REPUBLIKA HRVATSKA
Poslovni broj: Usž-3363/2024-2
VISOKI UPRAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Frankopanska 16
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki upravni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Mirjane Čačić, predsjednice vijeća, Arme Vagner Popović i Ane Berlengi Fellner, članova vijeća te više sudske savjetnice Ivane Mamić Vuković, zapisničarke, u upravnom sporu tužitelja BČ iz [adresa], zastupanog po punomoćniku Maroju Kolendiću, odvjetniku u Dubrovniku, Antuninska 3, protiv tuženika Državnog inspektorata Republike Hrvatske, Građevinske inspekcije, Zagreb, Šubićeva 29, radi izvršenja rješenja o uklanjanju, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude i rješenja Upravnog suda u Splitu, poslovni broj: UsI-1176/2023 od 19. travnja 2024. na sjednici vijeća održanoj 3. listopada 2024.
p r e s u d i o j e
I Žalba se odbija i potvrđuje presuda Upravnog suda u Splitu, poslovni broj: UsI-1176/2023 od 19. travnja 2024.
II. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadu troškova žalbenog
postupka.
r i j e š i o j e
Odbacuje se žalba tužitelja izjavljena protiv točke I. rješenja Upravnog suda u Splitu, poslovni broj: UsI-1176/2023 od 19. travnja 2024.
Obrazloženje
1. Presudom prvostupanjskog suda odbijen je kao neosnovan tužbeni zahtjev kojim je tužitelj tražio poništenje rješenja tuženika, klasa: UP/I-362-02/21-02/659, urbroj: 443-02-03-20-23-26 od 5. travnja 2023., kojim se utvrđuje da tužitelj nije postupio po izvršnom inspekcijskom rješenju, klasa: UP/I-362-02/21-02/659, urbroj: 443-02-03-20-21-02 od 29. srpnja 2021., kojim mu je kao investitoru naređeno uklanjanje započete nadogradnje opisane tim rješenjem, izgrađene bez akta za građenje na čest. zgr. [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica], sve k. o. [katastarska općina] (čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]) ni nakon izricanja prve novčane kazne rješenjem od 16. ožujka 2022., kao ni izricanja druge novčane kazne rješenjem od 28. lipnja 2022., zbog čega se prisiljava na izvršenje rješenja o uklanjanju izricanjem treće novčane kazne u iznosu od 6.636,14 € (50.000,00 kn), sve na način i pod uvjetima iz tog rješenja.
2. Rješenjem prvostupanjskog suda, isti poslovni broj i datum, pod točkom I. je odbijen kao neosnovan prijedlog tužitelja za donošenje rješenja o odgodnom učinku tužbe te je pod točkom II. izreke odbijen zahtjev tužitelja za naknadu troškova upravnog spora.
3. Tužitelj je protiv pobijane presude i rješenja prvostupanjskog suda podnio žalbu iz svih zakonom propisanih razloga. Smatra netočnim da nije u cijelosti uklonio započetu nadogradnju te ističe da ga tuženik nije pozvao na očevid od 14. lipnja 2022. Tužbu je podnio iz razloga jer je u postupku ishođenja dozvole za predmetnu gradnju o čemu je obaviješten tuženik. Da tužitelj nije uložio tužbu u ovom predmetu ne bi kasnije mogao tražiti povrat novčanog iznosa koji razlog Sud ne nalazi dovoljnim ni za uvažavanje tužbe ni za uvažavanjem prijedloga za odgodom izvršenja te ukazuje na članak 26. stavak 2. Zakona o upravnim sporovima. Predlaže da Sud uvaži žalbu uz naknadu troškova sastava iste.
4. Tuženik, iako uredno pozvan, nije dao odgovor na žalbu.
5. Žalba protiv presude nije osnovana.
6. Ocjenjujući zakonitost prvostupanjske presude u granicama razloga navedenih u žalbi, ovaj Sud nalazi da je osporena presuda kojom je odbijen tužbeni zahtjev tužitelja pravilna i zakonita, kako u pogledu utvrđenih činjenica tako i u pogledu primjene materijalnog prava, te ne nalazi povrede pravila sudskog postupka.
7. Osnovano je prvostupanjski sud potvrdio pravilnost rješenja tuženika donesenog temeljem članka 114. stavak 3. Zakona o Državnom inspektoratu (Narodne novine, broj 115/18.), a u vezi sa člankom 142. stavkom 2. Zakona o općem upravnom postupku (Narodne novine, broj 47/09. i 110/21.), budući je kontrolnim pregledom od 10. ožujka 2022., utvrđeno da tužitelj nije postupio po izvršnom rješenju od 29. srpnja 2021., kojim mu je naloženo uklanjanje nezakonito započete nadogradnje stambene građevine, ni nakon izricanja prve i druge novčane kazne, slijedom čega mu je sukladno Naputku o novčanim kaznama koje izriču građevinski inspektori (Narodne novine, broj 23/18) izrečena treća novčana kazna u dosuđenom iznosu kojom se prisiljava na izvršenje toga rješenja.
8. U odnosu na žalbeni navod da tužitelju nije omogućeno sudjelovanje na kontrolnom očevidu ovlaštenog građevinskog inspektora Sud ističe da se radi o kontrolnom nadzoru radi utvrđivanja da li je postupljeno po izvršnom rješenju o uklanjanju, a ne o očevidu u smislu odredbe članka 68. Zakona o općem upravnom postupku, a iz žalbe tužitelja proizlazi da nije postupio po rješenju o uklanjanju koje je izvršni naslov u ovom postupku izricanja novčane kazne. U ovom postupku prisilnog izvršenja rješenja izricanjem novčane kazne jedino je pravno odlučno da li je tužitelj postupio u zadanom roku po izvršnom rješenju o uklanjanju kojim je bio upozoren na pravne posljedice nepostupanja izricanjem novčane kazne, a u konkretnom slučaju proizlazi da tužitelj nije uklonio predmetnu nezakonitu nadogradnju jer kako sam navodi u žalbi za istu je pokrenuo postupak izdavanja građevinske dozvole, koju je naknadno i ishodio 8. kolovoza 2023., zbog čega je tuženik donio rješenje 2. studenog 2023., kojim se obustavlja postupak izvršenja rješenja od 29. srpnja 2021. Ovaj Sud je već u presudama poslovni broj Usž-3649/2023 od 19. travnja 2024. i Usž-2916/2023 od 2. svibnja 2024., u kojima je odlučivao o zakonitosti rješenja tuženika o izricanju prve i druge novčane kazne, u odnosu na identične žalbene prigovore tužitelja iskazao da se pravne posljedice ovoga rješenja ne protežu na već izrečenu novčanu kaznu rješenjem tuženika već se obustavljaju sve eventualne daljnje radnje tuženika kojima bi se tužitelja prisiljavalo na izvršenje rješenje o uklanjanju.
9. Kako tužitelj žalbenim navodima nije doveo u sumnju zakonitost presude prvostupanjskog suda, to ovaj Sud nije našao osnove za uvaženje žalbe.
10. Kako tužitelj nije uspio u sporu, to je prvostupanjski sud u primjeni odredbe članka 79. stavak 4. Zakona o upravnim sporovima, osnovano odbio tužitelja sa zahtjevom za naknadu troškova nastalih u tom sporu.
11. Nastavno, kako tužitelj nije uspio sa žalbom, to u smislu iste zakonske odredbe, nije osnovan niti njegov zahtjev za naknadu troškova sastava iste.
12. Žalba protiv točke I. izreke rješenja nije dopuštena.
13. Prema odredbi članka 67. stavak 1. Zakona o upravnim sporovima, protiv rješenja upravnog suda žalba se može podnijeti samo kada je to propisano tim zakonom. Odredbom članka 26. istog Zakona, koji se odnosi na odgodni učinak tužbe, nije propisano da je protiv rješenja kojim se odlučuje o odgodnom učinku tužbe dopuštena žalba.
14. Sukladno odredbi članka 72., a u vezi s odredbom članka 71. Zakona o upravnim sporovima, ovaj Sud će rješenjem odbaciti nedopuštenu žalbu ako je to propustio učiniti prvostupanjski sud.
15. Slijedom navedenog, trebalo je primjenom odredbe članka 74. stavak 1. Zakona o upravnim sporovima, odlučiti kao u izreci presude, dok je primjenom odredbe članka 72. Zakona o upravnim sporovima, odlučeno kao u izreci rješenja.
U Zagrebu, 3. listopada 2024.
Predsjednica vijeća
Mirjana Čačić