REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-1906/2024-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Marine Paulić, predsjednice vijeća, Ivana Vučemila člana vijeća i suca izvjestitelja, Darka Milkovića, Dragana Katića i mr. sc. Senije Ledić, članova vijeća, u pravnoj stvari tužitelja I. N. iz S., ..., OIB ..., kojeg zastupa punomoćnik N. B., odvjetnik u Z., protiv tuženika H. d.o.o. za o. t. e. e. i p., Z., ..., OIB ..., koga zastupa punomoćnica M. M. M., odvjetnica u Z., radi utvrđenja, odlučujući o prijedlogu tužitelja za dopuštenje revizije protiv rješenja Županijskog suda u Sisku broj Gž R-54/2022-2 od 17. siječnja 2024. kojim je potvrđeno rješenje Općinskog radnog suda u Zagrebu broj Pr- 639/2020-16 od 29. srpnja 2022., u sjednici održanoj 1. listopada 2024.,
r i j e š i o j e:
Odbacuje se prijedlog za dopuštenje revizije.
Obrazloženje
1. Predlagatelj je podnio prijedlog za dopuštenje revizije protiv rješenja Županijskog suda u Sisku broj Gž R-54/2022-2 od 17. siječnja 2024. kojim je potvrđeno rješenje Općinskog radnog suda u Zagrebu broj Pr-639/2020-16 od 29. srpnja 2022.
2. Postupajući sukladno odredbama čl. 387. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11-proč. tekst, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19 i 80/22 - dalje: ZPP) revizijski sud je utvrdio da je predlagatelj u prijedlogu za dopuštenje revizije istaknuo da mu je povrijeđeno pravo na pravično suđenje zaštićeno čl. 29. Ustava Republike Hrvatske ("Narodne novine", broj 56/1990, 135/1997, 113/2000, 28/2001, 76/2010, 5/2014 - dalje: Ustav) kao i čl. 6. st. 1. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda. Istaknuo je da je došlo i do povrede prava na jednakost svih pred zakonom iz čl. 14. Ustava.
3. Međutim, prijedlog podnesen na temelju čl. 385.a st. 2. ZPP svodi se na navode da je pogrešno primijenjeno materijalno pravo odnosno povrijeđeno pravo na jednakost pred zakonom (čl. 14. Ustava) i da je došlo do povrede prava na pravično suđenje iz čl. 29. Ustava i čl. 6. st. 1. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda.
4. U vezi navoda da je do povrede prava na pravično suđenje došlo uslijed pogrešne primjene materijalnog prava, treba istaknuti da čl. 6. st. 1. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (dalje: Konvencija) i čl. 29. st. 1. Ustava RH sadrže samo određena procesna jamstva. Stoga do povrede tog prava u pravilu niti ne može doći zbog pogrešne primjene materijalnog prava, osim u slučaju da je pobijana presuda arbitrarna ili očito nerazumna, što ovdje nije slučaj jer je sud u pobijanoj presudi sudio sukladno odredbama čl. 123. st. 4. i čl. 133. st. 1. i 2. Zakona o radu ("Narodne novine", broj 93/2014, 127/17 dalje: ZR).
4.1. Naime pravilno je sud u pobijanoj presudi ocijenio da se kao dan predaje zahtjeva za zaštitu prava poslodavcu smatra dan predaje pošti preporučene pošiljke (koju potvrdu, o predaji pošti zahtjeva za zaštitu prava, je dostavio tužitelj) i od toga dana teče rok od petnaest dana za odluku poslodavca o zahtjevu radnika.
4.2. Shvaćanje koje je ovaj sud zauzeo na četvrtoj sjednici Građanskog odjela Vrhovnoga suda Republike Hrvatske od 16. studenog 2015. "Kada je radnik zahtjev za zaštitu prava predao u roku preporučenom pošiljkom putem pošte, kada je iz javne isprave (povratnice) imao podatak kada je poslodavac primio njegov zahtjev, tada se pitanje pravovremenosti traženja sudske zaštite prava sukladno roku iz čl. 129. st. 2. Zakona o radu ne može računati od dana kada je zahtjev za zaštitu prava predan pošti preporučenom pošiljkom, već od dana kada je poslodavac primio zahtjev radnika za ostvarenje povrijeđenog prava." Navedeno shvaćanje odnosi se na situacije kada radnik ima podatak kada je poslodavac primio njegov zahtjev odnosno "kada bez ikakve sumnje zna kada je poslodavac primio njegov zahtjev" (tako u Revr-228/2018 od 20. travnja 2022.) što ovdje nije slučaj. Stoga se navedeno shvaćanje ne može primijeniti na situaciji u ovom sporu.
5. Ovaj sud je ocijenio da je u postupku pred nižim sudovima tužitelju bilo omogućeno da se izjasni o svojim zahtjevima i navodima, iznese činjenice i predloži dokaze te ravnopravno sudjeluje u postupku. U pobijanoj presudi sud je odgovorio na sve odlučujuće navode. Pobijana presuda je detaljno obrazložena i ne može se smatrati arbitrarnom ili očito nerazumnom. Stoga ništa ne upućuje na zaključak da tužitelj nije imao pravično suđenje.
6. Slijedom iznesenog predlagatelj nije učinio vjerojatnim da je istom u postupku pred nižim sudom povrijeđeno pravo na pravično suđenje.
7. Slijedom iznesenog nisu ispunjene pretpostavke za intervenciju revizijskog suda iz čl. 385.a st. 2. ZPP i dopuštenje revizije pa je na temelju odredbe čl. 389.a st. 4. ZPP valjalo riješiti kao u izreci ovog rješenja.
Zagreb, 1. listopada 2024.
Predsjednica vijeća:
Marina Paulić, v.r.
