Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj: Gž -1024/2024-3

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca tog suda Vlatke Fresl Tomašević, predsjednice vijeća, Vlaste Feuš sutkinje izvjestiteljice i članice vijeća i Tomislava Aralice, člana vijeća, u pravnoj stvari 1. tužiteljice I. M. iz Z., OIB: … i 2. tužitelja D. H. iz Z., OIB: …, oboje zastupani po punomoćniku N. A., odvjetniku iz O. društva A. i suradnici j.t.d. u Z., protiv tuženika H.-O. d.s. d.o.o., Z., OIB: … te umješača na strani tuženika C. o. d.d., Z., OIB:…, radi naknade štete, odlučujući o žalbama 1. i 2. tužitelja i žalbi i dopuni žalbe tuženika, protiv presude Općinskog suda u Sesvetama, poslovni broj Pn-138/2019- 100 od 14. prosinca 2023., u sjednici vijeća održanoj 1. listopada 2024.

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se žalba 1. i 2. tužitelja kao neosnovana te se potvrđuje presuda Općinskog suda u Sesvetama, poslovni broj Pn-138/2019-100 od 14. prosinca 2023. u dijelu pod točkom II. izreke.

II. Odbijaju se žalba i dopuna žalbe tuženika kao neosnovane te se potvrđuje presuda Općinskog suda u Sesvetama, poslovni broj Pn-138/2019-100 od 14. prosinca 2023. u dijelu pod točkama II. i III. izreke.

III. Odbija se zahtjev 1. i 2. tužitelja za naknadu troška žalbenog postupka.

Obrazloženje

1. Pobijanom prvostupanjskom presudom suđeno je:

"I. Nalaže se tuženiku H. – O. d.s. d.o.o., Z., OIB: … isplatiti tužiteljima I. M. iz Z., OIB: … i D. H. iz Z., OIB: …, iznos od 20.837,48 EUR/157.000,00 HRK zajedno sa zateznom kamatom tekućom na taj iznos od 14. prosinca 2023. pa do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, u roku 15 dana.

II. Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev u dijelu u kojem se nalaže tuženiku H. – O. d.s. d.o.o., Z., OIB: …, isplatiti 1. tužiteljici I. M. iz Z., OIB: … i 2. tužitelju D. H. iz Z., OIB: …, zakonske zatezne kamate tekuće na iznos od 20.837,48 EUR/157.000,00 HRK od 08.02.2013. pa do 13. prosinca 2023.

III. Nalaže se tuženiku H. – O. d.s. d.o.o., Z., OIB: …, naknaditi 1. tužiteljici I. M. iz Z., OIB: … i 2. tužitelju D. H. iz Z., OIB: …, troškove parničnog postupka u iznosu od 9.697.29 Eur / 73.064,23 kn sa zateznim kamatama koje na taj iznos teku od 14. prosinca 2023. do isplate po stopi određenoj prema prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena, u roku od 15 dana.

IV. Odbija se kao neosnovan zahtjev 1. i 2. tužitelja za naknadom troška parničnog postupka u iznosu od 5.162,33 Eur / 38.895,58 kn."

2. Protiv te presude u dijelu pod točkom II. izreke žale se 1. i 2. tužitelji zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnoga prava. Predlažu da sud drugog stupnja usvoji žalbu kao osnovanu te preme odredbi čl. 373. ZPP preinači točku II. presude te naložit tuženiku da isplati zatezne kamate tekuće na iznos od 20.837,48 EUR/157.000,00 kn od 10. veljače 2013., odnosno najkasnije od 30. svibnja 2019., do isplate. Podredno da istu ukine u točki II. izreke i predmet vrati sudu prvoga stupnja na ponovno suđenje. Potražuje trošak žalbenog postupka.

3. Protiv te presude žali se tuženik iz razloga bitne povrede odredaba parničnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnoga prava. Predlaže da drugostupanjski sud pobijanu presudu preinači u smislu žalbenih navoda, podredno da ist ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje. U dopuni žalbe ističe i bitnu povredu iz čl. 354. st.2 toč. 11. Zakona o parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 2., 4., 8., 9., 13. i 14. („Narodne novine“, broj: 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, broj: 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23-dalje: ZPP).

3.1. Sukladno odredbi čl. 365. st. 1. ZPP drugostupanjski sud ispituje prvostupanjsku presudu u onom dijelu u kojemu se pobija žalbom, a ako se iz žalbe ne vidi u kojem se dijelu presuda pobija, drugostupanjski sud će uzeti da se presuda pobija u dijelu u kojemu stranka nije uspjela u sporu.

3.2. Obzirom da tuženik u žalbi nije jasno odredio u kojem dijelu pobija navedenu presudu, ovaj sud, u skladu s odredbom čl. 365. st. 1. ZPP, uzima da tuženik pobija presudu u dijelu pod točkama I. i III. izreke.

4. Žalba 1. i 2. tužitelja je neosnovana.

5.Žalba tuženika je neosnovana.

6. Predmet spora je zahtjev 1. i 2. tužitelja za naknadu imovinske štete nastalu uslijed požara 7. veljače 2013. na stambenoj kući u vlasništvu 1. i 2. tužitelja na adresi u Z., kojom prilikom je 1. i 2. tužiteljima nastala imovinska šteta u iznosu od 20.837,48 EUR/157.000,00 kn. 1. i 2. tužitelji tvrde da je požar nastao u dijelu priključnog kabela od mjesta učvršćenja na krovu objekta do glavnog osigurača u potkrovlju objekta, dakle na djelu ispod mjernih uređaja na kojem sve radove izvodi i održava isporučitelj električne energije, ovdje tuženik.

7. Donoseći pobijanu presudu prvostupanjski sud nije počinio bitne povrede odredaba ZPP na koje povrede sud drugog stupnja pazi po službenoj dužnosti (čl. 365. st. 2. ZPP). Pobijana presuda nema nedostatke radi kojih se ne bi mogla ispitati. Izreka pobijane presude je razumljiva i nije u proturječnosti s jasno i potpuno navedenim razlozima u obrazloženju, pa stoga nije počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st.2. toč. 11. ZPP.

8. Sud prvog stupnja, u skladu s odredbom čl. 8. ZPP, odlučio je koje će činjenice uzeti kao dokazane prema svom uvjerenju i to prema savjesnoj i brižljivoj ocjeni svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno te na temelju rezultata cjelokupnog postupka. Taj sud dao je uvjerljive i logične razloge na osnovu točno kojih određenih dokaza sud uzima za utvrđenu i koju činjenicu, a koju ne i zašto, kojim od provedenih dokaza vjeruje, a kojim ne i zašto te je pravilno i potpuno utvrdio činjenično stanje odlučno za ishod spornog odnosa među strankama, izloživši ga u obrazloženju pobijane presude.

8.1. Žalbeni navodi kojima stranke iznose vlastitu ocjenu izvedenih dokaza, utvrđenja i zaključke suda prvog stupnja nisu uspjeli dovesti u pitanje.

9. Polazeći od utvrđenja da je tuženik isključivo odgovoran za nastanak štetnog događaja sud prvoga stupnja djelomično je prihvatio, a djelomično odbio tužbeni zahtjev.

10. U žalbenoj fazi postupka iz žalbenih navoda 1. i 2. tužitelja sporan je tijek kamate na dosuđeni iznos štete, a iz žalbe tuženika sporna je odgovornost za predmetni štetni događaja te time i osnovanost i visina tužbenog zahtjeva te primjena Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika.

11. Pravilno je sud prvoga stupnja utvrdio da se radi o nenovčanoj šteti čija je visina utvrđena provedenim vještačenjem po cijenama na dan presuđenja te da su 1. i 2. tužitelji štetu sami otklonio prije donošenja sudske odluke.

11.1. Sud prvog stupnja pogrešno je utvrdio činjenično stanje, a kako su ispunjene sve zakonske pretpostavke za to, ovaj sud drugog stupnja sukladno odredbi čl. 373.a st. 1. toč. 2. ZPP sam je utvrdio činjenice na koje u žalbi ukazuju 1. i 2. tužitelji te neovisno od navedenih utvrđenja prvostupanjsku presudu.

11. 2. Naime, 1. i 2. tužitelji u žalbi navode da je pogrešno sud prvoga stupnja utvrdio da 1. i 2. tužitelji nisu dokazali kada je šteta uklonjena. Točno je da su 1. i 2. tužitelji uz tužbu dostavili CD s fotografijama (list 5 spisa) snimljenima nakon požara od čega su neke fotografije snimljene na dan požara, odnosno dana 7. veljače 2013, a neke dana 10. veljače 2013., a što je ovaj sud drugog stupnja uvidom u priležeći CD utvrdio. Na fotografiji IMG_0633 vidljivo je da je šteta nastala na krovu uslijed požara popravljena, jer su vidljive nove drvene grede. Na fotografiji IMG_0631 vidljivo je da je šteta na instalacijama popravljena, a radi se o datumu fotografije 10. veljače 2013. Ujedno, na očevidu 30. svibnja 2019. (list 142 spisa) sud prvoga stupnja neposrednim opažanjem utvrdio je da je šteta otklonjena.

11.3. Međutim, suprotno žalbenim navodima pravilno je sud prvoga stupnja odbio 1. i 2. tužitelje sa zahtjevom za isplatu zatezne kamate na iznos od 20.837,48 EUR/157.000,00 HRK od 8. veljače 2013., pa do 13. prosinca 2023. Naime, 1. i 2. tužitelji nisu dostavili račune izvršenog popravka, pa je slijedom navedenoga pravilno sud prvoga stupnja visinu iste utvrđivao provedenim vještačenjem. Budući se radi o nenovčanoj šteti čija je visina utvrđena provedenim vještačenjem po cijenama na dan presuđenja te usprkos činjenice da su 1. i 2. tužitelji štetu otklonili prije donošenja sudske odluke to 1. i 2. tužiteljima na dosuđeni iznos imovinske štete pripada zatezna kamata od dana presuđenja, pa do isplate, a kako je to pravilno utvrdio sud prvoga stupnja.

11.4. Slijedom navedenoga pravilno su 1. i 2. tužitelji odbijeni sa dijelom tužbenog zahtjeva kojim su 1. i 2. tužitelji potraživali isplatu zateznih kamata tekućih na iznos glavnice od nastanka štetnog događaja. Da su 1. i 2. tužitelji dostavili račune izvršenog popravka tada bi zatezna kamata tekla od slijedećeg dana od dana plaćenog računa, a o čemu se u konkretnom slučaju ne radi. Stoga su žalbeni navodi kojima 1. i 2. tužitelji osporavaju tijek kamate neosnovani.

12. Odredbom čl. 1054. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 35/2005, 41/2008, 125/2011, 78/2015; dalje: ZOO) propisano je tko drugome prouzroči štetu, dužan je naknaditi je, ako ne dokaže da je šteta nastala bez njegove krivnje dok je odredbom čl. 1046. ZOO-a propisano kako je šteta umanjenje nečije imovine (obična šteta), sprječavanje njezina povećanja (izmakla korist) i povreda prava osobnosti (neimovinska šteta).

13. Odredbom čl. 3. st. 1. toč. 18. Zakona o energiji ("Narodne novine" broj: 120/2012, 14/2014, 95/2015, 102/2015, 68/2018; dalje: ZE) propisano je da je operator mreže/sustava/skladišta/terminala – energetski subjekt odgovoran za upravljanje, odnosno pogon i vođenje, održavanje, razvoj i izgradnju energetske mreže/sustava/skladišta/terminala.

14. Odredbom čl. 2. st. 2. Općih uvjeta tuženika ("Narodne novine" broj: 14/2006) propisano je kako se u Općim uvjetima koriste izrazi koji u smislu Općih uvjeta imaju sljedeće značenje, pa tako elektroenergetska mreža (u daljnjem tekstu: mreža) – mreža za opskrbu električnom energijom; skup povezanih jedinica mreže za prijenos i/ili mreže za distribuciju električne energije, elektroenergetski objekti i instalacije – elektroenergetski objekti (vodovi, trafostanice, postrojenja, elektrane i rezervni izvori električne energije) i instalacije (električne instalacije, zaštitni uređaji i trošila), kao građevina ili dio građevine, elektroenergetski sustav – skup međusobno povezanih elektrana, mreža i trošila, korisnik elektroenergetske mreže (u daljnjem tekstu: korisnik mreže) – sve fizičke i pravne osobe koje isporučuju električnu energiju u prijenosnu ili distribucijsku mrežu (proizvođači) ili iz nje preuzimaju električnu energiju (kupci) ili koje koriste mrežu za protok električne energije (trgovci), korištenje mreže – usluga operatora prijenosnog sustava i/ili operatora distribucijskog sustava korisniku mreže kojom se omogućuje protok električne energije po prijenosnoj i/ili distribucijskoj mreži, te korištenje usluga sustava te kupac električne energije (u daljnjem tekstu: kupac) – pravna ili fizička osoba koja kupuje električnu energiju.

15. Odredbom čl. 73. st. 2. Općih uvjeta propisano je kako je svako obračunsko mjerno mjesto opremljeno je mjernom opremom koju čine mjerila i ostala mjerna oprema određena elektroenergetskom suglasnošću. Mjerila iz stavka 2. ovoga članka su: brojila električne energije; naponski i strujni mjerni transformatori i uklopni satovi (st.3). Ostalu mjernu opremu iz stavka 2. čine: mjerni i spojni vodovi i priključnice, osigurački uređaji, ograničavala strujnog opterećenja,uređaji za upravljanje tarifama, komunikacijski uređaji, uređaji prenaponske zaštite mjernih i komunikacijskih uređaja, ostalo (st. 4.). Operator prijenosnog sustava ili operator distribucijskog sustava za svako obračunsko mjerno mjesto određuje tehničke značajke mjerila i ostale mjerne opreme, mjesto i način ugradnje, a sve sukladno Zakonu o mjeriteljstvu, pravilnicima o mjeriteljskim zahtjevima za pojedine vrste mjerne opreme i mrežnim pravilima elektroenergetskog sustava (st. 5). Značajke i sastav mjerila i ostale mjerne opreme za obračunska mjerna mjesta pojedinih kupaca ili proizvođača utvrđuju su mrežnim pravilima elektroenergetskog sustava i tehničkim uvjetima za obračunska mjerna mjesta (st. 6).

16. Odredbom čl. 74. Općih uvjeta propisano je kako je mjerna oprema na obračunskom mjernom mjestu kupca vlasništvo je operatora prijenosnog sustava ili operatora distribucijskog sustava i isti ju je dužan održavati i ovjeravati o svom trošku. Mjerna oprema na obračunskom mjernom mjestu proizvođača vlasništvo je proizvođača. Mjernu opremu iz stavka 2. ovoga članka održava i ovjerava operator prijenosnog sustava ili operator distribucijskog sustava o trošku proizvođača, u dogovoru s proizvođačem i uz očuvanje njegovih opravdanih interesa.

17. Odredbom čl. 115. st. 4. Općih uvjeta tuženika propisano je kako u slučaju oštećenja elektroenergetskih objekata i instalacija kupca uzrokovanih namjerom ili grubom nepažnjom operatora prijenosnog sustava ili operatora distribucijskog sustava, operator prijenosnog sustava ili operator distribucijskog sustava dužan je naknaditi štetu kupcu (st. 4.). Kupac ima pravo na naknadu štete od operatora prijenosnog sustava ili operatora distribucijskog sustava i u slučaju kada pretrpi štetu na svojim elektroenergetskim objektima i instalacijama uzrokovanu nedopuštenim utjecajima proizvođača i/ili drugog kupca i/ili treće osobe, a operator prijenosnog sustava ili operator distribucijskog sustava ima pravo na naknadu štete od proizvođača i/ili drugog kupca i/ili treće osobe koja je uzrokovala štetu (st. 5.).

18. Provedenim vještačenjem po stalnom sudskom vještaku za zaštite od požara i utvrđivanje uzroka požara dipl.ing.sig. T. L., a koji je sud prvoga stupnja pravilno prihvatio u cijelosti kao vjerodostojan, utvrdio je da je požar nastao u dijelu potkrovlja, gdje je bio položen priključak spojnog kabela sa stupa na kuću tj. ulazak kabla u kuću prema glavnom osiguraču kuće "Panceru" nakon kojeg se kablovima vodi do kućnog priključka ormarića sa osiguračima, odnosno na dijelu priključnog kabela od mjesta učvršćenja na krovu objekta do glavnog osigurača u potkrovlju objekta, da je uzrok požara proboj izolacije između vodiča kabela koji je uzrokovao protjecanje sve veće struje što je uzrokovalo iskrenje, zagrijavanje i pojavu električnog luka – kratki spoj na mjestu proboja izolacije kabela i okolnog gorivog materijala. U tom dijelu potkrovlja osim električnog priključka nije bilo drugih mogućih izvora zapaljenja, da uzrok požara nije električna instalacija i trošila u prizemlju potvrđuju ispravni osigurači na razvodnoj ploči u kutiji sa osiguračima.

19. Navedeno utvrđenje vještaka sukladno je Izvještaju o vatrogasnoj intervenciji br … Javne vatrogasne postrojbe Grada Zagreba od 9. veljače 2013. u kojem je navedeno kako je uslijed neispravnosti elektro-instalacija na dovodu struje na objekt došlo do požara potkrovlja objekta na površini od 10 m2 te Izvještaju o utvrđivanju uzroka požara sačinjeno od strane inspektora Inspektorata unutarnjih poslova PUZ-a J. L., u kojem je navedeno kako je do požara došlo uslijed tehničke neispravnosti na glavnom kućnom priključku el. energije s glavnim osiguračem, a da je centar požara na mjestu gdje se nalazio navedeni priključak el. energije u središnjem dijelu krovišta, a koji izvještaji su sačinjeni neposredno nakon štetnog događaja. Utvrđenja vještaka su sukladna utvrđenjima i stalnog sudskog vještaka za graditeljstvo o visini nastale štete.

19.1. Neosnovano tuženik u žalbi navodi da su utvrđenja stalnog sudskog vještaka T. L. kontradiktorna Izvještaju o vatrogasnoj intervenciji br. … Javne vatrogasne postrojbe Grada Zagreba, jer da je vještak naveo da uzrok požara nije električna instalacija. Naime, iz nalaza i mišljenja vještaka proizlazi da uzrok požara nije električna instalacija i trošila u prizemlju što potvrđuju ispravni osigurači na razvodnoj kutiji s osiguračima, već upravo iz nalaza i mišljenja proizlazi da je došlo do proboja izolacije između vodiča kabela i okolnog drvenog materijala te zapaljenja izolacije i okolnog gorivog materijala (požara) (list 165 spisa).

20. Sud prvoga stupnja je na okolnost uzroka požara pravilno u cijelosti poklonio vjeru i iskazima svjedoka M. J., D. C., kao i iskazima 1. i 2. tužitelja kao životno logičnima, sukladnima ostalim ispravama u spisu. Naime, iz iskaza svjedoka M. J., susjeda tužitelja, proizlazi da je čuo galamu i tužitelja kako viče da je požar, a za koji požar je opazio kako je krenuo od mjesta gdje su žice sa tog stupa spojene na kuću 1. i 2. tužitelja i to na dijelu kuće koji je drven, jer se s opisanog dijela dimilo i da požar nije imao od kuda krenuti nego od te struje. 2. tužitelj je iskazao kako je otvorio tavan i bio je u šoku jer se požar vrlo brzo i u sekundi počeo širiti, da je otišao po vodu kako bi zalio mjesto gdje je iskrilo no uvidio je da si tako samo ugrožava život, jer je na dovodnom kabelu iznad razvodne kutije konstantno iskrilo.

21. Slijedom provedenih dokaza pravilno je sud prvoga stupnja otklonio prigovor tuženika da je požar nastao na dijelu unutrašnjeg priključka kojeg je potrošač (korisnik mreže) dužan sam održavati, odnosno da je isti mogao održavanje povjeriti osobama ovlaštenim za izvedbu radova na održavanju priključaka obzirom na to da je na temelju provedenog vještačenja te ostalih dokaza u spisu, iskaza svjedoka i tužitelja utvrđeno kako je požar nastao u dijelu potkrovlja, gdje je bio položen priključak spojnog kabela sa stupa na kuću tj. ulazak kabla u kuću prema glavnom osiguraču kuće "Panceru" nakon kojeg se kablovima vodi do kućnog priključka ormarića sa osiguračima, odnosno da je požar nastao na dijelu priključnog kabela od mjesta učvršćenja na krovu objekta do glavnog osigurača u potkrovlju objekta.

21.1. Suprotno žalbenim navodima kako tuženik primjenom pravila o teretu dokazivanja iz odredbe čl. 219. ZPP-a nije dokazao svoje tvrdnje o nastanku požara na dijelu unutrašnjeg priključka, kao i činjenicu da su 1. i 2. tužitelji na bilo koji drugi način utjecali na nastanak štetnog događaja, pravilno je utvrđenje suda prvoga stupnja da nema doprinosa 1. i 2. tužitelja za nastanak spornog događaja. Ujedno 1. i 2. tužitelji proveli su mjere zaštite od požara sukladno čl. 10. st. 2. Zakona zaštite od požara (dalje: ZZP) ugradnjom vatrodojavnog i protuprovalnog sustava koji je prilikom štetnog događaja alarmirao vlasnike koji su pravovremenom akcijom koja je propisana čl. 11. st. 2. ZZP, maksimalno moguće umanjili štetu na objektu.

21.2. Pravilno je prvostupanjski sud prihvatio nalaz i mišljenje vještaka zaštite od požara, požare i eksplozije, gašenje požara i vatrogasne intervencije dipl. ing. sig. T. L. u odnosu na utvrđenu dinamiku nastanka štetnog događaja, budući isti utvrđuje stručnim i izrađenim u skladu s pravilima znanosti i struke. Ujedno, pravilno je prihvatio nalaz i mišljenje vještaka Ž. Ž., dipl. ing. građevine, na okolnost utvrđenja visine štete. Nalaz i mišljenje navedenih vještaka i po ocjeni ovog suda drugog stupnja su objektivni, logični, stručni i sačinjeni u skladu s pravilima znanosti i struke. K tome nalazi i mišljenja navedenih vještaka su jasni, potpuni i bez proturječnosti, a vještaci su se svojim očitovanjem izričito za potrebe ovog postupka, očitovali o svim spornim pitanjima i to vještak T. L. u pogledu mjesta i uzroka nastanka požara, a vještak Ž. Ž. na okolnost visine štete.

21.3. U odnosu na žalbeni navod da sud prvoga stupnja nije obrazložio na koji način je utvrdio da se taj dio priključka ili dijela mreže odnosi na vlasništvo tuženika, za ukazati je da je da je riječ o novim činjeničnim tvrdnjama tuženika (po prvi puta iznesenim u žalbi), a što nije dopušteno (čl. 352. st. 1. ZPP).

21.4. Međutim, valja reći da je elektroenergetska mreža (u daljnjem tekstu: mreža) – sustav povezanih postrojenja i vodova koji su namijenjeni prijenosu ili distribuciji električne energije u vlasništvu tuženika, a da su elektroenergetska postrojenja i instalacije korisnika mreže (u daljnjem tekstu: postrojenja i instalacije) – elektroenergetski objekti (vodovi, trafostanice, postrojenja, elektrane i rezervni izvori električne energije) i instalacije (električne instalacije, zaštitni uređaji i trošila) korisnika mreže koji se nalaze na jednoj lokaciji kao građevina ili dio građevine priključene na mrežu preko obračunskog mjernog mjesta, a kako je to propisano Općim uvjetima tuženika.

22. Slijedom navedenoga, sukladno odredbama čl. 2. st. 2. i čl. 115. st. 4. Općih uvjeta te sukladno odredbama čl. 2. st. 2. i čl. 115. st. 4. Općih uvjeta te čl. 2. Zakona o energiji ("Narodne novine" broj: 120/12. - dalje Zakon o energiji) pravilno je sud prvoga stupnja utvrdio isključivu odgovornost tuženika za uzroke i nastanak štetnog događaja, jer je postojala obveza tuženika da kao operator sustava snabdijevanja električnom energijom treba osigurati da komponente sustava, oprema i uređaji mogu funkcionirati bez opasnosti za život, zdravlje i imovinu korisnika usluga te se stoga radilo o gruboj nepažnji tuženika u izvršavanju svojih obveza u smislu odredbe čl. 73., 74. i 115. Općih uvjeta.

22.1. Tuženik je odgovoran za kvalitetu isporučene električne energije svim krajnjim kupcima i jamac je opskrbe električnom energijom te je nadležan za vođenje, održavanje, izgradnju i razvoj distribucijske mreže te osiguravanje dugoročne sposobnosti mreže da zadovolji buduće zahtjeve za pristupom mreži te da Elektra Zagreb predstavlja jedan od distribucijskih područja.

23. Visinu štete koju su 1. i 2. tužitelji potraživali u preostalom iznosu od 812,93 Eur / 6.125,00 kn s osnova uslijed požara uništenih stvari, instaliranog sustava tehničke zaštite, pokretnina tužitelja – set muzičkih instrumenata marke L. i umjetnina reljef iz 2008. iz ciklusa "Ispod površine" umjetnika A. K., pravilno je sud prvoga stupnja istu utvrdio slobodnom ocjenom, uvidom u fotografije koje prileže spisu, račune te na temelju iskaza 1. i 2. tužitelja, svjedoka A. K. te isprava u spisu, sve sukladno čl. 223. ZPP-a.

24. Slijedom navedenoga, suprotno žalbenim navodima tuženik je dužan nadoknaditi 1. i 2. tužiteljima nastalu štetu, sukladno čl. 1045. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“, broj: 35/05., 41/08., 125/11. - dalje ZOO) čija visina je utvrđena provedenim građevinskim vještačenjem iz kojeg proizlazi kako vrijednosti radova izvedenih na sanaciji tavanskog prostora, odnosno kako vrijednost sanacije štete iznosi 120.700,00 kn, uvećano za PDV 25%, odnosno 20.024,55 Eur /150.875,00 kn i sa pripadajućim zateznim kamatama temeljem odredbe čl. 29. ZOO.

25. Žalbene navode tuženika koji nisu od odlučnog značaja ovaj sud nije ocijenio (članak 375. stavak 1. ZPP-a).

26. Na pravilno i potpuno utvrđeno činjenično stanje prvostupanjski sud pravilno je primijenio materijalno pravo iz gore citiranih odredaba.

27. I odluka prvostupanjskog suda o naknadi parničnog troška je pravilna. Ovo iz razloga što je prvostupanjski sud pri donošenju te odluke imao u vidu samo potreban parnični trošak 1. i 2. tužitelja (čl. 155. st. 1. i 2. ZPP) te imajući u vidu uspjeh stranaka u parničnom postupku (pogrešno se pozvao na odredbu čl. 154. st. 1. ZPP, umjesto na odredbu čl. 154. st. 3. ZPP), a imajući pri tome u vidu da 1. i 2. tužitelji nisu uspjeli samo sa neznatnim i to sporednim dijelom zahtjeva.

27.1. U odnosu na žalbeni navod tuženika glede primjene Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika, valja ukazati na Zaključak sa sastanka predsjednika Građanskih odjela županijskih sudova i Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske održanog 14. lipnja 2024. u odnosu na povećanu vrijednost odvjetničkog boda od 2 eur (Tbr. 50) i da li se ista primjenjuje pri obračunu nagrade i na one odvjetničke radnje koje su poduzete prije stupanja na snagu odredbe br. 48/3 Izmjene Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("NN" 142/12, 103/14, 118/14, 107/15, 37/22 i 126122) i Tarife o nagradi i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj: 138/23) kojim upućuje na odluke Vrhovnog suda RH br. Rev-940/2020 od 4. srpnja 2023., Rev-847/2021 od 13. veljače 2024. i Rev- 562/2024 od 7. svibnja 2024.

27.2. Slijedom navedenoga suprotno žalbenim navodima kada sud donosi odluku o naknadi parničnog troška nakon stupanja na snagu Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine", broj 142/12, 103/14, 118/14, 107/15, 37/22 i 126/22) 5. studenog 2022. kojom je izmijenjena vrijednost boda koja od tada iznosi 15,00 kuna (1,99 eura), valja primijeniti Tarifu i vrijednost boda koja je bila na snazi u vrijeme donošenja odluke o trošku postupka, pa parničnoj stranci valja dosuditi parnični trošak prema vrijednosti boda od 15,00 kuna (1,99 eura) i za radnje koje su poduzete prije izmjene vrijednosti boda 5. studenog 2022., a ne prema vrijednosti boda od 10,00 kuna (1,33 eura).

27.3. Odluka o kamatama na parnični trošak pravilno se temelji na odredbi čl. 27 st. 2. Ovršnog zakona („Narodne novine“ broj: 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, 114/22 i 6/24; u daljnjem tekstu OZ), a odluka o visini kamatne stope pravilno se temelji na odredbi čl. 29. st. 2. ZOO.

28. Kako ne postoje razlozi zbog kojih se pobija prvostupanjska presuda, a niti razlozi na koje sud drugog stupnja pazi po službenoj dužnosti, to je valjalo po osnovu čl. 368. st. 1. ZPP odbiti kao neosnovane žalbu 1. i 2. tužitelja i žalbu i dopunu žalbe tuženika te potvrditi prvostupanjsku presudu u pobijanim dijelovima.

29. Zahtjev 1. i 2. tužitelja za naknadu troška žalbenog postupka je odbijen jer su 1. i 2. tužitelji odbijeni sa žalbom (čl. 154. st. 1. ZPP).

U Zagrebu 1. listopada 2024.

Predsjednica vijeća:

Vlatka Fresl-Tomašević, v.r.