Broj: Ppž-7659/2024

Republika Hrvatska

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

Zagreb

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinja Gordane Korotaj predsjednice vijeća te Goranke Ratković i Kristine Gašparac Orlić članica vijeća, uz sudjelovanje Roberta Završkog u svojstvu višeg sudskog savjetnika-specijalista zapisničara, u prekršajnom predmetu protiv okr. D. M., zbog prekršaja iz čl. 17. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira („Narodne novine“, broj 5/90.- pročišćeni tekst, 30/90., 47/90., 29/94., 114/22. i 47/23.), odlučujući o žalbi tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova Policijske uprave vukovarsko-srijemske, Policijske postaje Vukovar, podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Vukovaru od 12. srpnja 2024., broj: Pp-54/2022-3, u sjednici vijeća održanoj 1. listopada 2024.,

r i j e š i o  j e

Prihvaća se žalba tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave vukovarsko-srijemske, Policijske postaje Vukovar, ukida se pobijana presuda i predmet vraća prvostupanjskom sudu na suđenje.

Obrazloženje

1. Pobijanom prvostupanjskom presudom Općinskog suda u Vukovaru od 12. srpnja 2024., broj: Pp-54/2022-3, na temelju čl. 161. st. 6. Prekršajnog zakona (''Narodne novine'', broj: 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17.,118/18. i 114/22.) okr. D. M. oslobođen je optužbe da bi, na način činjenično opisan u izreci, počinio prekršaj iz čl. 17. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira te je odlučeno da troškovi prekršajnog postupka padaju na teret proračunskih sredstava.

2. Protiv te presude tužitelj Ministarstvo unutarnjih poslova Policijska uprava vukovarsko-srijemska, Policijska postaja Vukovar je pravodobno podnio žalbu zbog pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, s prijedlogom da se žalba prihvati.

3. Žalba je osnovana.

4. Odlučujući o žalbi, te ispitujući pobijanu presudu u smislu odredbe čl. 202. st. 1. Prekršajnog zakona po službenoj dužnosti i u granicama navoda žalbe, Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske je utvrdio, da osnovano žalitelj pobija prvostupanjsku odluku kojom je okrivljenik oslobođen optužbe u fazi ispitivanja optužnog prijedloga, a iz razloga navedenih u toj odluci.

5. U pravu je tužitelj kada navodi da policijski službenici nisu vrijeđani i omalovažavani kao osobe određene svojim imenom i prezimenom, već kao policijski službenici prilikom obavljanja njihove službene radnje te smatra da nedostatak imena i prezimena policijskih službenika nije razlog nepostojanja prekršaja.

6. Naime, optužnim prijedlogom okrivljeniku se stavlja na teret da je vrijeđao neimenovane policijske službenike prilikom obavljanju službe riječima: „Što me jebete, ja nemam ništa i ništa vam ne dam, nikoga se ne bojim, jučer sam bio na sudu“.

7. Prekršaj iz čl. 17. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira sastoji se u izražavanju odnosa (govorom, gestom ili na drugi način) kojim se ponižava ili vrijeđa državno tijelo, odnosno službena osoba u obavljanju službene dužnosti ili u vezi obavljanja službene dužnosti, a bitna je namjera počinitelja da omalovažava državno tijelo, odnosno službene osobe u obavljanju službene dužnosti ili u vezi obavljanja službene dužnosti, u konkretnom slučaju policijske službenike.

8. Ovaj drugostupanjski sud ne može prihvatiti stajalište prvostupanjskog suda da u ovom konkretnom slučaju „činjenični opis kako ga navodi tužitelj nije konkretiziran, odnosno nije navedeno koji su to policijski službenici koje je okrivljenik vrijeđao prilikom obavljanja službe“. Naime, prema citiranoj zakonskoj odredbi čl. 17. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, nedvojbeno proizlazi da ime (imena) policijskih službenika koje je okrivljenik vrijeđao, nije jedna od odlučna činjenica odnosno jedan od konstitutivnih elemenata koja čini biće prekršaja iz čl. 17. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira.

9. Naime, zaštitni objekt navedenog propisa je državno tijelo, odnosno službena osoba u obavljanju službene dužnosti ili u vezi obavljanja službene dužnosti, a navođenjem „policijskih službenika“ specificirane su službene osobe koje je okrivljenik vrijeđao prilikom obavljanja službe. Na opisani način djelo okrivljenika je dovoljno konkretizirano i sadrži odlučne činjenice prekršaja koji se okrivljeniku stavlja na teret.

10. Druga je stvar ako je ispitivanje policijskih službenika bilo nužno za utvrđivanje činjeničnog stanja. U tom slučaju, kako to osnovano navodi tužitelj, u službenoj bilješci od 23. siječnja 2022. (list 4. spisa) jasno su navedena imena i prezimena policijskih službenika koje je okrivljenik vrijeđao u obavljanju službene dužnosti.

11. Zbog izloženih razloga nije bilo osnove za donošenje oslobađajuće presude protiv okr. D. M. u fazi ispitivanja optužnog prijedloga.

12. Slijedom navedenog trebalo je ukinuti prvostupanjsku presudu i predmet vratiti prvostupanjskom sudu, da postupajući po optužnom prijedlogu provede prekršajni postupak protiv okr. D. M. zbog prekršaja iz čl. 17. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira i nakon toga ocjenom svih u tom postupku izvedenih dokaza i svih pravno relevantnih činjenica, ocjenjujući svaki dokaz zasebno i u njihovoj međusobnoj vezi, donese novu, na zakonu osnovanu i valjano obrazloženu odluku.

13. Stoga je, prihvaćanjem žalbe tužitelja, na temelju čl. 206. st. 1. Prekršajnog zakona, odlučeno kao u izreci ovog rješenja.

Zagreb, 1. listopada 2024.

Zapisničar:

Predsjednica vijeća:

Robert Završki, v. r.

Gordana Korotaj, v.r.

Rješenje se dostavlja Općinskom sudu u Vukovaru u 4 ovjerena prijepisa: za spis, okrivljenika i tužitelja.