REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Rev-1075/2024-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Đura Sesse predsjednika vijeća, Goranke Barać – Ručević članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, mr. sc. Dražena Jakovine člana vijeća, Mirjane Magud članice vijeća i Josipa Turkalja člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja GŠ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Alen Pešušić, odvjetnik u Zagrebu, protiv tuženik I & I d.o.o., Zagreb, Hondlova 2, OIB 04383787893, kojeg zastupa punomoćnica Mirela Mlinac, odvjetnica u Odvjetničkom društvu Borić & partneri d.o.o., Zagreb, radi utvrđenja, odlučujući o tužiteljevoj reviziji protiv presude Županijskog suda u Zagrebu, poslovi broj Gž-5644/2017-2 od 23. siječnja 2018., kojom je potvrđena presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj P-2086/2016-31 od 20. listopada 2017., na sjednici vijeća održanoj 2. listopada 2024.,
r i j e š i o j e :
I. Ukida se presuda Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž-5644/17-2 od 23. siječnja 2018. u točki I. izreke i u tom dijelu predmet vraća tome sudu na ponovno suđenje.
II. O troškovima nastalima u povodu revizije odlučiti će se konačnom odlukom.
Obrazloženje
1. Presudom Županijskog suda u Zagrebu poslovi broj Gž-5644/2017-2 od 23. siječnja 2018., potvrđena presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj P-2086/16-31 od 20. listopada 2017., a kojom je suđeno:
"I./ Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi:
"I Utvrđuje se da je Ugovor o zajmu sklopljen dana 15. travnja 2010.g. između tužitelja kao zajmoprimca i tuženika kao zajmodavca na iznos od 813.394,64 kn, ništav.
II Utvrđuje se da je Ugovor o zajmu sklopljen dana 15. travnja 2010.g. između tužitelja kao zajmoprimca i tuženika kao zajmodavca na iznos od 241.213,95 kn, ništav.
III Utvrđuje se da je Sporazum o osiguranju novčane tražbine zasnivanjem založnog prava na nekretnini sklopljen dana 19. rujna 2011.g. između tužitelja kao dužnika i tuženika kao vjerovnika, ovjerene (solemniziran) po javnom bilježniku Vladimiru Marčinku pod brojem OV-9474/11, ništav.
IV Nalaže se tuženiku naknaditi tužitelju parnični trošak zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od donošenja prvostupanjske presude do isplate."
II./ Odbija se alternativni tužbeni zahtjev koji glasi:
"I Utvrđuje se da nije nastao Ugovor o zajmu sklopljen dana 15. travnja 2010.g. između tužitelja kao zajmoprimca i tuženika kao zajmodavca na iznos od 813.394,64 kn.
II Utvrđuje se da nije nastao Ugovor o zajmu sklopljen dana 15. travnja 2010.g. između tužitelja kao zajmoprimca i tuženika kao zajmodavca na iznos od 241.213,95 kn.
III Utvrđuje se da nije nastao Sporazum o osiguranju novčane tražbine zasnivanjem založnog prava na nekretnini od dana 19. rujna 2011.g. sklopljen između tužitelja kao dužnika i tuženika kao vjerovnika, ovjeren (solemniziran) po javnom bilježniku Vladimiru Marčinko pod brojem OV-9474/11.
IV Utvrđuje se da je uknjižba založnog prava na nekretnini z.k. č. br. [katastarska čestica] u naravi kuća br. [adresa], kuća br. [adresa], zgrada i dvorište, [adresa] m2, upisano u z. k. ul. br. [broj ZK uloška] KO [katastarska općina], a temeljem Sporazuma radi zasnivanja založnog prava na nekretnini od 19. rujna 2011.g. upisano pod br. Z-45608/11, u korist tuženika, pravno nevaljana.
V Nalaže s brisanje zemljišnoknjižnog stanja nastalog na osnovi Sporazuma radi osiguranja novčane tražbine zasnivanjem založnog prava na nekretnini od 19. rujna 2011. g. i uspostava ranijeg zemljišnoknjižnog stanja na nekretnini z.k. č. br. [katastarska čestica] u naravi kuša br. [adresa], kuća br. [adresa], zgrada i dvorište, [adresa] m2, upisano u z. k. ul. br. [broj ZK uloška] KO [katastarska općina].
VI Nalaže se tuženiku naknaditi tužitelju parnični trošak zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od donošenja prvostupanjske presude do isplate."
III./ Tužitelj VŠ, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], dužan je naknaditi tuženiku I&I d.o.o., Zagreb, Hondlova 2, OIB: 04383787893, parnični trošak u iznosu od 108.000,00 kn, sa zateznom kamatom tekućom od 20. listopada 2017. godine pa do isplate po prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatoj za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena, koju kamatnu stopu utvrđuje Hrvatska narodna banka prema čl. 29. st. 2. i 8. ZOO-a, sve u roku od 15 dana."
2. Protiv te drugostupanjske presude reviziju je podnio tužitelj pozivom na odredbu čl. 382. st. 1. toč. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 129/00, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 96/08, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11 - službeni pročišćeni tekst, 25/13, 89/14, dalje: ZPP) zbog pogrešne primjene materijalnog prava s prijedlogom da se preinači ili ukine i predmet vrati na ponovno suđenje. Traži naknadu troškova revizije.
3. Tuženik je podnio odgovor na reviziju s prijedlogom da se odbije kao neosnovana, uz naknadu troškova odgovora na reviziju.
4. Revizija je osnovana.
5. Prema odredbi čl. 392. a ZPP sud ispituje pobijanu presudu samo u onom dijelu u kojem se ona pobija revizijom i samo u granicama razloga određeno navedenih u reviziji. U reviziji stranka treba određeno navesti i obrazložiti razloge zbog kojih je podnosi, a razlozi koji nisu tako obrazloženi neće se uzeti u obzir (čl. 386. ZPP).
6. Predmet spora je zahtjev na utvrđenje ništetnosti Ugovor o zajmu sklopljen 15. travnja 2010. između tužitelja kao zajmoprimca i tuženika kao zajmodavca na iznos od 813.394,64 kn, a jednako tako i Ugovora o zajmu sklopljenog istog dana među istim stranama na iznos od 241.213,95 kn te Sporazum o osiguranju novčane tražbine zasnivanjem založnog prava na nekretnini sklopljen 19.rujna 2011. Tužitelj je istakao i podredni tužbeni zahtjev na utvrđenje da ti pravni poslovi nisu nastali, te da je uknjižba založnog prava na nekretnini pravno nevaljana i slijedom toga da se naloži brisanje upisa tog prava u zemljišnoj knjizi.
7. Drugostupanjski sud u bitnom iznosi pravno shvaćanje da tužbeni zahtjev nije osnovan jer su sporni ugovori sklopljeni zbog toga što je postojao dug tužitelja prema tuženiku na ime kupnje strojeva i robe. Iz obrazloženja pobijane presude proizlazi da se prema shvaćanju drugostupanjskog suda radi o prividnim ugovorima u smislu čl. 285. st. 1. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine", broj 35/05 i 41/08, dalje: ZOO), ali koji prikrivaju drugi ugovor koji vrijedi (čl. 285. st. 2. ZOO) jer je u ovom slučaju prava volja stranaka je bila (a) sklapanje kupoprodajnih ugovora i (b) da bi se tužitelju omogućila lakša otplata dospjelog dugovanja.
8. Osnovano tužitelj navodima revizije opisno ukazuje na to da pobijana presuda ima nedostataka uslijed kojih se ne može ispitati čime je učinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP.
9. U parnici u kojoj se zahtijeva utvrđenje ništetnosti ugovora sud ne može odbiti tužbeni zahtjev ako utvrdi da je on prividan samo iz razloga što rezultati postupka upućuju na to da su ispunjene pretpostavke za valjanost nekog drugog ugovora jer u parničnom postupku sud odlučuje u granicama zahtjeva koji su stavljeni u postupku (čl. 2. st. 1. ZPP). Tako je ovaj sud u odluci Rev 530/07 od 26. 9. 2007. naveo: „kad je tužbeni zahtjev ograničen na utvrđenje ništavosti prividnog ugovora (o najmu) nije od značaja jesu li stranke time htjele neki drugi pravni posao“. Valjanost ili nevaljanost tog drugog (prikrivenog) pravnog posla nije predmet spora. Stoga postoji proturječnost između izreke pobijane presude (kojom je potvrđena presuda suda prvog stupnja kojom je tužbeni zahtjev odbijen uz obrazloženje da su sporni ugovori valjani) i obrazloženja u kojem je navedeno da su ugovori prividni (simulirani), dakle, da nemaju pravnog učinka u smislu čl. 285. st. 1. ZOO (da su ništetni).
10. Iz obrazloženja pobijane presude nije jasno postoji li razlika između dva Ugovora o zajmu i Sporazuma o osiguranju zasnivanjem založnog prava na nekretnini. Taj Sporazum po naravi stvari nije mogao prikrivati ugovor o kupoprodaji, već je njegov predmet osiguranje tražbine samo je pitanje koje tražbine (one iz ugovora o kupoprodaji ili iz ugovora o zajmu), a to iz obrazloženja pobijane presuda nije vidljivo (ako se osigurava tražbina koja je nastala prije sklapanja ugovora o zajmu nije jasno u čemu se ogleda simulacija).
11. Nadalje, u obrazloženju se navodi da sporni ugovori prikrivaju ugovore o kupoprodaji robe i strojeva (nije naveden broj ugovora ni njihovi bitni elementi), a u istoj rečenici je navedeno da su ti ugovori sklopljeni „da bi se tužitelju omogućila lakša otplata dospjelog dugovanja“. To upućuje na zaključak da su ugovori o kupoprodaji robe i strojeva već postojali u trenutku sklapanja ugovora zajmu. Međutim, prema shvaćanju ovog suda, ne može jedan ugovor (u ovom slučaju ugovor o zajmu) „prikrivati“ drugi ugovor (ugovor o kupoprodaji), ako je i taj drugi ugovor sklopljen, dakle, ako postoji i stoga ne može biti prikriven. Odredbe čl. 285. ZOO se odnose na jedan ugovor koji je simuliran, ali koji u sebi sadrži drugi ugovor koji nije simuliran (disimulirani ugovor se ne nalazi izvan simuliranog ugovora).
12. U obrazloženju pobijane presude je navedeno da sporni ugovori sklopljeni „da bi se tužitelju omogućila lakša otplata dospjelog dugovanja“, a iz daljnjih navoda proizlazi da se misli na dugovanja iz ugovora o kupoprodaji robe i strojeva. Takva mogućnost nije nemoguća kada su u pitanju dva ugovora o zajmu, ali je očito da Sporazum o osiguranju tražbine zasnivanjem založnog prava na nekretnini ne može imati neku olakšicu za tužitelja već je to za njega opterećenje. Pri tom se ovaj sud se ne može upuštati u pitanje uračunljivosti tužitelja koje se u reviziji opširno obrazlaže jer je to činjenično pitanje, a u postupku je utvrđeno vještačenjem da tužitelj u vrijeme sklapanja ugovora nije bio nesposoban za rasuđivanje zbog alkoholizma.
13. Što se tiče dva ugovora o zajmu postoji mogućnost da oni prikrivaju dodatak (aneks) ugovorima o kupoprodaji u smislu da se njime produžava rok plaćanja ili da će kupac kupoprodajnu cijenu plaćati u ratama, ali to nije konkretno obrazloženo, a trebalo je imajući na umu da stranke nisu sklopile aneks nego ugovor o zajmu što nije uobičajeno. Međutim, predmet spora nije valjanost ili nevaljanost aneksa ugovorima o kupoprodaji (koji je eventualno prikriven u ugovorima o zajmu). Svrha sklapanja ugovora o zajmu ne bi trebala biti ni prekid zastare za tražbine iz ugovora o kupoprodaji priznanjem duga, jer je utvrđeno (i u obrazloženju pobijane presude navedeno) da je tužitelj 10. ožujka 2011. potpisao Izjavu kojom priznaje da njegov dug prema tuženiku iznosi 1.422.181, 95 kn na dan 3. ožujka 2011. (a to je više od svote zajma po dva ugovora o zajmu koja iznosi 1.054.707,95 kn).
14.1. U odnosu na podredni tužbeni zahtjev, u obrazloženju pobijane presude nema razloga, osim što je navedeno da se radi o zahtjevu iz čl. 188. st. 2. ZPP te da je prvostupanjski sud pravilno odbio i taj eventualni tužbeni zahtjev s obzirom na to da su ugovori o zajmu i Sporazum o osiguranju novčane tražbine nastali i proizvode pravne učinke te nisu ništetni u smislu odredbe čl. 322. ZOO.
14.2. To što sporni ugovori nisu ništetni u smislu čl. 322. ZOO (prethodno je u obrazloženju pobijane presude navedeno da su ti ugovori prividni, a prividnost dovodi do ništetnosti u smislu čl. 285. st. 1. ZOO, pa su i ti razlozi međusobno proturječni - ugovor ne može biti istovremeno pravovaljan i simuliran) ne znači i da su nastali. Tako u slučaju nesporazuma – kad strane vjeruju da su suglasne, a u stvari među njima postoji nesporazum o pravnoj naravi ugovora ili o kojem bitnom sastojku ugovora – ugovor ne nastaje (čl. 282. ZOO). Takav ugovor ne može biti ni ništetan ni valjan jer ga nema (nije nastao).
15. Zbog navedenih razloga riješeno je kao u izreci na temelju odredbe čl. 394. st. 1. ZPP.
16. U ponovljenom postupku drugostupanjski će sud otkloniti bitnu povredu odredaba parničnog postupka na koju mu je ukazano ovim rješenjem te o žalbi tužitelja donijeti novu, na zakonu osnovanu, odluku.
17. Odluka o troškovima postupka nastalima u povodu revizije ostavljena je za konačnu odluku u ovoj pravnom stvari u smislu odredbe čl. 166. st. 3. ZPP.
Zagreb, 2. listopada 2024.
Predsjednik vijeća:
Đuro Sessa
