Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj: Gž Ob-81/2024-4

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Županijski sud u Zagrebu kao sud drugog stupnja, po sucu toga suda Vlasti Feuš kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužiteljice J. C., OIB: …, G. M. P. M., G. M. P., koju zastupaju punomoćnici Josip J. M. B., D. B. i T. H., odvjetnici iz Z. odvjetničkog ureda J. J., M. B., D. B. i T. H. u K., K., protiv prvotuženika Ž. C., OIB: …, G. M. P. M., G. M. P., kojeg zastupa punomoćnica M. P. Š., odvjetnica u Z. i drugotuženika A. (B.) D. pok. I., N., radi utvrđenja prava suvlasništva, odlučujući o žalbi tužiteljice, protiv rješenja Općinskog suda u Zadru, poslovni broj P Ob-89/2021 od 27. prosinca 2023., dana 2. listopada 2024.,

r i j e š i o  j e

Uvažava se kao osnovana žalba tužiteljice i ukida rješenje Općinskog suda u Zadru, poslovni broj P Ob-89/2021 od 27. prosinca 2023. te se predmet vraća sudu prvoga stupnja na daljnji postupak.

Obrazloženje

1. Pobijanim rješenjem tužba u ovoj pravnoj stvari je odbačena.

2. Protiv tog rješenja žali se tužiteljica iz razloga bitne povrede odredaba parničnog postupka i pogrešne primjene materijalnoga prava. Predlaže da sud drugog stupnja uvaži žalbu tužiteljice i pobijano rješenje ukine i predmet vrati sudu prvoga stupnja na odlučivanje pred drugog suca.

3. Žalba je osnovana.

4. U provedenom postupku sud prvog stupnja počinio je bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 1. i 2. toč. 11. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj: 53/1991., 91/1992.,58/93, 112/1999., 88/2001., 117/2003., 88/2005., 2/2007. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 84/2008., 96/2008. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 123/2008. ispravak, 57/2011., 148/2011.-pročišćeni tekst, 25/2013., 89/2014.-Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 70/2019., 80/2022, 114/2022- u daljnjem tekstu: ZPP-a), a na koje povrede u žalbi ukazuje tužiteljica.

5. Prvostupanjski sud je rješenjem P Ob-89/2021 od 28. studenog 2023. pozvao tužiteljicu da sukladnu odredbi čl. 109. ZPP ispravi, odnosno dopuni tužbu na način da obuhvati sve upisane zk suvlasnike nekretnine koja je predmet spora, odnosno njihove nasljednike, utvrđujući da su isti jedinstveni suparničari te ju je upozorio na posljedice predviđene odredbom čl. 109. ZPP ukoliko ne postupi po navedenom rješenju suda prvog stupnja.

6. Tužiteljica nije postupila po navedenom rješenju, pa je sud prvoga stupnja slijedom navedenoga tužbu odbacio.

7. Pogrešno je stajalište prvostupanjskog suda da je okolnost da je nekretnina opisana u tužbenom zahtjevu u zemljišnim knjigama upisane na ime i u vlasništvo trećih osoba koje nisu stranke u ovom postupku, zapreka da se u ovoj parnici te nekretnine utvrde kao bračna stečevina tužiteljice i tuženika.

7.1. Naime, prema shvaćanju ovoga suda drugog stupnja kod deklaratorne tužbe postoji pravni interes za podnošenje tužbe. Stoga, kada je predmet tužbenog zahtjeva utvrđenje da određena nekretnina predstavlja bračnu stečevinu (kao u konkretnom slučaju) tada bračni drug ima pravni interes da se utvrdi da ta nekretnina predstavlja bračnu stečevinu. Na postojanje pravnog interesa upućuje i okolnost da time bračni drugovi stječu aktivnu legitimaciju u odnosu na tu imovinu (kao bračnu stečevinu) prema osobi koja je u zemljišnim knjigama upisana kao vlasnik nekretnine i to u omjeru u kojem je utvrđen i njihov udio u bračnoj stečevini

7.2. Nadalje, prema pravnom shvaćanju ovoga suda, bračnu stečevinu bračnih drugova može predstavljati i nekretnina koja je izvanknjižno vlasništvo. Tako i predmetna nekretnina može predstavljati bračnu stečevinu tužiteljice i tuženika unatoč tome što tuženik nije bio upisan u zemljišnim knjigama, kao vlasnik predmetne nekretnine, sukladno odredbi čl. 119. i čl. 120. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine", broj: 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15, 94/17- dalje: ZV).

7.3. Potrebno je navesti kako odluka iz ovog postupka ne može regulirati odnos ovdje stranaka i trećih osoba (upisanih u zemljišnim knjigama kao suvlasnicima), pa isto nije od utjecaja na legitimni pravni interes tužiteljice da ishodi odluku o predmetnom tužbenom zahtjevu za utvrđenje prava suvlasništva prema tuženiku, jer ova odluka će proizvoditi pravne učinke samo između stranaka ovoga postupka. Navedeno, s obzirom na sadržaj odredbe čl. 333. st.2. ZPP iz koje odredbe proizlazi da pravomoćna presuda djeluje kao procesna smetnja samo, ako je donesena među istim strankama, pa je za zaključiti da svojom pravomoćnošću presuda tako i djeluje.

7.4. Takvom deklaratornom odlukom u odnosu na stranke ovog postupka uređuje se pitanje udjela u bračnoj stečevini, koja je izvanknjižno vlasništvo ovdje stranaka.

8. Slijedom navedenoga osnovani su žalbeni navodi tužiteljice da tužbom nije trebala obuhvatiti sve upisane zk. suvlasnike nekretnine, odnosno njihove nasljednike ukoliko su isti preminuli sa točnim adresama.

9. Stoga je valjalo temeljem odredbe čl. 380. toč. 3. ZPP uvažiti žalbu tužiteljice kao osnovanu i ukinuti rješenje suda prvog stupnja te predmet vratiti sudu prvog stupnja na daljnji postupak.

U Zagrebu 2. listopada 2024.

Sudac:

Vlasta Feuš, v.r.