja, da bi se riješio problem gospodarenja otpadom u Gradu Varaždinu, a i u ostalim općinama. Napominje da suvlasnik Čistoće nije samo Grad Varaždin već i ostale jedinice lokalne samoupravne, a niti jedan drugi načelnik ili gradonačelnik nije iznio problem oko zbrinjavanja otpada. Problem je eskalirao u srpnju 2021., a nastao je u listopadu 2020. Pokušao je sva svoja znanja, iskustva, te vezama riješiti taj problem koji je nastao, nije mu bila namjera da opstruira, već da riješi probleme, s time da je s problemom moralo biti i bilo je upoznato Ministarstvo. Pokušao je riješiti problem uz pomoć ljudi iz bivše vlasti Grada Varaždina, dao je sve od sebe da riješi problem, a što mu nije posao i dužnost, a to je sve činio od kada je bilo zatvoreno odlagalište u Turčinu. Upoznat je u potpunosti s poviješću gospodarenja otpadom Grada Varaždina, htio je svoje dugogodišnje iskustvo s problemom gospodarenja otpadom prenijeti i ljudima iz nove vlasti Grada Varaždina, htio im je pomoći, a ne opstruirati ih. Dakle, problem je nastao kod provođenja odluke pod nazivom "Dinamika zatvaranja odlagališta neopasnog otpada u RH" što na nivou države, nije bilo riješeno samo u 22 jedinice lokalne samouprave s područja Varaždinske županije. Dakle, samo te jedinice lokalne samouprave na području RH nisu imale definirano mjesto odlaganja otpada, miješano komunalnog. Ostale županije imaju riješeno pitanje mjesta odlaganja otpada, za razliku od Varaždinske županije u kojoj nije određeno mjesto odlaganja otpada. Stoga, ovo što je iznio okrivljenik u medijima, je za njega bila kleveta, a ne samo za njega, već i članove njegove obitelji, pa je tako njegovoj mami, koja se nalazi u staračkom domu, pozlilo kada je čula to što se sve piše za njega, a ona ga dobro poznaje kakav je. Zatim je njegova žena bila napadnuta verbalno u RBA banci od nepoznate osobe zbog prezimena. Isto tako, napadali su ga i susjedi s pitanjima "zar se stvarno neće odvoziti otpad?", a komunalci, kolege iz drugih gradova, su se sprdali zbog toga, jer znaju problematiku i znaju kako to sve funkcionira u [adresa], pa im nije bilo jasno. Ne može shvatiti da netko može biti tako nerazuman da ne shvaća problematiku. Okrivljenika ne poznaje, dakle, uopće ne poznaju, ističe da nije rodom iz [adresa], da bi okrivljenik mogao tvrditi za njega da je lijenčina, bahat, nekooperativan, nesposoban. Javno ga je zamolio da ga više javno ne napada. Htio bi još dodati da ga okrivljenik nije htio uopće saslušati kada mu je htio predočiti što je sve do sada napravio, što je sve poduzeo, nije htio uopće vidjeti u čemu je problem, te ne razumije njegove izjave. Nije htio prihvatiti njegovo znanje i saslušati ga, mada zna rješenje tog problema, pa je 11.06.2021. na sastanku, nakon što je došlo do preuzimanja nove vlasti u gradu [adresa], dobio naloge da pronađe rješenje ovog problema, no, kako je već prije bio upoznat s time, to im je napisao jedno očitovanje na 129 stranica no, ne vjeruje da je tko od njih to pročitao. Dakle, da je u sljedećih mjesec dana, dakle od lipnja kada je održani sastanak u gradskoj vijećnici, gradonačelnik odradio svoj posao, moglo se izbjeći to što se dogodilo. Naime, Ministarstvo je već s prijašnjom vlasti pokušalo riješiti problem odlaganja otpada na način da se izmijeni dinamika i da se odrede odlagališta, dakle, mjesta odlaganja otpada, međutim, s novom gradskom vlasti nije se pokušao riješiti taj problem, jer nisu htjeli dalje radili pritisak na Ministarstvo da se to stvarno i realizira. Ovo mogu potvrditi ljudi iz prijašnje gradske vlasti koji su znali za Dinamiku i koji su znali za problem sa mjesto odlaganja, a to su OD, JD, državni tajnik u Ministarstvu zaštite okoliša i ID, pročelnica sektora za gospodarenje otpadom. Dakle, sve ovo govori kako bi prikazao da je doista htio riješiti problem gospodarenja otpadom, osnovno, riješiti problem odlaganja otpada, pa se stoga osjećao oklevetanim, što je okrivljenik za njega iznio i što se navodi u činjeničnom opisu privatne tužbe. [adresa] je bio samo jedna jedinica lokalne samouprave gdje je Čistoća pružala javnu uslugu prikupljanja otpada, a niti jedna druga lokalna jedinica lokalne samouprave, načelnik ili gradonačelnik nije izvršio ovakve napada na njega zato što su oni znali što se poduzimalo po tome pitanju. Zato što je na skupštini u veljači 2021.g., koju je osobno sazvao samo na tu temu, bilo jasno naznačeno što će se dogoditi u lipnju ako ne riješe problem, nevezano na izbore, promjenu vlasti i sl. Ove riječi koje se navode u privatnoj tužbi bile su istaknute u više novina i to e-varaždin, međumurski.hr, varaždinske vijesti, varaždinski.hr, a to je okrivljenik više puta ponovio tijekom srpnja 2021.

    8.1. Svjedok AD je nadalje iskazao u svezi plaćanja računa koji je izdala Piškornica Čistoći. Naime, između Piškornice i Čistoće nije bilo pravnog posla, pravnog odnosa s obzirom da se Piškornica nije htjela javiti na javnu nabavu međutim, ipak je posredstvom, nekoga, ne zna koga, misli župana U ali nije siguran, došlo do toga da je 300 tona otpada odvezeno na odlagalište u Piškornicu. U lipnju 2021. Piškornica je fakturirala 150 tona u lipnju za jednu cijenu i 150 tona u srpnju za drugu cijenu, a za uslugu izvršenu u lipnju, međutim, to nije htio platiti. Imao je pritisak pa je morao platiti taj računi, platio ga je, ali se vezano za taj račun u ožujku 2022. davao iskaz na policiji povodom kaznene prijave, tako su mu rekli na policiji. Na pitanje tko je odgovoran da se sklopi sporazum o mjestu odlagališta otpada, odgovara da ukoliko Ministarstvo nije odredilo lokalnoj samoupravi mjesto odlaganja otpadom, tada izvršno tijelo jedinice lokalne samouprave sklapa sporazum sa drugim izvršnim tijelom jedinice lokalne samouprave na koju će se odlagati miješani otpad. Dakle, radi se o sporazumu između dvije jedinice lokalne samouprave. Na taj način je dao prijedlog za zbrinjavanje otpada kada je došao u Čistoću na mjesto direktora 2014., kada je predložio da se zbrinjavanje otpada riješi sklapanjem sporazuma između dvije jedinice lokalne samouprave i to grada [adresa] i još 15 jedinica s područja Varaždinske županije sa općinom Velika Trnovitica. To je i bilo riješeno na taj način, dakle, tim sporazumom koji je još uvijek na snazi, ali je problem u tome što općina Velika Trnovitica više nema veliki kapacitet zaprimanja otpada za druge jedinice lokalne samouprave. U tom procesu zbrinjavanja otpada, funkcija TD Čistoća kao davatelja javne usluge, je da se pobrine da ta usluga funkcionira besprijekorno, odnosno da se nabave posude korisnicima, vozila, da se osiguraju tehnički kapaciteti, sklope ugovori sa korisnicima i drugo, znači "mi guramo kolica." Ministarstvo je to koje donosi dinamiku zatvaranja odlagališta sve dok se ne otvore regionalni centri koji će preuzimati funkciju zbrinjavanja otpada. Sve je to strategija Republike Hrvatske. U ime jedinice lokalne samouprave obraćao se odlagalištima iskreno i to pismeno i usmeno. Većinom je dobio negativno mišljenje. Zakonski nije imao obvezu riješiti kapacitete zbrinjavanja otpada i zašto bi on to rješavao. Gdje piše u zakonu da će biti kažnjen ako ne riješi pitanje zbrinjavanja otpada. Kao direktor Ćistoće imao je zaključeni ugovor s odlagalištem Davor za 2021. Nije iskoristio taj ugovor. Potpisao ga je. Ne sjeća se koji je s njima bio dogovoren kapacitet. Na pitanje je li imao problema s inspekcijom u vezi pretovarne stanice u Poljani Biškupečkoj odgovario je da je, jedanput i to zbog pretovara, obzirom da se u pretovarnoj stanici nije skladištio otpad nego je to bilo mjesto za pretovar, znači za odvoz na daljnja odlagališta, kapacitet je bio 10 tona, a znalo je biti smeća od 20, 30, 50 tona, a kada je došla inspekcija bilo je 500 tona. Na pitanje da li je državni inspektorat izdao rješenje TD Čistoća kojim se određuje privremena obustava djelatnosti gospodarenja otpadom, odgovario je da ne zna jer mu se treba do kraja pročitati rješenje. Na pitanje zašto nisu tražili povećanje kapaciteta u pretovarnoj stanici u Poljani Biškupečkoj odgovario je da zato što je to bila pretovarna stanica koja nema kapacitet. Sve ono što je iznad od 10 tona kapaciteta više nije pretovarna stranica već skladište otpada. Ti problemi počeli su u 10 mjesecu 2020., te je u vezi tih problema, obavijestio vlasnike, dogovorio je s državnim tajnikom JD sastanak, sastanak je bio u 11. ili 12. mjesecu. Oni su ih uputili na odlagalište Jerovec, pa je odlagalištu u Jerovcu grad [adresa] uputio sporazum da ih je Ministarstvo uputilo na njih i oni su to odbili. Nakon toga je sazvana skupština TD Čistoća u 02. mjesecu 2021., gdje se s vlasnicima pokušalo dogovoriti daljnje rješavanje nastale problematike. Upućen je dopis i prema Piškornici, regionalnom centru s kojim su jedinice lokalne samouprave imale potpisani sporazum, povratna korespondencija od stane Ministarstva je bila da se ide u izmjenu Dinamike. I nakon toga su došli izbori. Godišnja potreba za odlaganjem miješanog komunalnog otpada je od 10 do 11 tisuća tona, a oni su imali ugovoreno 5 i sa ČD 5, ali nije funkcioniralo s tom općinom jer nisu imali potpisani sporazum s tom općinom. To je bio načelni ugovor koji se trebao realizirati nakon izbora jer je načelnik općine Davor inzistirao da do izbora nema dovoza otpada u Davor. Zato je uputio okrivljeniku takvu informaciju od strane općine Davor da on razgovara s načelnikom općine Davor, a što je okrivljenik i učinio u srpnju ili kolovozu 2021. Dana 5. srpnja 2021. je na stranicama Čistoće objavljena obavijest korisnicima koji imaju odvoz miješanog komunalnog otpada, spremnik s crnim poklopce, da Čistoća nije u mogućnosti preuzeti otpad iz tog spremnika, a ta obavijest je bila zbog rješenja inspekcije koja je rekla da više ne mogu voziti na pretovarnu stanicu, dok se ne raščisti, dok se ne otkloni otpad u Poljani Biškupečkoj. Nema informaciju kakva je bila reakcija javnosti na tu obavijest.

    8.2. Svjedok AD je nadalje, na pitanje da li je riješio bilo koji problem u vezi odvoženja otpada, rješavanja pretovarne stanice, za vrijeme sve dok nije prestao biti direktor Čistoće, odgovorio da je molio načelnika Velika Trnovitica da preuzme još kapaciteta, on je pristao na 1500 tona i ta količina komunalnog otpada je i odvezena, tako da su tako riješili pretovarnu stanicu. Potom je zamolio gradonačelnika FD, a molio ga je i već prije, čitavo vrijeme, da zajedno riješe problem i da razgovara s gradonačelnicima Đurđevca, Karlovca, Koprivnice, Zagreba, da preuzmu otpad, čak se i župan u to uključio, međutim, s općinom Davor je u srpnju 2021. dogovoreno da preuzmu otpad i misli da je bilo riješeno da oni do kraja godine preuzimaju otpad. To je bio zapravo i jedan vid pritiska na Ministarstvo, da oni riješe problem zbrinjavanja otpada, nije on napravio pritisak nego je sad to njegovo mišljenje da je onda to bio jedan vid pritiska na Ministarstvo. Taj problem sa zbrinjavanjem komunalnog otpada nastao je u srpnju 2021., odnosno kad su istekli kapaciteti od 5 tisuća tona, na što je bilo ukazivano od veljače 2021., da nemaju kapaciteta, neovisno o promjeni političke strukture u Gradu Varaždinu. Ne zna da li je taj problem riješen, ali smatra da taj problem treba Ministarstvo trajno riješiti i to samo Ministarstvo.

    8.3. Svjedok AD je nadalje iskazao da je već 2020. bila prikupljena dokumentacija i korespondencija vezano uz nastanak otpada kada je nastao problem u 10. mjesecu 2020., a do tada nije bilo tog problema. Sastanak u Etno kući Domitrovec, bio je kada je inspekcija donijela rješenje da se više ne može odvoziti smeće na odlagalište, a to je bilo 5.07.2021., i one je organizirao taj sastanak, dakle, bio je prisutan tom sastanku. Isto tako je organizirao i izvanrednu skupštinu u veljači 2021., iz istog problema, dakle, kada su saznali da više nemaju dostatne kapacitete za odlagalište. S time su bili upoznati i vlasnici Čistoće i politika, Ministarstva. Za ove izjave okrivljenika je saznao pročitavši javne medije koje je priložio u spis. Pratio je i lokalne medije, tako da je i na taj način saznao za te članke. Vezano za točku 1. podneska od 27. travnja 2023., izjavio je da navodi u činjeničnom opisu "neću tolerirati da se direktno i namjerno ugrožava zdravlje stanovnika [adresa]. Vjerujem da će već sutra savjest i čast nadzornog odbora Čistoće pridonijeti rješavanju problema, bahatosti, nesposobnosti i nerada direktora", za njega predstavljaju i uvredu i klevetu. Klevetu predstavljaju iz razloga koje je naveo već ranije u svojem iskazu, i zbog toga je smatrao da je povrijeđena njegova čast i ugled, to tim više što je radio na tim poslovima 21 godinu i da mu nakon 21 godine rada na tim poslovima, bez ikakvih mrlja kaže da je bahat, nesposoban, i da ne radi, je za njega povreda moje časti i uvrede i nije istina. Smatra da je FD iznio klevete i uvrede na njegov račun na osobnoj i ljudskoj razini. Nije član niti jedne političke stranke, problemi sa zbrinjavanjem koji su postojali, je rješavao, upoznao ih je s gradskom vlati i smatra se oklevetanim time što je bilo rečeno za njega da je nesposoban, bahat, da ne radi. Gradonačelnik je znao kakve ima problem obzirom su komunicirali Viberom i telefonom, znači bili su problemi s kapacitetima odlaganja, a isti takvi problemi su i danas, to što se odlagališta nalaze pod političkim putem, a njegovi vlasnici nisu sudjelovali u rješavanju problema, jedinice lokalne samouprave nisu sudjelovale. Još i danas se ne može sklopiti Ugovor sa odlagalištem Piškornica, a za što je on oklevetani, a postavlja pitanja zašto sadašnji direktor ĐD koji bio tako imenovani od strane tako kao što je i on bio. Smatra da je ljudski ispričati se, mogao mu je reći došla je smjena, ti moraš otići, a što bi razumio. Nije mu palo na pamet da se na Poljani Biškupečkoj napraviti odlagalište, što je sada napravljeno, jer je smatrao što će se na Poljani Biškupečkoj napraviti odlagalište, jer ne može napraviti odlagalište bez jedinice lokalne samouprave. Čistoći je naređena privremena obustava obavljanja gospodarenja otpadom odgovaram, zato što nije bilo dozvole za D15, odnosno za skladištenje otpada i u Poljani Biškupečkoj je već tada bilo zatečeno od 400-500 tona otpada, jer odlagališta nisu prihvaćala otpad, a što je dokazao i svom svojom materijalnom dokumentacijom i odgovorima od strane lokalne samouprave.

    9. Svjedokinja CD, je iskazala da je najprije čula na Novoj TV negdje u 7. mjesecu 2021., a onda je to i pročitala u lokalnim medijima, gotovo u svim lokalnim medijima je bio isti sadržaj. Pisalo je u smislu "mafija sa Sicilije, da se sprema scenarij, da je neradnik, nesposoban". Nju je to također osobno uvrijedilo zato jer zna da je ČD 90 posto svojeg vremena tražio deponije, ovo je sada bio 3. gradonačelnik za kojeg je ČD bio na čelu Čistoće, i sada je odjednom u tom mjesecu bio neradnik. Kada su izašli ti članci, ČD je smršavio 10 kilograma, prestao je izlaziti iz kuće, nije išao nigdje u grad. Tri godine nije išao k mami u dom u Sisak jer je bio osramoćen, a to iz razloga što su svi u domu u Sisku gdje je njegova mama vidjeli taj prilog na Novoj TV. ČD je tek ove godine, odmah poslije Nove godine, išao posjetiti mamu u dom u Sisku. Taj osjećaj koji je imala tada kada je pročitala te članke lokalnim novima je kod nje još uvijek prisutan. Nakon što joj je pročitan sadržaj članka, iz činjeničnog opisa točke 1., 2., 3., i 4., privatne tužbe izjavila je da su to upravo ti članci, i te riječi koje su bile sadržajem u lokalnim novinama u srpnju 2021. Vezano uz te članke, a nakon objave tih članka, i to kojih 4-5 dana, išla je u grad, imala je namjeru u Raiffeisen banci zatvoriti žiro račun. Išli su zajedno ona i ČD, međutim, ČD je rekla da joj ode u ljekarnu po lijek za astmu, a ona je sama išla u banku. U banci joj je prišla jedna gospođa i počela joj govoriti da će sada ČD završiti kao i svi mafijaši u zatvoru, da će mu suditi, da je to rekao gradonačelnik FD. Isto tako je doživjela napad od jedne gospođe iz Trakošćanske ulice. ČD je bio u autu, i ta gospođa njemu nije ništa rekla, a njoj je rekla svašta, u smislu da će mu sada pokazati pravi komunista, gdje mu je mjesto. I još svašta joj je rekla, nije znala da li da joj odgovori, ili ne odgovori, ali se užasno nelagodno osjećala jer je bila prije Varaždinska pletilja tako da je od tud poznavala tu gospođu. Zbog svega ovoga što je bilo objavljeno, ČD se osjećao posramljeno, ništa mu nije smetalo osim što se osjećao posramljeno, njegov život se pretvorio u šutnju. ČD je otišao kod psihijatra, nije joj pričao što je govorio psihijatru, dobio je tablete, o tome ima liječničku dokumentaciju. Ističe da je bila emisija na Novoj TV u popodnevima satima, zaključuje da se radilo o Novoj TV jer samo tu televiziju i gleda, kad je slučajno naletjela na emisiju u kojoj je FD govorio sve ono zapravo što je i pisalo u novinskim člancima, a spomenuo je i to da će ČD zamijeniti H. Nije čula da bi bio spomenut i ugovor o radu koji je bio zaključio AD sa Čistoćom. To je bili u srpnju 2021., ali ne zna, kojeg dana, samo zna da je bilo u popodnevnim satima, nije zabilježila točan dan i datum, ali je bilo nekako u vrijeme kako su izašli ti članci, misli da je bila emisija na Novoj TV, pa su onda izašli članci.

    10. Svjedok JD je iskazao da poznaje ovdje privatnog tužitelja, samo vezano uz njegova četiri dolaska u Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja, kako se sada naziva (ranije se zvalo Ministarstvo zaštite okoliša i održivog razvoja), a njegovi dolasci bili su u svezi odlaganje otpada, jer je u [adresa] bio problem, gdje će se odlagati otpad. To je bio veliki problem i zato je to zapamtio. Prije dolaska na današnju raspravu, u njihovoj evidenciji provjerio je kada su bili dolasci privatnog tužitelja u Ministarstvo, a to iz razloga što se pitao zbog čega je u ovom postupku pozvani na raspravu kao svjedok, pa je jedini razlog zbog kojeg bi mogao svjedočiti, a vezano uz privatnog tužitelja, njegovi dolasci u Ministarstvo zbog problema s odlaganjem otpada. Prije današnje rasprave nije bio u kontaktu niti s privatnim tužiteljem niti s njegovim odvjetnikom, te ponavlja da privatnog tužitelja zna samo kao osobu koja je dolazila u Ministarstvo zbog problema s otpadom. Njegov prvi dolazak je bio na Staru godinu 31.12.2019., zapamtio je taj datum, a njihov sastanak je bio zbog toga što je privatni tužitelj imao dileme i pritužbe za naplatu PDV-a na javnu uslugu obračuna računa. Sljedeći njegov dolazak je bio 2020., također vezano uz odlaganje otpada, zatim je bio u 5. ili 6. mjesecu 2021., kada je došao s upitom što da radi jer su mu odlagališta otpada u Garešnici i Davoru otkazali primitak otpada. Zatim je još jednom došao u Ministarstvo i to krajem 2021., jer su mu u Garešnici odbili preuzeti otpad. Svjedok ističe da je tada razgovarao s direktorom Piškornice vezano uz taj problem, preuzimanja otpada. Ukratko, problem je bio u tome što grad [adresa] nema aktivno odlagalište otpada, grad [adresa] mora negdje otpad deponirati, dakle, mora ga negdje odvesti. Ministarstvo ne može odlagalištima naložiti ili narediti da preuzme nečiji otpad jer je to pitanje trgovačkog odnosa. Nadalje ističe da je zapravo dolaske privatnog tužitelja shvatio kao njegovo žaljenje da ne može riješiti problem sa odlaganjem, otpada, kao da on traži pomoć od Ministarstva u rješavanju problema odlaganja otpada, međutim, kroz taj sastanak su razgovarali o tome da su zapravo oni ti koji trebaju pronaći odlagalište, a ne Ministarstvo i da oni tu ne mogu pomoći. Nije samo privatni tužitelj dolazio s tim problemom, već su dolazili i drugi komunalni predstavnici iz drugih gradova jer je bio problem i s odlaganjem otpada i s količinom odlaganja otpada, jer su odlagališta već napunjena s otpadom, pa se otvara pitanje: otvaranje novog odlagališta. Smatra da je komunalno društvo dužno sklapati ugovore s odlagalištima otpada, oni su za to zaduženi, dakle, i da prikupljaju otpad od građana i da ga odlažu. Smatra da komunalna društva razgovaraju međusobno o odlaganju otpada i oni sklapaju ugovore, jer ima situacija da jedno komunalno društvo preuzima otpad, odnosno pruža javnu uslugu na području više jedinica područne samouprave. Tehničke detalje u vezi sklapanja ugovora ili sporazuma vezano uz odlaganje otpada ne zna, to zna kolegica ID. Ne sjeća se da bi u vrijeme COVID pandemije komunicirali putem zoom konferencije s privatnim tužiteljem, no zna da su bile takve konferencije putem zooma sa svima, ali se ne sjećam s kim. Razlog nesklapanja ugovora o odlaganju otpada između Čistoće i Piškornice je bio prema riječima direktora J da se Čistoća nije javila krajem godine na javni poziv za sljedeću godinu, za zakup količina na odlagalištu Piškornica za iduću godinu. Zadnji sastanak s predstavnikom Čistoće iz [adresa] s ovdje privatnim tužiteljem imao je u prosincu 2021., a nakon toga nitko iz Čistoće iz [adresa] nije dolazio u Ministarstvo s problemom odlaganja otpada a niti uopće nitko nije dolazio. Ne zna kako je sada riješeni problem deponiranja otpada u [adresa].

    11. Svjedokinja ID je iskazala da joj je poznato da je u ljeto 2021., bio problem s odlaganjem otpada u [adresa], ne može se sjetiti datuma kad je to bilo, no zna da [adresa] nema svoje odlagalište, pa traži od drugih odlagališta da se kod njih odloži otpad. Zna da je odlagalište u [adresa] prije nekoliko godina bilo zatvoreno i grad [adresa] nije imao gdje odlagati komunalni otad. Smatra da je jedinica lokalne samouprave, u konkretnom slučaju grad [adresa], bio dužan osigurati odlagalište komunalnog otpada, dakle, pobrinuti se i pronaći odlagalište, a zašto to grad nije učinio to ne zna. Smatra da je jedinica lokalne samouprave putem svojeg komunalnog društva trebala pronaći i osigurati odlagalište za odlaganje otpada, konkretno, smatra da je zapravo komunalno društvo trebalo pronaći i osigurati odlagalište. Ne zna tko potpisuje ugovore o odlaganju otpada. Sjeća se da je ovdje privatni tužitelj došao na nekoliko sastanaka kod njih u Ministarstvo, a tim sastancima je i ona bila prisutna no, ne zna da li je to bilo u ljeto 2021., ali je došao s dva problema jedan problem je bio vezano uz visinu porezne stope po računima građana za komunalnu uslugu, a drugi je pitanje gdje će se odložiti otpad. Naime, problem je bio u tome što su Grad Varaždin odbila sva odlagališta, pa je gospodin AD dolazio u Ministarstvo i tražio rješenje gdje odložiti otpad. Bilo mu je rečeno na sastanku da su oni dužni osigurati odlagališta, a ne Ministarstvo, pa su mu dali prijedloge gdje može izvršiti odlaganje otpada, dakle, na kojim odlagalištima, a on je dalje trebao riješiti taj problem. Ovo je bio jedinstven slučaj da je jedinica lokalne samouprave imala problem sa odlaganjem otpada, druge jedinice lokalne samouprave nisu dolazile s takvim problemom u Ministarstvo. Grad Varaždin je bio specifičan po tome što on nije imao vlastito odlagalište, a druge jedinice lokalne samouprave su imale, i one su ušle u Program dinamike zatvaranja odlagališta, na način da kada se jedno odlagalište zatvori, otpad se odvozi na drugo odlagalište. Poznato joj je da u jednom razdoblju grad [adresa] odvozio otpad u Općinu Davor koja općina je imala svoje odlagalište i ušla u Program dinamike zatvaranje odlagališta. Dokle god je prema toj dinamici Općina Davor imala otvoreno odlagalište i grad [adresa] je mogao odvoziti otpad na to odlagalište, a da li je to činio ili nije odnosno da li su bili kakvi problemi, ona to ne zna. Ministarstvo je donijelo dokument dinamika zatvaranja odlagališta u RH. Tim dokumentom bila je obuhvaćena i Varaždinska županija s obzirom da je u [adresa] dostupno bilo odlagalište Jerovec, ali tom dinamikom nije bio obuhvaćeni grad [adresa] jer on nije imao vlastito odlagalište. Jedinica lokalne samouprave dužna je na svom području osigurati gospodarenje komunalnim otpadom putem komunalne tvrtke, a u [adresa] je ta komunalna tvrtka bila Čistoća. Sukladno Zakonu o gospodarenju otpadom, je u interesu Republike Hrvatske, ali isto kao što je već ranije navela jedinice lokalne samouprave je tim istim Zakonom dužna osigurati gospodarenje komunalnim otpadom putem komunalne tvrtke. Plan gospodarenja otpadom RH se donosi za šestogodišnje razdoblje, a ono obuhvaća i komunalni, ali ne na tolikoj razini da bi obuhvatio i gospodarenje obaveza jedinica lokalne samouprave jer su obaveze jedinice lokalne samouprave određene Zakonom. Nije joj poznato kako je riješeni problem koji je [adresa] imao vezano uz gospodarenje otpada te 2021. U 2023. sigurno nitko iz komunalne tvrtke Čistoća nije dolazio kod nje u Ministarstvo s tim problemom, nije sigurna da li je tko dolazio 2022, ali misli da ipak nije nitko dolazio do nje.

    12. Svjedok RD je iskazao da je 2021. bio predsjednik Nadzornog odbora, trgovačkog društva Čistoće, pa stoga ima saznanja o problemima koji su se javili u ljeti 2021., u vezi sa odlaganjem otpada. Mora napomenuti da su u ljeti 2021., ti problemi koji su već i ranije postojali, a vezano uz odlaganje otpada eskalirali, jer se dogodilo to, da grad [adresa] više nije imao gdje odlagati otpad jer su sva odlagališta iz cijele Hrvatske odbila primiti komunalni otpad iz grada [adresa], a i bila je na snazi zabrana uzimanja otpada na pretovarnoj stanici jer je ista bila popunjena. Na pretovarnoj stanici se ne može trajno odlagati otpad već samo pretovarivati. Dakle, grad [adresa] nije imao vlastito odlagalište, pa je tražio odlagalište u cijelo Hrvatskoj i to na odlagališta koja su po kapacitetu mogla preuzeti komunalni otpad s područja grada [adresa]. Smatra da je jedinica lokalne samouprave, dakle, grad [adresa] bio dužan pronaći odlagališta i osigurati odlaganje komunalnog otpada, a ne komunalno društvo, jer je tako po Zakonu, a dobra volja je bila direktora društva Čistoće da se on bavio tim problemom: gdje odložiti komunalni otpad. U to vrijeme, a i prije, imali su sastanke u vezi pitanje odlaganja otpada, dakle, cijelo vrijeme su rješavali taj problem, i o tom problemu i obavještavali Grad Varaždin. Za odvoz otpada na odlagalište kojim upravlja trgovačko društvo bilo je potrebno da komunalno društvo Čistoća raspiše natječaj, a ukoliko se između jedinica lokalne samouprave napravi sporazum, tada se komunalni otpad može odlagati bez javnog natječaja, izravno na temelju tog sporazuma. Ističe da više nije predsjednik Nadzornog odbora komunalnog društva Čistoća pa ne zna kakva je sad situacija s traženjem odlagališta, jer je dao ostavku u kolovozu 2022. U to vrijeme [adresa] kao jedinica lokalne samouprave nije sklopio sporazum s drugom jedinicom lokalne samouprave u vezi odlagališta, već je taj problem prebacio na komunalno društvo Čistoća. Direktor AD je pokušao riješiti problem odlagališta, smatra da je on kvalitetno rješavao problem, smatra da nije bila upitna njegova stručnost, znanje, angažiranost koju je iskazivao u rješavanju tog problema, a on je bio jako dobro upoznat sa svim komunalnim društvima u RH, znao je koje slobodne kapacitete imaju odlagališta, dakle, on je pokušao riješiti taj problem cijelo vrijeme. Smatra da direktor AD nije bilo odgovoran za nastali problem s odlagalištem, već je jedinica lokalne samouprave bila dužna osigurati odlagalište, a komunalno društvo je bilo dužno savjesno i kvalitetno obavljati prikupljanje otpada, te sortiranje otpada. Smatra da je direktor AD prema mogućnosti savjesno napravio sve, pa čak i više do toga, angažirao se u dogovorima koje nije trebao, obavljao je pregovore i razgovore gdje postoje odlagališta, i to sve prema pravilima struke i u skladu sa Zakonom. Upoznat je sa sadržajem članka, s izjavom gradonačelnika FD vezano uz rad direktora AD u Čistoći, jer je pročitao taj članak, no, mora napomenuti da se već od preuzimanja nove vlasti osjećala netrpeljivost nove vlasti prema upravi trgovačkog Društva Čistoće odnosno direktoru AD. Njemu je smiješna izjava "direktno i namjerno ugrožava zdravlje stanovnika [adresa], s obzirom da je direktor Skroza učinio sve da do toga ne dođe, odnosno da se odveze otpad. Ne zna od kuda ovakva tvrdnja "da rade sve da dovedu tvrtku do toga da izgubi dozvolu za gospodarenjem otpadom odnosno da rade sve da preko 120 ljudi ostane bez posla.", s obzirom da je direktor AD učio sve da se pronađu odlagališta, radio je kvalitetno i prema Zakonu. Isto tako u tom smislu tumači izjavu "pokušava sve napraviti da [adresa] grca u smeću, nije dorastao poslu i funkciji koju obnaša", dakle, to je smiješno. Neposredna su njegova saznanja da je direktno AD obavljao svoj posao kvalitetno, stručno, a ta svoja saznanja crpi od tuda što je bio predsjednik nadzornog odbora 7 godina i s njim je surađivao na tjednoj bazi, a nekad i na dnevnoj. Direktor AD nema stranačku pripadnost najprije je radio u Varkomu, a potom u Čistoći, 25-30 godina, tako da poznaje problematiku i smatra da ima kvalitetu za obavljanje tog posla. Smatra da je nakon razdvajanja Varkoma i Čistoće, Čistoća loše prošla, na čelu Čistoće, kao direktor bio je direktor AD, i smatra da je Čistoću doveo do kvalitetnog društva koje može kvalitetno obavljati taj posao. Ove izjave koje se navode u privatnoj tužbi su dosta pogodile AD što je neposredno vidio, a pogodile su ga, obzirom na to da je bio predan poslu, angažiran, pa je bilo i neprimjereno slušati ovakve izjave koje se navode u privatnoj tužbi. Građani, koje poznaje i koji su upoznati s ovom problematikom Čistoće bili su šokirani i bilo im je šokantno pročitao ovakve izjave za AD. Bio je prisutan jednom sastanku na kojem je AD prezentirao cijelu situaciju, problematiku s odlagalištima, na tom sastanku je izrazio svoje mišljenja kako riješiti problem, a tom sastanku su bili prisutni gradonačelnik [adresa], neki saborski zastupnici, predstavnici jedinica lokalne samouprave na čijem području Čistoća prikuplja otpad, ne zna kako je na to tada reagirao gradonačelnik, ali nakon tog sastanka su se u medijima pojavile izjave da direktor AD ne radi svoj posao kako treba, a te izjave je dao Gradonačelnik FD. Bilo je više tih sastanka, sjeća se još jednog sastanka u Gradskoj vijećnici na kojem sam je bio on, direktor AD, predstavnici političkih stranka koje su imale većinu i tada je direktor AD pokuša objasniti što se radi, međutim, bili su napadi prema njemu u smislu da on treba pronaći odlagalište otpada i na koje će se odvoziti otpad. Niti jedan drugi gradonačelnik ili načelnik, na toj skupštini nije prozivao AD i govorio da ne radi svoj posao ili da ne zna raditi svoj posao, a bilo je ukupno 16 gradonačelnika i načelnika onih područja s kojeg se odvozio otpad. Čistoća je povećavala svoj posao gospodarenja otpadom, preuzevši komunalni otpad od Varaždinskih Toplica, Mali Bukovec i još nekih drugih jedinica lokalne samouprave. Iz medija ima saznanja da sada Čistoća smanjuje obujam poslova kod jedinica lokalne samouprave kod kojih se prikupljao otpad, pa tako zna da smanjuje posao u odnosu na Jalžabet, ali to sve zna iz medija. Inspekcija je zabranila skladištenje otpada na pretovarnoj stanici, tako da je bila privremena obustava obavljanja gospodarenje otpadom u lipnju 2021., no, o tome je već i direktor AD ranije govorio, upozoravao je na to da nije rješenje odlaganje otpada u pretovarnoj stanici jer se tamo može samo privremeno odlagati otpad. Obustava odvoza otpada, dana 5. srpnja 2021. bila je zato što se nije imalo gdje odvesti taj otpad.

    13. Svjedok ĐD je iskazao da je stupio na dužnost direktora Čistoće 22. rujna 2021. te je zatekao katastrofalnu situaciju i po pitanju organizacije, i po pitanju financijskih problema. Naime, zatečeni su problemi na pretovarnoj stanici, jer su imali dozvolu da mogu dovoziti na pretovarnu stanicu miješani komunalni otpad u količini od 10 tona istovremeno, dok su svakodnevno skupljali takav otpad u količini od 45 tona i ostavljali ga na pretovarnoj stanici, slijedom čega su svaki dan bili u prekršaju. Naime, radilo se o tome da oni skupljamo otpad svaki dan i na blagdan i državni praznik, dok samo odlagalište ne radi na blagdan i državni praznik, pa su sljedeći radni dan imali otpada u količini koja je trenutno premašivala tada važeću dozvolu. Zatim je bio problem na Dravskom nasipu, jer je tamo bila ogromna količina plastike koju je trebalo zbrinuti, a radilo se o količini 1.455 tona. Tu količinu plastike trebalo je odmah zbrinuti na način da ju je trebalo odvesti i platiti prijevoz i zbrinjavanje. Zatim su bili problemi financijske naravi. Naime, prilikom razdvajanja Čistoće od Varkoma, Čistoća je dobila na račun od Varkoma više od 19.500.000,00 kuna, ali je na računu, kad je postao direktor bio minus, a s druge strane trebalo je platiti zbrinjavanje plastike u visini oko 1.000.000,00 kuna, te je i vozni park trebalo obnoviti jer su neka vozila bila godišta 2005. 2007. Isto tako nisu bile osigurane količine miješanog komunalnog otpada do kraja godine, pa je trebalo s odlagalištima i to dogovoriti. Kako je postao direktor riješili su te probleme na način da su na pretovarnoj stanici ishodili dozvolu gospodarenja otpadom na način da mogu dnevno imati 500 tona otpada, vezano za to su dali izraditi i elaborat, što je bilo potrebno za ishođenje dozvole. Isto su napravili i na Dravskom nasipu, dakle, ishodili su dozvolu gospodarenja otpadom, između ostalog u kojem se nalazi i plastika. Zatim su nabavili nova vozila. Isto tako su tražili i nova odlagališta. Sve to su napravili unutar godine dana od kad je postao direktor. I dalje nabavljaju nova vozila, i dalje traže nova odlagališta. Nova odlagališta traže tako da ide od komunalnih društava koja se bave komunalnim otpadom do drugih komunalnih društava koja se bave komunalnim otpadom i imaju odlagalište, te s njima potpisuje ugovor, a prije se potpiše sporazum između jedinica lokalne uprave. I tako svake godine traže nova odlagališta, s obzirom da grad [adresa] nema svoje odlagalište. I postoji još jedna mogućnost da raspisuje javna nabava na koju se javljaju trgovačka društva koja mogu obraditi miješani otpad. Tražio je odlagalište, o tome obavještava Jedinice lokalne samouprave u kojima obavljaju djelatnost, odnosno uslugu, i nakon toga 13 Jedinica lokalne samouprave potpisuje sporazum sa Jedinicama lokalne samouprave gdje se nalazi odlagalište. Nakon toga, Čistoća potpisuje ugovor s njihovim komunalnim društvom koji djeluje na toj Jedinici lokalne samouprave koje ima odlagalište. Dakle, on kao direktor Čistoće ne čeka da gradonačelnik i načelnik pronađe odlagalište, već on traži odlagalište. Od kad je direktor, nikad nije došlo do prestanka sakupljanja komunalnog miješanog otpada. Kao direktor može reći da je javna osoba s obzirom je direktor Čistoće, koja je u suvlasništvu 26 jedinica lokalne samouprave, obavlja javnu uslugu i medijski su kao društvo interesantni tim jedinicama lokalne samouprave, a s obzirom da je on na čelu tog, onda je I on javna osoba, tako se smatra. Direktor Čistoće bira se na temelju javnog natječaja, nije stranački orijentiran. Njegovo moje ime se često spominje u medijima, vezano uz posao.

    14. Iz dokumentacije dostavljene od strane privatnog tužitelja (list 46) proizlazi da je Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja svojim mišljenjem od 12. veljače 2021. (list 171-172) navelo da je Čistoća d.o.o. na nabavu usluga zbrinjavanja miješanog komunalnog otpada obvezna primijeniti ZJN 2016, odnosno jedan od postupaka javne nabave propisanih tim Zakonom. Isto tako je u mišljenju Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja od 5. prosinca 2022. (list 157-159), da se ugovor o javnoj nabavi ne može dodijeliti gospodarskom subjektu koji nije dostavio ponudu u postupku javne nabave, odnosno da naručitelj može nabaviti uslugu bez prethodno provedenog postupka javne nabave propisanog ZJN2016.

    14.1. Nadalje, iz dopisa od 14. travnja 2021. (list 173-175) proizlazi da se okrivljenik kao direktor Čistoće pismeno obratio Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja (n/r ministar ED) iz razloga što su šest mjeseci tražili odlagališta za miješani komunalni otpad na području RH, ali su zaprimili 16 negativnih odgovora ili nisu uopće zaprimili odgovor, te da od 1. lipnja 2021. Grad Varaždin, Grad Varaždinske Toplice, te još 13 općina neće više imati mogućnost zbrinjavanja miješanog komunalnog otpada, te se stoga traži hitan sastanak radi pomoći u osiguravanju potrebnih kapaciteta za odlaganje miješanog komunalnog otpada za 106.000 stanovnika s područja Varaždinske županije, a koji se do kraja 2021. predviđaju na oko 6.000 tona.

    14.2. Iz e-maile poruke (list 152) koju je uputio privatni tužitelj okrivljeniku i RD, proizlazi da privatni tužitelj predlaže dva rješenja i to pod 1. da Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja mora napisati TD Čistoća d.o.o. uputu/nalog za sklapanje ugovora s Piškornica-sanacijskim odlagalištem bez provođenja postupka javne nabave kojeg je kao javni naručitelj TD Čistoća d.o.o. dužno provoditi pa čak i za zbrinjavanje otpada. Hitnost sklapanja je opravdana iz razloga zaštite javnog interesa i izbjegavanja eventualnih ekoloških posljedica. Uputa mora biti kako bi se društvo Čistoća osiguralo od eventualnih kaznenih posljedica (npr. I). I pod 2) da Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja mora napisati uputu/nalog TD Komunalac d.o.o. iz Garešnice (ili bilo kojem drugom odlagalištu) za prihvat odnosno povećanje njihovog kapaciteta MKO postupkom D1 iz Dozvole i to za 3.000 tona odnosno do stupanja na snagu novog dokumenta Dinamika zatvaranja odlagališta u RH, a koji je u izradi. Sve JLS-om koje je u vlasništvu tog odlagališta sklopiti će sporazum temeljem članka 23. stavak 5. Zakona o održivom gospodarenju otpadom.

    14.3. Nadalje, iz dopisa od 11. lipnja 2021. (list 169-170) proizlazi da se okrivljenik kao direktor Čistoće pismeno obratio Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja (n/r ministar ED) jer nije pronađeno odlagalište na području Republike Hrvatske koje bi bilo spremno prihvatiti miješani komunalni otpad, pa traži hitno očitovanje/nalog za definiranje lokacije odlagališta ne opasnost otpada sukladno članku 26. stavak 10 Zakona o održivom gospodarenju otpadom (obzirom da važećom Dinamikom zatvaranja odlagališta neopasnog otpada na području Republike Hrvatske nije eksplicite definirano odlagalište za prihvat MKO s područja Varaždinske županije) koje bi bilo u obvezi prihvatiti predmetni otpad i koji poslovni odnos ne bi imao možebitne prekršajne i kaznene odgovornosti za TD Čistoća d.o.o. zbog nemogućnosti ugovaranja usluge odlaganja otpada provođenjem postupka javne nabave, a koji postupak je obvezan sukladno naprijed navedenom odgovoru MINGOR-a.

    14.4. Nadalje, iz dopisa od 17. lipnja 2021. (list 167-168) proizlazi da se okrivljenik kao direktor Čistoće pismeno obratio Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja (n/r JD) jer se traži da odrede lokaciju ili lokacije odlagališta na kojem će Grad Varaždin i preostalih 14 JLS moći odvesti i odložiti postupkom D1 miješani komunalni otpad prikupljen od korisnika javne usluge prikupljanja miješanog komunalnog otpada do kraja 2021. u količini od najviše 6.000 tona. Isto tako traže da izdaju pismenu uputu ili nalog nekom odlagalištu odnosno jedinici lokalne samouprave kao vlasniku odlagališta za postupanje sukladno strateškim dokumentima Republike Hrvatske, a poradi provođenja mjera u gospodarenju komunalnim otpadom na području Varaždinske županije.

    14.5. Nadalje, iz dopisa od 21. lipnja 2021. (list 150-151) proizlazi da se okrivljenik kao direktor Čistoće pismeno obratio Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja (n/r ministar ED) te traži od njih da hitno odrede odlagalište koje će zaprimiti miješani komunalni otpad s područja 15 jedinica lokalne samouprave Varaždinske županije, a sve kako bi se spriječile neželjene posljedice navedene člankom 10. Zakona o održivom gospodarenju otpadom za koje TD Čistoća d.o.o. ne može i ne želi snositi posljedice. U istom dopisu se navodi da je više inspektorica naložila da u roku od 7 dana uklone nagomilani miješani komunalni otpad u količini od preko 500 tona, te se navodi da se opravdano boje da bi se na lokaciji [adresa] u [adresa] moglo ugroziti zdravlje ljudi ili izazvati neprihvatljivo uznemiravanje ljudi, izazvati rizik od onečišćenja voda, zraka, tla i/ili ugrožavanje životinja ili biljaka ili narušavanje njihovih prirodnih životnih uvjeta, narušiti održivo korištenje voda ili tla, onečistiti okoliš u većoj mjeri od neophodnog, izazvati opasnosti od požara ili eksplozije, izazvati prekomjernu buku, pogodovati pojavi ili razmnožavanju uzročnika bolesti, narušiti javni red i sigurnost ili značajno narušiti izgled mjesta, krajolika i/ili kulturnog dobra.

    14.6. Odlukom Ustavnog suda Republike Hrvatske od 18. travnja 2023. je ukinuta točka III Odluke o redoslijedu i dinamici zatvaranja odlagališta (NN 3/19, 17/19. (list 176- 259). Iz zapisnika od 11. lipnja 2021. (listovi 261-267) proizlazi da je održan sastanak u prostorijama Gradske vijećnice s direktorom Čistoća d.o.o. na temu odvoza i zbrinjavanja miješanog komunalnog otpada.

    15. Iz rješenja Državnog inspektorata od 29. lipnja 2021. proizlazi da se naređuje Čistoći d.o.o. da privremeno obustavi obavljanje djelatnosti gospodarenja otpadom. Iz Dozvole za gospodarenjem otpadom od 14. srpnja 2022. za lokaciju Dravski nasip za lokaciju Poljana Biškupečka, proizlazi da se dozvoljava t.d. Čistoća d.o.o. da obavlja djelatnost skupljanja, interventnog sakupljanja i oporabe otpada postupcima R12 i R13. s rokom važenja do 14. srpnja 2032. Iz Ugovora o odlaganju otpada od 1. ožujka 2021. proizlazi da je isti sklopljen između Komunalac Davor d.o.o. i Čistoća d.o.o. za sakupljanje ostalog otpada i miješanog komunalnog otpada, s rokom trajanja do 31. prosinca 2021. Iz dopisa Piškornice-sanacijsko odlagalište d.o.o. od 15. siječnja 2021. proizlazi da je Čistoća odustala od njihove usluge zbrinjavanja otpada te stoga Čistoća d.o.o. nema slobodnih kapaciteta za zbrinjavanje otpada na odlagalištu Piškornica za 2021.

    9. Dakle, analizirajući naprijed navedeni iskaz saslušanog svjedoka ZD, obranu okrivljenika, te priloženu materijalnu dokumentaciju, sud je utvrdio da je okrivljenik doista izrekao navode koji se opisuju pod točkama 1), 2) i 3) privatne tužbe, no okrivljenik je pojasnio da to nije izrekao na osobnoj razini, već je te navode izrekao na račun privatnog tužitelja kao direktora javnog poduzeća koje je u sto postotnom vlasništvu više jedinica lokalna samouprave, koje poduzeće obavlja javnu uslugu, bez namjere da osobno vrijeđa ili kleveta privatnog tužitelja, to tim više što direktor ZD nije bio kooperativan i stalno je tvrdio da nije njegova zadaća osigurati potrebne kapacitete za zbrinjavanje otpada, nije nudio moguća rješenja te je stalno tvrdio da Ministarstvo treba riješiti problem, pa je zatražio prijem kod Ministra ED, kod kojeg su bili prisutni Ministar ED i državni tajnik JD i gospođe A i ID i jasno su im dali do znanja da pitanje odlaganja, treba riješiti komunalno društvo u vlasništvu Jedinice lokalne samouprave. Okrivljenik ističe da su javnost, vijećnici, novinari, bili zainteresirani za pitanje otpada u Gradu Varaždinu, radilo se o ljetnom vremenu kad vrlo lako i brzo dolazi do smrada i moguće zaraze, pa je u medijima iznosio svoje mišljenje kao gradonačelnik grada [adresa] prema Upravi tvrtke Čistoća s ZD na čelu, te je s ZD komunicirao isključivo iz tog položaja, smatrajući da može tražiti od njega da se riješi pitanje otpada, te ne smatra da je rekao, kada je rekao da je direktor Čistoće, ne AD, bahat, nesposoban i ne radi svoj posao, klevetao i vrijeđao, već je iznio svoje mišljenje i sud o tome kako je ČD komunicirao s gradonačelnikom grada [adresa] i sud o načinu na koji je obavljao svoj posao, a očito je bilo, da ga obavlja neuspješno i loše.

    9.1. I iz iskaza svjedoka JD i ID, jasno proizlazi da su privatnom tužitelju, ZD dali do znanja da Ministarstvo nije ovlašteno rješavati problem odlagališta, odnosno da je u konkretnom slučaju jedino Čistoća d.o.o. u obvezi pobrinuti se i pronaći odlagališta za odlaganje komunalnog miješanog otpada. S druge strane je privatni tužitelj isticao da su Grad Varaždin ili Ministarstvo u obvezi osigurati odlagališta, a ne Čistoća d.o.o. čiji je zadatak samo izvršiti posao odlaganja komunalnog otpada, odnosno osigurati vozila, dakle, tehničke kapacitete. Dakle, i iz priloženih dopisa koje je privatni tužitelj upućivao Ministarstvu evidentno je, da isti nije sam pronalazio rješenje, već je tražio da to riješi Ministarstvo, a s druge strane je okrivljenik, kao političar i javna osoba iznio svoje mišljenje na nastalu situaciju s otpadom, zbog tadašnjeg nezbrinjavanja otpada. I sam privatni tužitelj ističe da se on s okrivljenikom ne poznaje privatno, već je njihova komunikacija bila samo vezano uz posao. Svjedok RD, je isticao da je jedinica lokalne samouprave, dakle, grad [adresa] bio dužan pronaći odlagališta i osigurati odlaganje komunalnog otpada, a ne komunalno društvo, jer je tako po Zakonu, a dobra volja je bila direktora društva Čistoće da se on bavio tim problemom: gdje odložiti komunalni otpad, te je privatni tužitelj kvalitetno i savjesno radio svoj posao, a svjedokinja CD je iskazivala kako je ona kao supruga privatnog tužitelja imala neugodnosti zbog spornih članaka, te je iskazivala o pozitivnim karakteristikama privatnog tužitelja. S druge strane, sadašnji direktor društva Čistoća d.o.o., ĐD ističe da je posao komunalnog društva, a ne grada [adresa] da traži nova odlagališta, pa tako on, kao direktor stalno traži nova odlagališta, jer Grad Varaždin nema svoje odlagalište.

    10. Dakle, analizirajući naprijed navedene iskaze saslušanih svjedoka, obranu okrivljenika, te priloženu materijalnu dokumentaciju, sud je utvrdio da je okrivljenik doista izrekao navedene riječi opisane pod točkama 1), 2) i 3) privatne tužbe, te je okrivljenik objasnio zašto je to rekao za direktora Čistoće ZD, pri čemu ga nije imao namjeru niti vrijeđati niti klevetati, već je iznio svoje mišljenje kao političar, na nastalu situaciju s otpadom, a što je tih dana bila dnevna i aktualna tema. Dakle, ovdje se sud neće upuštati u utvrđivanje čija je bila zadaća riješiti kapacitete zbrinjavanja otpada, jer je u inkriminirano vrijeme u vezi toga bila polemika i rasprava, no, valja pri tome naglasiti da su svjedoci JD i ID izjavili da to nije obveza Ministarstva, već jedinica lokalne samouprave preko svojeg komunalnog poduzeća, a što su okrivljeniku i dali na znanje, a i sadašnji direktor t.d. Čistoća d.o.o. smatra da je to njihova obveza, dakle, obveza Čistoća d.o.o., dok su s druge strane privatni tužitelj i RD smatrali da to nije obveza Čistoća d.o.o.

    10.1. Obzirom na izjave kojim se okrivljenik tereti, valjalo je utvrditi odnose li se njegove izjave, u kontekstu svih objava, na privatnog tužitelja kao osobu ili na dužnost koju obavlja.

    11. Dakle, ukoliko sagledamo cijeli kontekst u kojem je okrivljenik iznio za privatnog tužitelja tvrdnje koje se opisuju pod točkama 1), 2) i 3), a koje glase „Neću tolerirati da se direktno i namjerno ugrožava zdravlje stanovnika [adresa]. Vjerujem da će već sutra savjest i čast Nadzornog odbora Čistoće pridonijeti rješavanju problema bahatosti, nesposobnost i nerada direktora“., zatim „po meni je veći prekršaj da ostavlja otpad i da ugrožava zdravlje i okoliš građana [adresa].“, te „…jer je ova uprava nekooperativna i rade sve da dovedu tvrtku do toga da izgube dozvolu za gospodarenje otpadom, odnosno rade da preko 120 ljudi ostanu bez posla.“, te potom „On pokušava napraviti sve da [adresa] grca u smeću:“, valja navesti da su svi ti tekstovi u svezi neodvoženja otpada tih dana u Gradu Varaždinu, pri čemu je okrivljenik, na svoj način, kritizirao rad uprave Čistoće d.o.o., pa tako i rad direktora Čistoće d.o.o. ZD. Valja navesti da je funkcija direktora Čistoće d.o.o., koje društvo je javno društvo, jer je jedan od suosnivača i Grad Varaždin, javna funkcija, te građani i političari u demokratskom društvu imaju pravo kritizirati ili komentirati rad javnih poduzeća i direktora tih poduzeća, jer javna poduzeća obavljaju poslove koji se odnosi na sve građane. Sud je mišljenja da je okrivljenik davao izjave u kontekstu svoje političke funkcije, u kojoj su, u demokratskom društvu, prihvatljiva samo najnužnija ograničenja slobode govora a granice kritike rada javnih osoba su šire nego kod privatnih osoba. Stoga se u odnosu na političare i javne osobe u svezi njihovog rada u javnom društvu, iskazuje veći stupanj tolerancije, a pri vaganju činjenica koje se odnose s jedne strane na ugled, čast i dostojanstvo, a s druge strane na pravo na slobodu izražavanja, potrebno je postići pravičnost tih prava, pa je u konkretnom slučaju, sagledavajući cijeli kontekst okrivljenikovih objava vidljivo da je isključivo kritizirao rad direktora i uprave u javnom poduzeću, Čistoća d.o.o., u svezi ne odvoza komunalnog otpada u cijelom gradu [adresa], a što se odnosilo na sve građane, te je stoga okrivljenik imao pravo na slobodu izražavanja.

    11.1. Dakle, svima su zajamčena prava iz članka 38. Ustava Republike Hrvatske (NN broj 56/90., 135/97., 8/98. – pročišćeni tekst, 113/00., 124/00., pročišćeni tekst, 28/01., 41/01., - pročišćeni tekst, 55/01. – ispravak 76/10., 85/10. – pročišćeni tekst i 5/14.) te člankom 10. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (NN – Međunarodni ugovori broj 18/97., 6/99., 14/02., 13/03., 9/05., 1/06., 2/10. i 13/17). Naime, sloboda izražavanja predstavlja jedno od temeljnih načela demokratskog društva. Pri tome, pravo na slobodu izražavanja odnosi se ne samo na informacije ili ideje koje su blagonaklono prihvaćene ili se ne smatraju uvredljivima ili ne izazivaju nikakvu reakciju, nego i na one koje vrijeđaju ili uznemiruju ili kritiziraju. To zahtijeva pluralizam i slobodoumlje, bez kojih nema demokratskog društva, ali isto može biti podvrgnuto ograničenjima koja su nužna u demokratskom društvu. Međutim, sud pred kojim se nađe takav zahtjev za ograničenjem nečije slobode izražavanja dužan je utvrditi je li to ograničenje prijeko društveno potrebno i razmjerno legitimnom cilju, a pri tomu treba voditi računa kako su kod političkih debata, o pitanjima od javnog interesa, prihvatljiva samo najnužnija ograničenja slobode govora jer je sloboda političke debate u samoj srži koncepta demokratskog društva. U ocjeni razmjernosti treba imati u vidu da su granice prihvatljive kritike šire u slučaju ličnosti političara ili javne osobe, nego kod privatnih osoba. Nužno je da političar i javna osoba koja obavlja funkciju od javnog interesa bude spremniji na pomnije ispitivanje svakog njegovo postupka, te sukladno tome mora iskazivati i veći stupanj tolerancije na upućene komentare i njihovu primjerenost. Ako sporna izjava utječe na ugled, čast i dostojanstvo, tada treba vagati relevantne činjenice koje se odnose na dvije zaštićene vrijednosti, koje zaslužuju jednaku zaštitu. S jedne strane to je pravo na slobodu izražavanja, a s druge strane pravo na poštivanje osobnog života drugih, te u tome treba postići ravnotežu tih prava.

    12. Sud je povjerovao obrani optuženika u kojoj ističe da je sve izrekao kao političar, kritizirajući rad direktora društva Čistoća d.o.o. ZD, jer je svoje navode logično i argumentirano obrazložio, pokrijepivši te navode i materijalnom dokumentacijom, te iskazima svjedoka ĐD, te s druge strane i iskazima svjedoka ID i JD koji su navodili da je društvo Čistoća d.o.o. bilo dužno osigurati odlagališta, o čemu su i razgovarali na sastanku s ZD, privatno ne poznaje privatnog tužitelja, pa je obrana ocijenjena kao vjerodostojna i objektivna. Osim toga valja istači, da je privatni tužitelj, kao direktor Čistoća d.o.o. i poduzimao radnje, odnosno dogovarao sastanke, radi pronalaska odlagališta, a nije to činio predstavnik Grada Varaždina ili netko drugi, što znači da je kao dugogodišnji direktor tog društva imao tu obvezu, te to nije bila njegova „dobra volja“ kako to navodi u svojem iskazu. Osim toga, okrivljenik je i ranije ispred društva Čistoća d.o.o. pronalazio odlagališta komunalnog otpada, te ranije nije bilo takvog problema s odvozom kakav je nastao u srpnju 2021., a koji problem je kao direktor Čistoća d.o.o. trebao i riješiti. Valja istači da je i svjedok ĐD, sadašnji direktor društva Čistoća d.o.o. svjedočio da je njegova obveza, kao direktora tog društva, pronaći odlagališta komunalnog otpada, osigurati odvoz takvog otpada, osigurati kamione za prijevoz, a što je i učinio nakon dolaska na funkciju direktora Čistoća d.o.o., smatrajući da je to njegova obveza, a i smatra da je njegov rad direktora Čistoća d.o.o., javna funkcija i podložan javnoj kritici, iako to nije politička funkcija, niti je on politički angažiran, jer obavlja javnu funkciju koja je se odnosi na sve građana i od interesa je za sve građane.

    12.1. Stoga je, u vaganju relevantnih činjenica koje se odnose na dvije zaštićene vrijednosti, koje zaslužuju jednaku zaštitu, dakle, pravo na slobodu izražavanja ili pravo na poštivanje osobnog života drugih, u konkretnom slučaju, u kontekstu cijele nastale situacije sa mješovitim komunalnim otpadom, okrivljenik kao gradonačelnik i političar imao pravo kritizirati rad direktora javnog poduzeća koje obavlja javne poslove, od interesa za sve građane, a što je činio na svoj svojstven i uobičajen način javnog kritiziranja drugih.

    13. Zbog svega navedenog, sud smatra da privatni tužitelj nije dokazao da bi ga optuženik uvrijedio i oklevetao na osobnoj razini, pa je sud optuženika oslobodio optužbe, slijedom čega ga je oslobodio za točke 1), 2) i 3) privatne tužbe, te odlučio kao pod točkom I) izreke ove presude.

    14. Obzirom je u konkretnom slučaju optuženik oslobođen optužbe, to je u smislu članka 149. stavka 3. ZKP/08 privatni tužitelj u obvezi platiti troškove iz članka 145. stavka 2. točka 1. do 6. ZKP/08 u iznosu od 250,00 eura. Prilikom odmjeravanja troškova postupka sud je uzeo u obzir težinu predmeta te broj održanih predmeta, te imovno stanje privatnog tužitelja koji ima redovita mjesečna primanja pa plaćanjem tih troškova neće biti dovedeno u pitanje njegovo uzdržavanje i uzdržavanje članova njegove obitelji. Privatni tužitelj je dužan platiti nužne izdatke optuženika, o čemu će se donijeti posebno rješenje, ukoliko optuženik dostavi troškovnik.

    U Varaždinu 4. listopada 2024.

    SUDAC:

    Snježana Lukač-Keretić

    UPUTA O PRAVU NA ŽALBU: Protiv ove presude stranka ima pravo podnijeti žalbu u roku od 15 dana od dana primitka prijepisa ove presude, pisano putem ovog suda u dovoljnom broju primjeraka, a o kojoj žalbi odlučuje županijski sud.

    Dostaviti:

    1. Opunomoćenik privatnog tužitelja, VD, odvjetnik iz [adresa],

    2. Optuženi FD,

    3. Branitelj Predrag Brlečić, odvjetnik iz Varaždina.

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.