REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-3387/2024-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Ivana Vučemila predsjednika vijeća, Darka Milkovića člana vijeća i suca izvjestitelja, Marine Paulić članice vijeća, Dragana Katića člana vijeća i mr.sc. Senija Ledić članice vijeća, u pravnoj stvari prvotužiteljice S. D. iz Z., .,OIB ... i drugotužiteljice M. V. iz Z., , ., OIB ... obje zastupane po punomoćniku F. G., odvjetniku iz Zajedničkog odvjetničkog društva F. G. i A. O. u Z., protiv tuženika O. š. d. V. Ž. iz Z., ., OIB ... koju zastupa ravnateljica R. C., radi isplate, odlučujući o prijedlogu za dopuštenje revizije tužiteljica protiv rješenja Županijskog suda u Zagrebu, broj Gž R-305/2024-2 od 23. travnja 2024., kojim je potvrđena presuda Općinskog radnog suda u Zagrebu, broj Pr-8862/2021-14 od 31. siječnja 2024., u sjednici održanoj 1. listopada 2024.,
r i j e š i o j e :
Odbija se prijedlog za dopuštenje revizije povodom postavljenog pitanja: “Je li nakon spajanja parnica temeljem čl. 313. st. 1. Zakona o parničnom postupku, u situaciji kada oba tužitelja koja su se našla u zajedničkom raspravljanju zastupa punomoćnik u osobi istog odvjetnika, parnični postupak za nužne radnje odmjerava na način da se svakome tužitelju odmjerava i dosuđuje zaseban i samostalan trošak u punom iznosu za svaku nužnu parničnu radnju ili na način da se odmjerava jedan ukupni trošak koji se potom dijeli po broju tužitelja, pa se tako dobiveni podijeljeni iznos dosuđuje svakome tužitelju?“
Odbacuje se prijedlog za dopuštenje revizije povodom zahtjeva da su tužiteljicama povrijeđena temeljna ljudska prava iz čl. 29. Ustava Republike Hrvatske (pravo na pravično suđenje).
Obrazloženje
1. Drugostupanjskim rješenjem potvrđeno je prvostupanjsko rješenje kojim je odlučeno o troškovima postupka.
2. Predlagateljice su protiv navedenog rješenja podnijele prijedlog za dopuštenje revizije uz prijedlog da se dopusti revizija.
3. Odgovor na prijedlog nije podnesen.
4. Prijedlog djelomično nije osnovan, a djelomično nije dopušten.
5. Predlagateljce su postavile sljedeće pitanje:
„Je li nakon spajanja parnica temeljem čl. 313. st. 1. Zakona o parničnom postupku, u situaciji kada oba tužitelja koja su se našla u zajedničkom raspravljanju zastupa punomoćnik u osobi istog odvjetnika, parnični postupak za nužne radnje odmjerava na način da se svakome tužitelju odmjerava i dosuđuje zaseban i samostalan trošak u punom iznosu za svaku nužnu parničnu radnju ili na način da se odmjerava jedan ukupni trošak koji se potom dijeli po broju tužitelja, pa se tako dobiveni podijeljeni iznos dosuđuje svakome tužitelju?“
6. Kao razlog za navedeno pitanje tužiteljice navode odluku ovog suda Rev x 747/2016-2 od 13. studenoga 2018. Međutim, budući da u navedenoj odluci nije iznijeto pravno shvaćanje u pogledu troškova kad je došlo do spajanja spisa, to navedena odluka ne predstavlja odgovarajući razlog za postavljeno pitanje.
7. Tužiteljice u prijedlogu istovremeno ističu da je u ovom sudskom postupku došlo do povrede temeljenih ljudskih prava zbog povrede odredaba parničnog postupka ili pogrešno primijenjenog materijalnog prava povrijeđeno temeljno ljudsko pravo zajamčeno i to pravo na pravično suđenje.
8. Čl. 313. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11 - pročišćeni tekst, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 – dalje: ZPP) propisano da kad pred istim sudom teče više parnica između istih osoba, sve se te parnice mogu rješenjem spojiti radi zajedničkog raspravljanja ako bi se time ubrzalo raspravljanje ili smanjili troškovi. Obzirom da je ovaj je institut predviđen da bi se ubrzalo raspravljanje ili smanjili troškovi, to tužiteljice neosnovano ističu da im je povrijeđeno pravo na pravično suđenje kad sudovi trošak postupka nisu odmjerili tako da su svakoj od tužiteljica priznali samostalan trošak u punom iznosu.
9. Navedeno postupanje nižestupanjskih sudova u skladu je i sa praksom ovog revizijskog suda (primjerice odluka Rev-143/15 od 17. lipnja 2015).
10. Slijedom navedenog, valjalo je na temelju čl. 389.a st. 4. ZPP-a i 389.b st. 1. ZPP odlučiti kao u izreci ove odluke.
Zagreb, 1. listopada 2024.
Predsjednik vijeća:
Ivan Vučemil
