Poslovni broj: K-1569/2024-5
REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI KAZNENI SUD U ZAGREBU
Zagreb, Ilica-Selska, Ilica 207
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski kazneni sud u Zagrebu, po sucu tog suda, Ivani Milički, kao sucu pojedincu, uz sudjelovanje Mirjane Kovačić-Kavaj, kao zapisničara, u kaznenom postupku protiv optuženog BĆ, zbog kaznenog djela iz članka 179.a Kaznenog zakona (Narodne novine broj 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19, 84/21, 114/22, 114/23 i 36/24) i zbog kaznenog djela iz članka 117. stavak 1. i 2. KZ/11, povodom optužnice Općinskog kaznenog državnog odvjetništva u Zagrebu (u daljnjem tekstu: OKDO Zagreb) broj KO-DO-1334/2024 od 29. kolovoza 2024. godine, izmijenjene 03. listopada 2024. godine, nakon održane javne rasprave 03. listopada 2024. godine u prisutnosti državnoodvjetničke savjetnice OKDO-a u Zagrebu RĆ, optuženog BĆ i odvjetnika Ivana Krnića u zamjenu za branitelja optuženog, odvjetnika Josipa Reljića, dana 03. listopada 2024. godine, objavio je i
p r e s u d i o j e
I. Optuženi BĆ, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin B i Mirjane rođene R, rođen **.**.1983. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], državljanin Republike Hrvatske, po zanimanju referent, sa završenom SSS, zaposlen u trgovačkom društvu Zagrebački holding d.o.o. sa sjedištem u [adresa], sa mjesečnom plaćom u iznosu od 1.300,00 eura, bez imovine u vlasništvu, dobrog imovnog stanja, neoženjen, bez djece, vojsku služio 2002. u Požegi, nema vojni čin niti odlikovanje, kazneno neosuđivan, prekršajno kažnjavan, ne vodi se drugi kazneni postupak,
k r i v j e
što je
– od neutvrđenog dana u veljači 2024. do 22. srpnja 2024., u Zagrebu, protivno odredbi članka 10. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji (Narodne novine 70/17, 126/19, 84/21, 114/22 i 36/24), u nakani da ju ponizi i ustraši, svoju partnericu u intimnoj vezi ĆĆ učestalo vrijeđao nazivajući je kurvom i droljom, govoreći joj da se jebe s Ć, ju je primao rukom za lice u području vilice, govorio joj da neće dobro proći ako ga prijavi policiji, da ne zna s kim se on druži i kakve prijatelje ima i da ju nitko neće naći ako to učini, a što je kod nje izazvalo osjećaj poniženosti i straha, te je 22. srpnja 2024., oko 21:00, u [adresa], u nakani da ju tjelesno povrijedi, ĆĆ šakom udario u području desne strane lica uslijed čega je zadobila povrede u vidu krvnog podljeva ispod desnog oka i na desnom obrazu, oteklinu kože lica desno jagodično, površinsku ranu sluznice usne šupljine desnog obraza i prijelom prednje stijenke desne gornjočeljusne šupljine s utisnućem ulomaka, koje u ukupnosti predstavljaju tjelesnu povredu,
- dakle, teško kršio propise o zaštiti od nasilja u obitelji i time kod bliske osobe izazvao strah za njezinu sigurnost te ju doveo u ponižavajući položaj, a time nije počinjeno teže kazneno djelo, te drugoga tjelesno ozlijedio, a djelo je počinjeno prema bliskoj osobi,
- čime je počinio kazneno djelo protiv braka, obitelji i djece – nasiljem u obitelji – opisano i kažnjivo po članku 179.a Kaznenog zakona (Narodne novine broj 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19, 84/21, 114/22, 114/23 i 36/24; u daljnjem tekstu: KZ/11), te kazneno djelo protiv života i tijela – tjelesnom ozljedom – opisano u članku 117. stavak 1. i 2. KZ/11, a kažnjivo po članku 117. stavak 2. KZ/11, sve u vezi s člankom 51. KZ/11.
II. Temeljem članka 179.a KZ/11 u vezi s člankom 48. stavak 2. i člankom 49. stavak 1. točka 4. KZ/11 optuženom BĆ se
u t v r đ u j e
KAZNA ZATVORA U TRAJANJU OD 10 (DESET) MJESECI.
III. Temeljem članka 117. stavak 2. KZ/11 u vezi s člankom 48. stavak 2. i člankom 49. stavak 1. točka 4. KZ/11 optuženom BĆ se
u t v r đ u j e
KAZNA ZATVORA U TRAJANJU OD 11 (JEDANAEST) MJESECI.
IV. Temeljem članka 51. KZ/11 optuženi BĆ se
o s u đ u j e
NA JEDINSTVENU KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 1 (JEDNE) GODINE.
V. Temeljem članka 56. KZ/11 optuženom BĆ se
i z r i č e
UVJETNA OSUDA
te se određuje da se jedinstvena kazna zatvora u trajanju od 1 (jedne) godine neće izvršiti ukoliko optuženi BĆ u vremenu provjeravanja od 5 (pet) godina od dana pravomoćnosti ove presude ne počini novo kazneno djelo te ukoliko ne krši obvezu koja mu je određena sigurnosnom mjerom.
VI. Temeljem članka 54. KZ/11 optuženom se u slučaju opoziva uvjetne osude u jedinstvenu kaznu zatvora na koju je osuđen uračunava vrijeme uhićenja i vrijeme provedeno u istražnom zatvoru od 30. srpnja 2024. godine do 03. listopada 2024. godine.
VII. Temeljem članka 73. KZ/11 optuženom BĆ se
i z r i č e
sigurnosna mjera zabrane približavanja na razdaljinu ispod 100 (sto metara), te zabrane uznemiravanja ili uhođenja žrtve FĆ, OIB: [osobni identifikacijski broj], s prebivalištem u [adresa], u trajanju od 5 (pet) godina.
VIII. Temeljem članka 58. stavak 5. KZ/11 sud može opozvati uvjetnu osudu i odrediti izvršenje izrečene kazne zatvora optuženom ukoliko isti bez opravdanog razloga krši obvezu izrečenu mu sigurnosnom mjerom.
IX. Temeljem članka 148. stavak 1. u vezi s člankom 145. stavak 2. točka 1. i 6. Zakona o kaznenom postupku (Narodne novine broj 152/08, 76/09, 80/11, 91/12, - odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17, 126/19, 80/22 i 36/24; u daljnjem tekstu: ZKP/08) optuženi je dužan naknaditi troškove kaznenog postupka, i to troškove sudskomedicinskog vještačenja u iznosu od 333,90 eura (tristotridesettrieura i devedesetcenti), te trošak kaznenog postupka u paušalnom iznosu od 200,00 (dvjesto) eura, a koje troškove je dužan platiti u roku od 15 (petnaest) dana od dana pravomoćnosti ove presude.
Obrazloženje
1. Općinsko kazneno državno odvjetništvo u Zagrebu podiglo je uvodno citiranu optužnicu protiv optuženog JĆ, izmijenjenu na raspravi, zbog kaznenog djela iz članka 179.a KZ/11 i zbog kaznenog djela iz članka 117. stavak 1. i 2. KZ/11.
2. Optuženi BĆ, pozvan da se očituje o optužbi, izjavio je da se smatra krivim za kaznena djela koja mu se optužnicom stavljaju na teret.
3. Tijekom dokaznog postupka pročitan je i pregledan zapisnik o zaprimanju kaznene prijave III. Policijske postaje Zagreb od 28. srpnja 2024. godine do dijela: "Prijavitelj izjavljuje:" (list 7-8 spisa), medicinska dokumentacija na ime FĆ (list 15-16 spisa i list 61-69 spisa), zapisnik o ispitivanju oštećene FĆ u svojstvu svjedoka od 09. kolovoza 2024. godine (list 55-59 spisa) i nalaz i mišljenje sudskog vještaka dr. Petra Škavića od 29. kolovoza 2024. godine (list 75-78 spisa), kao što je pročitan i izvadak iz kaznene evidencije (list 83 spisa) i iz prekršajne evidencije (list 81-82 spisa) za optuženog.
4. U svojoj obrani, iznesenoj na kraju dokaznog postupka, budući je optuženi naveo da želi iznijeti obranu na kraju dokaznog postupka, optuženi je naveo da priznaje da je počinio oba kaznena djela koja su mu stavljena na teret optužnicom na način na koji su opisana u optužnici. Nadalje je naveo da mu je jako žao što se sve ovo dogodilo i da je ovo prvi put da se sa tako nečim susreće, da se iskreno kaje što je to počinio te da se to nije smjelo dogoditi. Potom je naveo da mu je žao što se sve ovo dogodilo i da se želi osobno ispričati žrtvi, kao i da obećava da se tako nešto više nikada neće ponoviti i da se zapravo i svima drugima želi ispričati zbog takvog ponašanja. Zatim je naveo da ima srčanih problema te mu je ugrađen pacemaker. Zaključno je naveo da nije suglasan sa predloženom kaznom i da moli sud da mu izrekne blažu kaznu, kao i da priznaje sve što je počinio.
5. Optuženi se u odnosu na kaznena djela koja su mu stavljena na teret očitovao da se smatra krivim, te je učinio nespornim sve činjenične navode optužnice, a njegova obrana, u kojoj priznaje počinjenje kaznenih djela, je suglasna sa svim materijalnim dokazima koje je sud prihvatio, zbog čega je sud utvrdio da je ovakvim postupanjem optuženi ostvario sve subjektivne i objektivne elemente kaznenih djela koja su mu stavljena na teret.
6. Obzirom na navedeno, a sukladno odredbi članka 459. stavak 7. ZKP/08, obrazlaže se dalje samo odluka o kazni na koju je optuženi osuđen, odnosno, koje je okolnosti sud uzeo u obzir prilikom odmjeravanja kazne.
7. Prilikom odluke o kazni sud je primijenio opće pravilo o izboru vrste i mjere kazne, te je u odnosu na optuženog ocijenio sve olakotne i otegotne okolnosti.
7.1. Kao olakotne okolnosti na strani optuženog sud je cijenio potpuno i iskreno priznanje kaznenih djela, čime je optuženi ubrzao i olakšao okončanje ovog kaznenog postupka, izraženo žaljenje i kajanje zbog počinjenih kaznenih djela, činjenicu da je optuženi kazneno neosuđivana osoba, kao i njegovo korektno držanje pred sudom, njegovo narušeno zdravlje u vidu problema sa srcem, kao i iskazanu spremnost da se osobno ispriča žrtvi, kao i svima drugima, zbog svojeg ponašanja, dok je otegotnim sud cijenio da je optuženi pravomoćno kažnjen za prekršaj iz Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji prema istoj osobi, uz naglasak da je istom presudom za počinjenje navedenog prekršaja zajedno sa optuženim kažnjena i oštećena.
7.2. Odlučujući o vrsti i visini kazne, sud je uzeo u obzir i zapriječenu kaznu za kazneno djelo iz članka 179.a KZ/11 i za kazneno djelo iz članka 117. stavak 1. i 2. KZ/11, pri čemu je posebno cijenjeno postupanje optuženog, odnosno, da je isti kaznena djela počinio s najtežim stupnjem krivnje – izravnom namjerom, koja, iako je sastavni element kaznenog djela, ima biti uzeta u obzir prilikom odluke suda o kazni.
7.3. U predmetnom postupku sud je našao i postojanje naročito olakotnih okolnosti radi čega je odučio izreći blažu kaznu od propisane za kazneno djelo nasilja u obitelji i za kazneno djelo tjelesne ozljede, odnosno, sud je primijenio odredbu članka 48. stavak 2. KZ/11. Kao naročito olakotne okolnosti sud je cijenio, osim samog priznanja djela, okolnost da je optuženi do sada kazneno neosuđivan, tako da se očito radi o osobi koja je dosadašnji život provela u skladu sa zakonom, a za predmetna kaznena djela se pokajao i ispričao, kao okolnost i narušenog zdravstvenog stanja optuženog u vidu problema sa srcem, a što sve ukazuje da se svrha kažnjavanja u konkretnoj situaciji može postići i blažom kaznom, uz izrečenu sigurnosnu mjeru.
7.4. Stoga je sud, odlučujući o vrsti i visini kazne, a cijeneći sve prethodno izložene okolnosti, kako one koje se tiču osobe počinitelja, tako i one koje se tiču počinjenja djela i okolnosti pod kojima su djela počinjena, optuženom za kazneno djelo iz članka 179.a KZ/11, a primjenom odredbi o ublažavanju kazne, utvrdio kaznu zatvora u trajanju od 10 (deset) mjeseci, te za kazneno djelo iz članka 117. stavak 1. i 2. KZ/11, uz primjenu odredbi o ublažavanju kazne, utvrdio kaznu zatvora u trajanju od 11 (jedanaest) mjeseci, te ga potom, a primjenjujući pravila o odmjeravanju kazne za kaznena djela u stjecaju, osudio na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od 1 (jedne), gdje se jedinstvena kazna sastoji u povišenju najviše pojedinačne utvrđene kazne, ali ne smije doseći zbir pojedinačnih kazni, niti premašiti najveću mjeru kazne dugotrajnog zatvora, te mu potom izrekao uvjetnu osudu na način da se jedinstvena kazna zatvora na koju je osuđen neće izvršiti ako u vremenu provjeravanja od 5 (pet) godina od pravomoćnosti presude ne počini novo kazneno djelo, te ukoliko ne krši obvezu koja mu je određena sigurnosnom mjerom. Naime, sud je uzeo u obzir da je optuženi kazneno neosuđivana osoba, kao i da je priznao počinjenje kaznenih djela i iskreno se pokajao, slijedom čega sud smatra da se u ovoj konkretnoj situaciji, neovisno o ranijoj prekršajnoj osudi, i uvjetnom osudom može ostvariti svrha specijalne prevencije, te utjecati i u smislu generalne prevencije na ostale, potencijalne počinitelje kaznenih djela, kao i da će ovakvom kaznom biti izražena društvena osuda za počinjena djela i da će se jačati povjerenje građana u pravni poredak utemeljen na vladavini prava, kao i da će se jačati i svijest optuženog, ali i ostalih potencijalnih počinitelja, da ne čine nova kaznena djela jer će ovakvom kaznom biti ojačana svijest o pogibeljnosti činjenja kaznenih djela, ali i o pravednosti kažnjavanja. Treba istaknuti da svrha izricanja kazne nije samo izražavanje društvene osude zbog počinjenih kaznenih djela, već i omogućavanje počinitelju vraćanje u redovne tokove života u kojima nema mjesta činjenju kaznenih djela. Nesporno je da je optuženi ranije prekršajno kažnjen u jednom navratu za počinjenje prekršaja prema istoj osobi, ali valja istaknuti da je u predmetnom prekršajnom postupku i oštećena bila okrivljena osoba, koja je također proglašena krivom, a iz čega se onda nameće zaključak da je s obje strane bilo nedopustivog ponašanja. Sud smatra da u ovakvim okolnostima, uz njegovo iskreno priznanje i kajanje zbog počinjenih kaznenih djela te dosadašnju kaznenu neosuđivanost, zajedno u korelaciji sa njegovim korektnim držanjem pred sudom, sve navedeno pokazuje da je isti svjestan nedopustivosti i neprimjerenosti ovakvog ponašanja te da u cijelosti prihvaća društvenu osudu zbog takvog neprihvatljivog ponašanja, a što u suštini predstavlja potvrdu njegove samokritičnosti spram počinjenih kaznenih djela, slijedom čega sud smatra da jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od 1 (jedne) godine, koja je dovoljna i primjerena svim okolnostima počinjenja djela, nije potrebno neposredno i izvršiti, jer će već i uvjetna osuda postići opću i specijalnu svrhu kažnjavanja, zbog čega ju je i izrekao optuženom, s time da sud smatra da je i boravak u istražnom zatvoru u trajanju od nešto više od 2 (dva) mjeseca, a kada je prvi put u životu lišen slobode, djelovao na njega na način da se kloni činjenja kaznenih djela te da je ozbiljno shvatio koje su posljedice ponašanja protivno zakonu. Također će optuženom ovakvom kaznom biti omogućeno da nastavi živjeti na način da pokaže da je shvatio ozbiljnost i nedopuštenost opisanog ponašanja i da je shvatio da životne emotivne probleme nije dopustivo niti prihvatljivo rješavati ispoljavanjem nasilja. Odlučujući o duljini roka kušnje, sud je imao na umu sve već ranije navedene okolnosti na strani optuženog, ali i okolnosti vezane uz sama djela i njihovo počinjenje, odnosno svijest i volju optuženog da postupa protivno zakonu, neovisno o pobudama koje su na njega u tom trenutku utjecale. Stoga sud smatra da je rok kušnje od 5 (pet) godina, što u konkretnom slučaju znači da izrečena kazna zatvora neće biti izvršena ukoliko u tom vremenu optuženi ne počini nova kaznena djela, te ukoliko ne prekrši sigurnosnu mjeru, upravo primjeren i dostatan za ispunjenje svoje svrhe, a u tom roku provjeravanja pod prijetnjom izvršenja kazne istom će ostati mogućnost da pokaže da je izrečena uvjetna osuda na njega doista i utjecala u smislu specijalne prevencije te će imati mogućnost opravdati ocjenu suda i da bez izvršenja kazne neće ubuduće činiti kaznena djela jer će mu se u protivnom uvjetna osuda opozvati i kazna zatvora na koju je osuđen izvršiti. Ovakva kazna izrečena optuženom za počinjena kaznena djela, uz primjenu sigurnosne mjere zabrane približavanja, uznemiravanja ili uhođenja oštećene, po ocjeni ovog suda, postići će svrhu kažnjavanja, te djelovati na optuženog da shvati neprimjerenost svojeg ponašanja i činjenicu da je takvo ponašanje kažnjivo jer se radi o kršenju zakonskih propisa, te da se isti ubuduće kloni protupravnog ponašanja, a sud smatra da će izrečena kazna utjecati i na druge pripadnike društva da shvate neprihvatljivost i kažnjivost za ovakva i slična ponašanja te će se izreći primjerena društvena osuda za počinjena kaznena djela.
8. Temeljem članka 54. KZ/11 određeno je da se u slučaju opoziva uvjetne osude optuženom u jedinstvenu kaznu zatvora na koju je osuđen uračunava vrijeme uhićenja i vrijeme provedeno u istražnom zatvoru od 30. srpnja 2024. godine do 03. listopada 2024. godine, a budući je navedenom zakonskom odredbom određeno da se svako oduzimanje slobode u vezi s kaznenim djelom, kao i vrijeme provedeno u istražnom zatvoru, uračunava u izrečenu kaznu zatvora.
9. Optuženom je izrečena i sigurnosna mjera zabrane približavanja, uznemiravanja ili uhođenja žrtve FĆ u trajanju od 5 (pet) godina, čije izricanje je predloženo od strane optužbe u optužnici. Naime, sud u konkretnom slučaju smatra da su ispunjeni zakonski uvjeti za izricanje predmetne sigurnosne mjere neovisno o obrani optuženog u kojoj je pokazao svijest o neprihvatljivosti svojeg ponašanja, a uzimajući u obzir njegovo ranije ponašanje, kao i okolnost da je oštećenu kontaktirao nakon što je uhićen u ovom predmetu navodeći da ju voli i da bez nje ne može živjeti, što pokazuje da ima nerazriješene emotivne odnose sa istom, pa će se upravo iz tih razloga sigurnosnom mjerom prevenirati potencijalno ponovno protupravno postupanje optuženog te utjecati na njega da se kloni oštećene i da pokaže da je odlučio krenuti novim životnim smjerom, odnosno, da pokaže da će nastaviti sa životom u skladu sa društveno prihvaćenim normama, uz upozorenje da će se, a ukoliko bez opravdanog razloga bude kršio obveze iz izrečene sigurnosne mjere, uvjetna osuda opozvati i odrediti izvršenje izrečene kazne zatvora.
10. Budući je optuženi proglašen krivim za počinjenje kaznenih djela, temeljem odredbe članka 148. stavak 1. u vezi s člankom 145. stavak 2. točka 1. i 6. ZKP/08, naloženo mu je naknaditi troškove kaznenog postupka razmjerno složenosti i trajanju postupka te izvedenim dokazima u paušalnom iznosu od 200,00 (dvjesto) eura, te troškove sudskomedicinskog vještačenja u iznosu od 333,90 (tristotridesettrieura i devedesetcenti), a imajući u vidu da je optuženi zaposlen s mjesečnim primanjima od oko 1.300,00 (tisućutristo) eura te dobrog imovnog stanja, slijedom čega je ocjena suda da ovim iznosom neće biti dovedena u pitanje njegova osnovna životna egzistencija, s time da je navedene troškove optuženi dužan naknaditi u roku od 15 (petnaest) dana od pravomoćnosti presude.
Zagreb, 03. listopada 2024. godine
Sudac:
Ivana Milički
UPUTA O PRAVU NA ŽALBU:
Protiv ove presude stranke imaju pravo podnijeti žalbu u roku od 15 (petnaest) dana od dana primitka pisanog otpravka presude. Žalba se podnosi ovom sudu u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivnu stranku, a o žalbi odlučuje nadležni županijski sud kao drugostupanjski sud.
DNA:
1. OKDO-u Zagreb na broj KO-DO-1334/2024
2. optuženom – [adresa]
3. branitelju optuženog – Josip Reljić, odvjetnik
4. branitelju optuženog – Igor Svilar, odvjetnik
5. oštećenoj ŠĆ – [adresa] – po pravomoćnosti