REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI PREKRŠAJNI SUD U SPLITU

Stalna služba u Hvaru

Broj: Pp-166/2023-8

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski prekršajni sud u Splitu, Stalna služba u Hvaru, po sutkinji Lari Menđušić, uz sudjelovanje Olivere Dedić kao zapisničarke, u prekršajnom predmetu protiv okrivljenika M.J.D. C. d.o.o. i M. J.-D., zbog prekršaja iz članka 14. stavka 3. Zakona o radu (Narodne novine broj: 93/14, 127/17, 98/19, 151/22, dalje u tekstu: Zakon o radu) i dr., povodom optužnog prijedloga Državnog inspektorata, Područnog ureda Split, Službe za nadzor zapošljavanja i upućivanja (dalje: Državni inspektorat), KLASA: UP/I-116-02/22-01/4136, URBROJ: 443-02-0311/4-22-8 od 30. studenog 2022. godine, nakon provedene glavne rasprave zaključene 24. rujna 2024. u odsutnosti prvookrivljenika i drugookrivljenika i odsutnosti ovlaštenog tužitelja, dana 26. rujna 2024. objavio je i

p r e s u d i o  j e

prvookrivljenik:  M.J.D. C. d.o.o. za savjetovanje i usluge,

OIB: ... , sa sjedištem u S. G., P. b. J. J1, br...  ,  kao  pravna  osoba,  prekršajno

nekažnjavan,

drugookrivljenik:  M. J.-D., OIB: ... , sin J. , rođen ... u Z. , s prebivalištem u S. G. , ul. I. S. br. ... , prekršajno kažnjavan.

k r i v  j e

1) što dana 15. srpnja 2022. u H, kao poslodavac-pravna osoba i odgovorna osoba poslodavca, nisu radnika T. K. , koji je s radom počeo ... , prijavili na osiguranje, iako su bili dužni podatke o početku osiguranja dostaviti najranije 8 dana prije početka rada, a najkasnije prije početka rada,

dakle, kao poslodavac pravna osoba i odgovorna osoba poslodavca nisu prijavili

osiguranje, odnosno to su učinili nakon isteka propisanog roka,

2) što dana 15. srpnja 2022. u H., kao poslodavac-pravna osoba i odgovorna osoba poslodavca, nisu radniku T. K. prije početka rada uručili pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru o radu, s obzirom na to da ugovor o radu nije sklopljen u pisanom obliku,

dakle, kao poslodavac pravna osoba i odgovorna osoba poslodavca, u slučaju kad ugovor o radu nije sklopljen u pisanom obliku, prije početka rada nisu uručili radniku pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru,

3) što dana 15. srpnja 2022. u H. , kao poslodavac-pravna osoba i odgovorna osoba poslodavca, nisu za radnika T. K. dostavili prijave na obvezno zdravstveno osiguranje u roku od 8 dana od nastanka okolnosti na temelju kojih je stekao status osigurane osobe,

dakle, kao poslodavac pravna osoba i odgovorna osoba poslodavca nisu prijavili

radnika na obvezno zdravstveno osiguranje u roku od 8 dana od nastanka okolnosti na temelju kojih se stječe status osigurane osobe,

čime su djelom pod točkom 1) počinili prekršaj opisan u članku 112. stavku 1. točki 2. Zakona o mirovinskom osiguranju (NN 157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18, 62/18, 115/18, 102/19, 84/21, 119/22, dalje: Zakona o mirovinskom osiguranju), kažnjiv po članku 172. stavku 2. točki 5. istog Zakona; djelom pod točkom 2) prekršaj opisan u članku 14. stavku 3. Zakona o radu, kažnjiv po članku 229. stavku 2. u vezi sa stavkom 1. točkom 3. istog Zakona; te djelom točkom 3) prekršaj opisan u članku 120. stavku 3. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju (NN 80/13, 137/13, 98/19, dalje: Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju), kažnjiv po članku 150.

stavku 3. u vezi sa stavkom 1. istog Zakona.

Na temelju naprijed citiranih propisa, uz primjenu članka 37. stavka 3. točke 1. Prekršajnog zakona (Narodne novine 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18 i 114/22 dalje u tekstu: Prekršajni zakon), okrivljenicima se

u t v r đ u j u

za djelo pod 1) novčane kazne u iznosu od po 600,00 (šesto) eura za djelo pod 2) novčane kazne u iznosu od po 600,00 (šesto) eura za djelo pod 3) novčana kazna u iznosu od po 600,00 (šesto) eura Nakon toga se na temelju članka 39. stavka 1. točke 1. Prekršajnog zakona okrivljenicima

i z r i č e

UKUPNA NOVČANA KAZNA U IZNOSU OD PO

1.800,00 (tisuću osamsto) EURA

Na temelju članka 183. stavka 2. Prekršajnog zakona okrivljenici su obvezni platiti novčanu kaznu u roku od 30 (trideset) dana po primitku ove presude. Ukoliko okrivljenici u navedenom roku uplati dvije trećine izrečene novčane kazne, smatrat će se da je novčana kazna u cjelini uplaćena.

II. Na temelju članka 139. stavka 3. u vezi s člankom 138. stavkom 3. Prekršajnog zakona okrivljenici su obvezni naknaditi troškove prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od 30,00 (trideset) eura, u roku od 30 (trideset) dana od primitka ove presude.

O b r a z l o ž e n j e

1. Državni inspektorat podnio je pod gore navedenom poslovnom oznakom optužni prijedlog protiv okrivljenika zbog prekršaja navedenih u izreci presude.

2. Postupajući po optužnom prijedlogu, ovaj sud je proveo glavnu raspravu u izočnosti okrivljenika. Naime na glavnu raspravu nisu pristupili uredno pozvani okrivljenici niti su svoj izostanak opravdali; i to unatoč tome što su u pozivu na ročište te u obavijesti po čl. 109. a Prekršajnog zakona bili upozoreni kako se, ukoliko se ne odazovu, rasprava može provesti i donijeti presuda bez njihove nazočnosti. Pored toga, okrivljenicima je u pozivu istaknuto da svoju obranu mogu iznijeti pisanim podneskom pa je uručivanjem poziva odnosno obavijesti te davanjem odgovarajućih pouka i upozorenja, istima omogućeno sudjelovanje u postupku, to jest pružena im je mogućnost da se očituju o svim činjenicama i dokazima koji ih terete te iznesu sve činjenice i dokaze koje im idu u korist.

2.1. Međutim, kako je riječ o pravu, a ne obvezi okrivljenika, korištenje tog prava je isključivo na njihovoj dispoziciji, a realizaciju istog okrivljenici su propustili svojom voljom. Iz tog razloga, glavna rasprava je na temelju članka 167. stavka 3. Prekršajnog zakona održana u odsutnosti uredno pozvanih okrivljenika, budući da je sud ocijenio kako su prava obrane adekvatno osigurana i da njihovo ispitivanje, kod iskazane pasivnosti i sadržaja izvedenih dokaza, nije nužno za utvrđenje činjeničnog stanja te neće utjecati na pravilnost i zakonitost presude.

2.2. Jednako tako, na temelju članka 167. stavka 3. Prekršajnog zakona, glavna rasprava je održana bez nazočnosti ovlaštenog tužitelja, koji je također uredno pozvan, a izostanak nije opravdao; jer je sud ocijenio da to nije na štetu njegovih interesa.

3. Tijekom dokaznog postupka ispitan je svjedok T. K. , pročitani su očitovanje okrivljenika Državnom inspektoratu, izvadak iz Sudskog registra za prvookrivljenika te je izvršen u vid u prekršajnu evidenciju za okrivljenike, a iz kojih je vidljivo da je prvookrivljenik prekršajno neosuđivan a drugookrivljenik je jednom osuđen zbog prekršaja iz članka 196. stavka 5. Zakona o sigurnosti prometa na cestama.

3.1. Svjedok T. K. u iskazu na glavnoj raspravi u bitnom je naveo da osobno ne poznaje drugookrivljenika, niti je nikada bio zaposlen kod prvookrivljenika, niti je pregovarao sa istim, glede zaposlenja u njegovoj firmi. Naime dugogodišnji je prijatelj V. M. i bilo mu je poznato da isti iznajmljuje neke brodice, međutim nije znao za kojeg poslodavca, samo je znao da isti brodovi nisu njegovi. Zbog njihovog odnosa isti ga je zamolio ako mu možda koji put može "uskočiti" za koju vožnju na što je on pristao. Slijedom navedenog isti ga je dana 15. srpnja 2022., zamolio da mu odradi jednu vožnju brodicom u akvatoriju ispred S. G., na što je on pristao. Kada je započeo vožnju sa gostima, nedugo nakon toga zaustavio ih je policijski gliser, izvršili su kontrolu i utvrdili da on zaista nije imao valjani ugovor o radu, niti prijavu na zdravstveno i mirovinsko osiguranje kod poslodavca okrivljenika. Naveo je da nije ni mogao biti prijavljen kod njih, budući da je cijelo vrijeme od tada do danas zaposlen na drugom radnom mjestu. Po povratku u S. G.pričao je sa V. M. i rekao mu da ga je doveo u neugodnu situaciju, zbog čega mu više nije učinio gore opisane usluge. Nakon predmetnog događaja pokušala ga je kontaktirati odvjetnica prvookrivljenika M. J. D. glede nekog možebitnog dogovora vezano uz predmetni događaj, no na kraju nisu uspostavili nikakav kontakt, niti zna što se kasnije događalo sa predmetnom prijavom inspekcije.

5. Odredba članka 229. stavka 1. Zakona o radu glasi kako će se novčanom kaznom od 8.090,00 do 13.270,00 eura kazniti za prekršaj poslodavac pravna osoba, ako u slučaju kada ugovor o radu nije sklopljen u pisanom obliku, prije početka rada ne izda radniku pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru (točka 3.). Stavkom 2. istoga članka propisano je da će se za prekršaj novčanom kaznom od 920,00 do 1.320,00 kazniti i poslodavac fizička osoba.

5.1. Odredba članka 172. stavka 2. točke 5. Zakona o mirovinskom osiguranju propisuje kako će se poslodavac, odnosno obveznik doprinosa, kazniti za prekršaj novčanom kaznom u iznosu od 660,00 do 6.630,00 eura ako ne prijavi ili odjavi osiguranje ili promjenu tijekom osiguranja ili to učini nakon isteka propisanog roka (članak 112. stavak 1. točke 2., 3. i 5.).

5.2. Odredba članka 150. stavka 1. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju propisuje kako će se novčanom kaznom u iznosu od 70.000,00 do

100.000,00 kuna kazniti za prekršaj pravna osoba koja zavodu u propisanom roku ne dostavi prijavu na obvezno zdravstveno osiguranje (članak 120. st. 3.), dok će se prema stavku 3. istoga članka novčanom kaznom u iznosu od 8.000,00 do 15.000,00 kuna za isti prekršaj kazniti fizička osoba.

6. Na temelju ovako provedenog dokaznog postupka, u prvom redu iz očitovanja okrivljenika Državnom inspektoratu te svjedočkog iskaza T. K. , Sud smatra nedvojbeno utvrđenim da su okrivljenici počinili prekršaje, činjenično opisane i pravno označene u izreci presude. Naime okrivljenici u svom očitovanju u bitnome priznaju počinjenje predmetnih prekršaja navodeći da je razlog istome što uslijed poslovne zauzetosti i ljetne gužve nisu uspjeli obaviti potrebne prijave za navedenog radnika T. K. , te je isti u međuvremenu odustao od zasnivanja radnog odnosa sa njima. Svjedok T. K. u iskazu potvrđuje da kritične prigode nije imao potrebne prijave od strane okrivljenika niti ugovor o radu sklopljen sa njima. Napominje se da navodi istog svjedoka da ne bi ništa pregovarao sa okrivljenicima o zaposlenju već da je samo činio uslugu V. M. , nisu životno logični kada se uzme u obzir da su okrivljenici naveli da upravo V. M. vodi odjel najma brodica kod njih.

7. Pri odmjeravanju kazne vođeno je računa o svim okolnostima koje se odnose na počinjene prekršaje i osobu drugookrivljenika pa je tako kao olakotne okolnosti cijenio prekršajnu nekažnjavanost prvookrivljenika i prekršajna nekažnjavanost drugookrivljenika za prekršaje iz domene gospodarstva, kao i izostanak štetnih posljedica počinjenjem prekršaja. Kako s druge strane kod okrivljenika nisu utvrđene otegotne okolnosti, sud smatra da olakotne okolnosti u dovoljnoj mjeri pretežu da opravdavaju primjenu instituta ublažavanja kazne iz članka 37. Prekršajnog zakona. Stoga je okrivljenicima prethodno utvrdio novčane kazne u nižem iznosu od najmanjeg koji zakon propisuje za svaki pojedini prekršaj, nakon čega im je primjenom odredaba o stjecaju izrekao ukupnu novčanu kaznu navedenu u izreci presude. Na taj način će se prema stajalištu suda ostvariti svrha kažnjavanja, kako u smislu izražavanja prijekora za počinjeni prekršaj, tako i s aspekta generalne i specijalne prevencije.

7.1. Na temelju članka 183. stavka 2. Prekršajnog zakona ukoliko okrivljenik u roku koji mu je određen za plaćanje novčane kazne uplati 2/3 (dvije trećine) izrečene novčane kazne, smatrat će se da je novčana kazna u cjelini uplaćena.

8. Odluka o troškovima postupka temelji se na odredbi članka 138. stavka 3. i članka 139. stavka 3. Prekršajnog zakona, a odnosi se na paušalni iznos troškova, određen s obzirom na složenost i trajanje postupka.

Hvar, 26. rujna 2024.

Zapisničarka

Sutkinja

Olivera Dedić,v.r.

Lara Menđušić,v.r.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude stranke imaju pravo žalbe u roku od 8 (osam) dana od primitka pisanog otpravka iste. Žalba se predaje Općinskom prekršajnom sudu u Splitu, Stalna služba u Hvaru, u 2 (dva) istovjetna primjerka, a o istoj odlučuje nadležni sud.

Dostaviti: okrivljenicima, ovlaštenom tužitelju, u spis

Za točnost otpravka-ovlaštena službenica

Olivera Dedić