Republika Hrvatska
Županijski sud u Zagrebu
Trg Nikole Šubića Zrinskog 5
Poslovni broj Gž-475/2024-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od predsjednice vijeća Sanje Joka Umićević, sutkinje izvjestiteljice i članice vijeća mr.
I-tužiteljice J. K. sc. Iris Gović Penić te članice vijeća Ines Kovačević, u pravnoj stvari
iz Z., OIB: …, II-tužitelja D. K. iz M., OIB: …, oboje zastupani po punomoćniku I. U., odvjetniku u Z., protiv tuženika C. o. d.d., Z., OIB: …, radi naknade štete, odlučujući o žalbama tužitelja i tuženika protiv presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Pn-2772/18-44 od 11. prosinca 2020., ispravljene rješenjem istoga suda poslovni broj Pn-2772/2018-61 od 20. ožujka 2023., u sjednici vijeća održanoj dana 1. listopada 2024.
p r e s u d i o j e
I Ukida se presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Pn- 2772/18-44 od 11. prosinca 2020., ispravljene rješenjem istoga suda poslovni broj Pn-2772/2018-61 od 20. ožujka 2023., s tim da će u ponovljenom postupku suditi drugi sudac.
II O tužiteljevom trošku sastava žalbe i odgovora na žalbu odlučit će se konačnom odlukom.
Obrazloženje
1. Izreka prvostupanjske presude glasi:
"I Tuženik je dužan tužiteljima, na jednake dijelove, a s naslova tuđe pomoći i njege za razdoblje od dana 01.10.1989. g. pa do 13.06.1999. g. isplatiti iznos od 55.434,49 kn zajedno s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana 15.12.2010. godine pa do isplate do 31.07.2015. po stopi propisanoj čl. 29. st. 2. ZOO-a, koja se određuje za svako polugodište uvećanjem eskontne stope HNB-a koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu za 5%-tnih poena, a od 01.08.2015. g. pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trg. društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3% poena, sve u roku od 15 dana. II Tuženik je dužan tužiteljima naknaditi i prouzročene parnične troškove ovoga postupka zajedno s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana donošenja prvostupanjske presude po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trg. društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3% poena, sve u roku od 15 dana. III Tuženik je dužan tužitelju nadoknaditi trošak parničnog postupka u iznosu od 99.440,93 kuna, sa kamatama koje na ovaj trošak teku po prethodno navedenoj stopi (čl. 29. ZOO-a), od dana donošenja ove odluke u roku, sve u roku od 15 dana."
2. Protiv ove presude u dijelu kojim nisu uspjeli u sporu žalbu su izjavili i tužitelji i tuženik zbog svih žalbenih razloga te tužitelj traži naknadu troška sastava žalbe.
2.1. Tužitelji su podnijeli i odgovor na tuženikovu žalbu kojim predlažu žalbu odbiti kao neosnovanu i traže naknadu troška sastava odgovora na žalbu.
3. Izreka rješenja o ispravku glasi:
"Ispravlja se presuda ovog suda od 11. prosinca 2020. godine poslovni broj gornji na način da u odnosu na dosuđene kamate umjesto datuma 01. rujna 2014. godine, valja pravilno pisati da kamate na dosuđeni iznos u visini od 166.098,63 kune teku od 02. rujna 2014. godine."
4. Protiv ovog rješenja niti jedna od stranaka nije izjavila žalbu pa je to rješenje postalo pravomoćno.
5. Žalbe protiv presude su osnovane.
6. Naime, kada se ima u vidu izreka prvostupanjske presude i pravomoćno rješenje o ispravku te presude, ovaj sud zaključuje da se presuda suda prvog stupnja više ne može ispitati.
6.1. Prvostupanjskom presudom tužiteljima je dosuđen iznos od 55.434,49 kn sa zateznim kamatama od 15. prosinca 2010. (točka I izreke), zatim je tuženiku naloženo da tužiteljima naknadi troškove postupka u iznosu od 99.440,93 kn sa zateznim kamatom od 11. prosinca 2020. (točka II i III izreke).
6.2. Stoga kada se presuda ispravlja na način da kamate teku, umjesto od 1. rujna 2014., od 2. rujna 2014., te kada na dosuđeni iznos 166.098,63 kn kamate teku od 2. rujna 2014., ovaj sud više prvostupanjsku presudu zbog njenih nedostataka ne može ispitati.
6.3. Sud prvog stupnja nije naveo ispravlja li presudu u izreci ili u nekom drugom dijelu, zatim, nije jasno koja je glavnica tužiteljima dosuđena jer je tužiteljima dosuđen iznos od 55.434,49 kn, a ne 166,098,63 kn, a kamate ne teku od 1. rujna 2014. već na glavnicu od 15. prosinca 2010., a na troškove postupka od presuđenja.
7. Slijedom navedenoga, a kako je sud prvog stupnja počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. Zakona o parničnom postupku-dalje u tekstu ZPP (Narodne novine br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 8/14, 70/19 i 80/22), primjenom čl. 359. st. 1. ZPP-a prvostupanjska je presuda ukinuta i predmet je vraćen sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.
8. Vezano uz odluku ovog drugostupanjskog suda treba reći i sljedeće.
8.1. Konačnim tužbenim zahtjevom (list 464 spisa) tužitelj zapravo potražuje isplatu iznosa od 55.43,49 kn sa zateznim kamatama, zatim iznos od 166.098,63 kn sa zateznim kamatama i troškove postupka. Tužitelj postavlja i podredni tužbeni zahtjev za isplatu iznosa od 187.469,98 kn sa zateznim kamatama i troškova postupka.
8.2. U ovom predmetu prvostupanjska je presuda jednom već bila ukinuta, a u čl. 366. a ZPP-a propisana je zabrana ukidanja presude dva puta. No, ovaj sud kao drugostupanjski nije imao drugih procesnih ovlasti nego prvostupanjsku presudu ukinuti po drugi put.
8.3. Naime, zbog povrede odredaba parničnog postupka koju je sud prvog stupnja učinio može se primijeniti samo čl. 369. st. 1. ZPP-a te prvostupanjsku presudu ukinuti i predmet vratiti sudu prvog stupnja na ponovno odlučivanje. Drugih procesnih ovlasti kojima bi ovaj sud sanirao povredu procesnih pravila sukladno ZPP-u nema.
8.4. Posebno treba istaknuti da ovaj drugostupanjski sud ne može niti primjenom čl. 373. b st. 6. ZPP-a donijeti odgovarajuću odluku, s obzirom na povrede zakona koje je učinio sud prvog stupnja i koje su prethodno opisane.
Kada bi ovaj sud kao drugostupanjski temeljem čl. 373. b st. 6. ZPP-a i proveo raspravu radi otklanjanja bitnih povreda odredaba parničnog postupka, ne bi se mogle otkloniti bitne povrede odredaba parničnog postupka koje je učinio sud prvog stupnja na način da više ne bi bilo svrhovito prvostupanjsku presudu ukinuti i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.
8.4.1. Prije svega, iz u točki 8.1. ove drugostupanjske presude navedenog konačnog tužbenog zahtjeva tužitelja proizlazi da izreka prvostupanjske presude značajno odstupa od konačnog tužbenog zahtjeva.
8.4.2. Pored toga što izreka prvostupanjske presude značajno odstupa od konačnog tužbenog zahtjeva, iz ispravka presude učinjenog pravomoćnim rješenjem o ispravku presude od 20. ožujka 2023. nije jasno što je konkretno sud prvog stupnja ispravio, izreku ili i izreku i obrazloženje prvostupanjske presude, kao i u kojem dijelu izreke i/ili obrazloženja.
Zatim, ispravak je učinjen na način da se ispravlja datum od kojega teku kamate, a taj datum u izreci presude koja se ispravlja uopće ne postoji. Isto je i s iznosom na koji kamate teku (166.098,63 kn) jer taj iznos u izreci presude koja se ispravlja nije naznačen.
8.4.3. U takvim okolnostima, ovaj sud ne bi mogao primjenom čl. 373. b st. 6. ZPP-a niti potvrditi niti preinačiti prvostupanjsku presudu jer ne može utvrditi što iz izreke prvostupanjske presude potvrđuje odnosno preinačuje, treba li potvrditi ili preinačiti odluku suda prvog stupnja u dijelu koji se odnosi na iznos od 55.434,49 kn ili na iznos od 166.098,63 kn, zatim da li se zatezne kamate na jedan od tih iznosa (nakon što taj iznos se utvrdi) preinačavaju s obzirom na datum 15. prosinca 2010. ili s obzirom na datum 2. rujna 2014.
8.5. Imajući u vidu navode iz točke 8.4.1.-8.4.3. obrazloženja ove drugostupanjske presude, kada bi ovaj sud, kao drugostupanjski, bio apsolutno onemogućen u tome da još jednom ukine prvostupanjsku presudu, došlo bi do povrede tužiteljevog prava na pošteno suđenje iz čl. 29. Ustava RH kao pravnog akta s najvišom pravnom snagom i čl. 6. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda kao međunarodnog ugovora koji je po svojoj pravnoj snazi iznad zakona, koji, dakle, ima prednost u primjeni spram ZPP-a.
8.6. Isto tako, došlo bi do povrede ustavnog načela jednakosti.
8.7. S obzirom na povredu prava na pošteno suđenje treba navesti sljedeće. Pravo na pošteno suđenje skup je postupovnih jamstava kojima se osigurava pravičnost postupka. Ono ima tako važno mjesto u demokratskom društvu da ne može biti nikakvog opravdanja za restriktivno tumačenje tih jamstava (v. odluku Ustavnog suda br. U-III-3538/2017 od 18. travnja 2019., www. usud. hr).
Dakle, pravo na pošteno suđenje mora uključivati i mogućnost sudova da postupovnim jamstvima (uvijek) provedu pravičan postupak.
Pri tome treba imati u vidu da pravo na pošteno suđenje ima više aspekata. Oni koji su važni za ovaj spor jesu pravo na pristup sudu, zabrana arbitrarnog postupanja i pravo na pravnu sigurnost.
Pravo na pristup sudu ne uključuje samo pravo pokrenuti postupak, već i pravo na "rješavanje" spora od strane suda.
Ovaj sud smatra da bi pravo na "rješavanje" spora zabranom (ponovnog) ukidanja presude bilo povrijeđeno jer spram tužitelja spor ne bi bio riješen u dijelu koji se odnosi na njegov tužbeni zahtjev u većem dijelu, te bi takvim neukidanjem prvostupanjske presude bila narušena sama bit prava na sud.
Naime, kada se prvostupanjska presuda ne bi ponovo ukinula, došlo bi do nesankcioniranja očite postupovne nezakonitosti suda prvog stupnja, odnosno spor ne bi bio riješen sukladno zakonu, a to predstavlja povredu prava na pravnu sigurnost.
Inzistiranje na primjeni čl. 366. a ZPP-a u opisanim okolnostima predstavljalo bi i pretjerani formalizam koji bi naštetio pravičnosti postupka te bi nerazumna i posebno stroga primjena proceduralnog pravila neopravdano ograničila tužiteljev pristup sudu jer njegov zahtjev ne bi bio riješen sukladno zakonu.
Osim toga, kada bi ovaj sud "prešao preko" proceduralne greške koju je počinio sud prvog stupnja ovaj sud, s obzirom da to nije moguće napraviti sukladno važećim odredbama ZPP-a, bio bi prisiljen arbitrarno postupati jer bi sam morao odrediti što, s obzirom na nerazumljiv i neprimjenjiv ispravak prvostupanjske presude, je (konačna) izreka prvostupanjske presude, što iz te (konačne) izreke prvostupanjske presude potvrđuje odnosno preinačuje, odnosno treba li potvrditi ili preinačiti odluku suda prvog stupnja u dijelu koji se odnosi na iznos od 55.434,49 kn ili na iznos od 166.098,63 kn, zatim da li se zatezne kamate na jedan od tih iznosa (nakon što taj iznos se utvrdi) preinačavaju s obzirom na datum 15. prosinca 2010. ili s obzirom na datum 2. rujna 2014.
Osim prava na pošteno suđenje, neukidanjem prvostupanjske presude bilo bi povrijeđeno i pravo tužitelja na jednakost pred zakonom jer bi u odnosu na sve druge stranke u parničnim postupcima u procesnoj situaciji u kojoj su se našle stranke ovog spora zakon bio drugačije (ispravno) primijenjen.
9. O trošku sastava žalbe odlučeno je primjenom čl. 166. st. 3. ZPP-a.
10. O tome da će u ponovljenom postupku suditi drugi sudac odlučeno je primjenom čl. 371. ZPP-a.
U Zagrebu 1. listopada 2024.
Predsjednica vijeća:
Sanja Joka Umićević, v.r.
