Republika Hrvatska
Županijski sud u Zagrebu
Trg Nikole Šubića Zrinskog 5
Poslovni broj: Gž Ovr-1422/2024-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E NJ E
Županijski sud u Zagrebu kao drugostupanjski sud, po sutkinji tog suda Renati Đaković Vranković, u pravnoj stvari ovrhovoditelja DJI, [adresa], 1566 W 37 th st, SAD, OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Marku Krpanu, odvjetniku iz Zagreba, OIB: [osobni identifikacijski broj], Boškovićeva 16, protiv ovršenice DJ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćniku Ivanu Kapustiću, odvjetniku iz Zajedničkog odvjetničkog ureda Ivan Kapustić i Davorin Kapustić iz Ivanca, Mirka Maleza 4, OIB: [osobni identifikacijski broj], radi ovrhe na nekretnini ovršenice, odlučujući o žalbi ovrhovoditelja protiv rješenja Općinskog suda u Varaždinu, Stalna služba u Ivancu, poslovni broj Ovr-2872/2010-79 od 1. kolovoza 2024., 3. listopada 2024.
r i j e š i o j e
Uvažava se žalba ovrhovoditelja i preinačava se rješenje Općinskog suda u Varaždinu, Stalna služba u Ivancu, poslovni broj Ovr-2872/2010-79 od 1. kolovoza 2024. i odlučuje:
Odbija se prijedlog ovršenice DJ za odgodu ovrhe podnesen 8. ožujka 2021.
Obrazloženje
1. Prvostupanjskim rješenjem odlučeno je:
„Prihvaća se prijedlog ovršenice za odgodom ovrhe u ovom predmetu, te se ovrha na nekretnini ovršenice određena rješenjem o ovrsi Općinskog suda u Varaždinu - Stalna služba u Ivancu, poslovni broj: 11 Ovr-2872/2010-2 od 28. listopada 2010. odgađa do pravomoćnog okončanja parničnog postupka koji je u tijeku kod Općinskog suda u Koprivnici pod poslovnim brojem P-183/2023 (ranije kod ovog suda pod poslovnim brojem P-57/2021).“
2. Protiv ovog rješenja žalbu je podnio ovrhovoditelj iz svih zakonom previđenih razloga. Predlaže ukinuti pobijano rješenje i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.
3. Žalba ovrhovoditelja je osnovana.
4. U ovom postupku 28. listopada 2010. doneseno je rješenje o ovrsi na temelju javnobilježničkog akta – Ugovora o zajmu od 27. siječnja 2010. radi naplate novčane tražbine na nekretnini u vlasništvu ovršenice, a koje rješenje je postalo pravomoćno 7. travnja 2011.
5. Ovršenica je u prijedlogu za odgodu ovrhe 8. ožujka 2021. u bitnome navela da su ispunjene pretpostavke za odgodu ovrhe, jer je podnijela tužbu radi utvrđenja ništetnosti ovršne isprave te da bi pretrpjela nenadoknadivu štetu jer bi prodajom nekretnine ona i bolesni suprug „ostali na cesti“.
6. Na temelju utvrđenja da je ovršenica kao tužiteljica 11. veljače 2021. podnijela tužbu protiv ovdje ovrhovoditelja kao tuženika radi utvrđenja ništetnosti Ugovora o zajmu od 27. siječnja 2010. koji postupak se vodi pod brojem P-183/2023 (ranije P- 57/2021) i koji je još u tijeku te ocjenjujući da ovršenica prodajom nekretnine u ovom postupku, pod pretpostavkom da navedeni parnični postupak bude okončan u njezinu korist, istu ne bi mogla vratiti u svoje vlasništvo, prvostupanjski sud je zaključio da bi ovršenica daljnjom provedbom ovrhe mogla trpjeti nenadoknadivu štetu, slijedom čega je na temelju odredbe čl. 61. st. 1. Ovršnog zakona („Narodne novine“ broj 57/96, 29/99, 42/00, 173/03, 194/03, 151/04, 88/05, 121/05 i 67/08 – dalje: OZ/96), odlučio kao u izreci pobijanog rješenja.
6.1. Pri tome je prvostupanjski sud otklonio navode iz prijedloga za odgodu ovrhe da ovršna isprava – Ugovor o zajmu od 27. siječnja 2010. predstavlja ugovor o kreditu s međunarodnim elementom, slijedom čega je ocijenio da nisu ispunjeni uvjeti za primjenu čl. 19.k. Zakona o potrošačkom kreditiranju, a na što ovršenica ukazuje u prijedlogu za odgodu ovrhe.
7. Prema odredbi čl. 61. st. 2. OZ/96 sud može na prijedlog ovršenika u potpunosti ili djelomice odgoditi ovrhu ako postoji koja od taksativno određenih okolnosti kojima zakon pridaje značenje specifičnih razloga za odgodu ovrhe (predviđenih odredbom čl. 61. st. 2. toč. 1. - 10. OZ/96) i ako ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu ili je to potrebno da bi se spriječilo nasilje. Dakle, obje pretpostavke moraju biti kumulativno ispunjene.
8. U konkretnom slučaju ovršenica je podnijela tužbu za utvrđenje ništetnosti javnobilježničke isprave na temelju koje je dopuštena ovrha čime je ispunjena pretpostavka za odgodu ovrhe iz čl. 61. st.2. toč. 4. OZ/96.
9. U odnosu na drugu pretpostavku, ovršenica je u prijedlogu za odgodu ovrhe navela da bi provođenjem ovrhe pretrpjela nenadoknadivu štetu, koju bi se sastojala u gubitku njezinog doma.
10. Nesumnjivo je da bi ovršenica provedbom ovrhe u ovom postupku trpjela štetu budući da je ovršni postupak sam po sebi tegoban za ovršenicu, te tijekom istog valja paziti na njegovo dostojanstvo i prava (članak 6. OZ), međutim, isti je nužan kako bi se mogla ostvariti tražbina ovrhovoditelja, budući da ju ovršenica odbija ostvariti dobrovoljno. Stoga po ocjeni ovog suda gubitak vlastite nekretnine za stanovanje ne predstavlja sam po sebi razlog nastanka nenadoknadive odnosno teško nadoknadive štete jer se nužni stambeni prostor može osigurati i na druge načine osim vlasništvom.
10.1. Valja dodati da ovršenik nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, kao drugu pretpostavku koja mora biti kumulativno ispunjena s jednom od taksativno određenih okolnosti predviđenih odredbom čl. 61. st. 2. toč. 1. - 10. OZ/96, mora učiniti vjerojatnim kada predlaže odgodu ovrhe na način da takva šteta ne može biti šteta koja po samom tijeku stvari nastaje u ovršnom postupku, već se mora raditi o vjerojatnosti štete u većem opsegu kao i o vjerojatnosti da je takva šteta nenadoknadiva odnosno teško nadoknadiva, a što ovršenica ničime ne dokazuje, već samo iznosi okolnosti koje se odnose na njezino materijalno stanje te teško zdravstveno stanje njezinog supruga, čime po ocjeni ovog suda nije učinila vjerojatnim da bi provedbom ovrhe pretrpjela nenadoknadivu odnosno teško nadoknadivu štetu.
11. Osim naprijed iznesenog, potrebno je navesti da je ovrha određena na temelju javnobilježničkog akta – ugovora o zajmu od 27. siječnja 2010. sklopljenog između stranaka u ovom postupku kao fizičkih osoba, te da je ovršenica, prema čl. 3. tog Ugovora kao zajmoprimac i založni dužnik, pristala na zasnivanje založnog prava i upisa u zemljišne knjige na nekretnini na kojoj je određena ovrha, radi osiguranja predmetne novčane tražbine ovrhovoditelja, te je ovrhovoditelju dala suglasnost da za slučaj neisplate te tražbine neposredno provede prisilnu ovrhu na založenoj nekretnini (čl. 6.), a za koju ovršenica sada navodi da ih koristi za stanovanje. Dakle, predmetna ovrha provodi se po zakonom propisanom postupku na temelju ovršeničinog raspolaganja zalaganjem navedene nekretnine, zbog čega nije ostvarena povreda prava na dom koju ovršenica sadržajno ističe u prijedlogu za odgodu ovrhe.
12. Kako u konkretnom slučaju nisu ispunjene pretpostavke za odgodu ovrhe, valjalo je na temelju odredbe čl. 380. toč. 3. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, („Narodne novine“, broj: 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 – dalje: ZPP) koji zakon se u ovom postupku primjenjuje na odgovarajući način sukladno odredbi čl. 19. OZ/96, uvažiti žalbu ovrhovoditelja, pobijano rješenje preinačiti i prijedlog za odgodu ovrhe odbiti.
U Zagrebu, 3. listopada 2024.
Sutkinja:
Renata Đaković Vranković
