Republika Hrvatska

Županijski sud u Zadru

Zadar, Ulica plemića Borelli 9

Poslovni broj: Gž-496/2024-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Zadru, po sucu Eugenu Škunci, u ostavinskom postupku iza smrti pok. I. V. pok. Antona iz L., rođenog ..., a umrlog ..., OIB: …, odlučujući o žalbi predlagatelja osiguranja D. V. iz L., , OIB: …, protiv rješenja Općinskog suda u Pazinu, Stalne službe u Labinu poslovni broj O-109/2023-49 od 7. veljače 2024., 26. rujna 2024.,

r i j e š i o  j e

Odbija se žalba predlagatelja osiguranja D. V. kao neosnovana i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Pazinu, Stalne službe u Labinu poslovni broj O- 109/2023-49 od 7. veljače 2024.

Obrazloženje

1. Uvodno označenim rješenjem suda prvog stupnja odlučeno je:

"I. Odbacuje se prijedlog za osiguranje nenovčane tražbine predlagatelja osiguranja određivanjem privremene mjere u odnosu na 1. protivnika osiguranja J. S..

II. Odbija se kao neosnovan prijedlog predlagatelja osiguranja za određivanjem privremene mjere u odnosu na 2. protivnika osiguranja JS j.d.o.o., radi osiguranja nenovčane tražbine koja glasi:

1. Zabranjuje se otuđenje nekretnina koje su pravomoćnom i ovršnom presudom Općinskog suda u Pazinu, Stalna služba Labin, posl. broj P-629/2019 od 26. srpnja 2019. godine utvrđene da ulaze u ostavinu I. V., od A., OIB. …, tj. zabranjuje se otuđenje nekretnina:

- k.č. 141/3 zgr, k.č. 141/5 zgr, k.č. 1658, k.č. 1659, k.č. 1660/1, k.č. 17954, k.č. 1802, k.č. 1815, k.č. 1817, k.č. 1828/1, k.č. 1830, k.č. 1832, k.č. 1833 upisane u z.k.ul. 146 k.o. Š.,

- k.č. 2279/249 i k.č. 2394/4 upisane u z.k.ul. 216 k.o. Š.,

- k.č. 1821 upisana u z.k.ul. 251 k.o. Š.,

- k.č. 141/2 zgr. , k.č. 141/6 zgr., k.č. 1798 upisane u z.k.ul. 305 k.o. Š.,

- k.č. 2279/74 upisana u z.k.ul. 1669 k.o. Š.,

- k.č. 1661, k.č. 1662, k.č. 1801 upisane u z.k.ul. 1867 k.o. Š.,

- k.č. 1829/4 upisane u z.k.ul. 2423 k.o. Š. i

- k.č. 2258 upisana u z.k.ul. 1239 k.o. P.,

koje su u vrijeme podnošenja ovog prijedloga upisane na 2. protivnika osiguranja.

2. Oduzimaju se nekretnine iz točke 1. ovog rješenja od protivnika osiguranja te se povjeravaju na čuvanje predlagatelju osiguranja, nasljedniku D. V..

3. Određuje se zabilježba ove zabrane (mjere) u zemljišnoj knjizi na nekretninama iz točke 1. ovog rješenja koju će provesti zemljišnoknjižni odjel Labin.

4. Zabilježba ove zabrane iz točke 3. na nekretninama iz t. 1. ovog rješenja smatra se provedenom dostavom u zemljišnoknjižnom odjelu Labin, Općinskog suda u Pazinu.

5. Zabranjuje se protivnicama osiguranja da poduzimaju radnje kojima nanose štetu predlagatelju osiguranja kao nasljedniku I. V. te da provede promjene na nekretninama na kojima je upravljena tražbina predlagatelja (pravo na nasljedstvo nasljednika D. V.).

6. Nalaže se zemljišnoknjižnom odjelu Labin, Općinskog suda u Pazinu da prekine zemljišnoknjižni postupak koji se vodi pod brojem Z-6193/2021 do pravomoćnog dovršetka ostavinskog postupka koji se vodi iza pok. I. V..

7. Ova privremena mjera trajat će do pravomoćnog okončanja ostavinskog postupka koji se vodi iza smrti pok I. V. kod Općinskog suda u Pazinu, Stalne službe u Labinu (sada pod brojem Pu O-67/2019)."

2. Protiv navedenog rješenja žalbu je izjavio predlagatelj osiguranja, ne navodeći iz kojih ga žalbenih razloga pobija. U žalbi ističe da je prijedlog podnesen radi zaštite ostavine pok. I. V. i da se temelji na presudi donesenoj u parnici koja se vodila pod posl. brojem P-629/19, kojom je pravomoćno utvrđeno da predmetne nekretnine čine ostavinu pok. I. V., te da se ne radi o zemljišnoknjižnom postupku gdje je bitno tko je upisan u trenutku podnošenja zahtjeva. Navodi kako je J. S. također zakonska nasljednica ostavitelja, a pored toga je i bila upisana kao vlasnica predmetnih nekretnina, koje je stekla fiktivnim i ništetnim ugovorom o kupoprodaji zaključenim s ostaviteljem, što je također utvrđeno u spomenutoj parnici. Sud je u toj parnici utvrdio da su sve nekretnine koje su predmet i ovog postupka ostavina pok. I. V.. U ostavinskom postupku koji se vodi pod posl. brojem O-109/2023 sud je utvrdio da su zakonski nasljednici ostavitelja žalitelj i njegova sestra J. S., pa je prijedlog osnovan i u odnosu na JS j.d.o.o., koju tvrtku je ista otvorila da otuđi nekretnine za koje je utvrđeno da ulaze u ostavinu. Presuda posl. broj P-629/19 proknjižena je pod brojem Z-4768/2022, pa knjiženje tih nekretnina na tvrtku nasljednice J. S. predstavlja kazneno djelo. Ovaj ostavinski postupak traje od 2012., a rješenje kojim je isti obustavljen još nije pravomoćno. Smatra da kao zakonski nasljednik ima pravo podnijeti prijedlog za određivanje privremene mjere kako bi zaštitio svoja prava i ostavinu pok. I. V.. Sud navodi da je J. S. bila upisana kao vlasnica predmetnih nekretnina, ali ne uzima u obzir najbitniju činjenicu, da je nekretnine stekla na temelju fiktivnog kupoprodajnog ugovora. J. S. je sve nekretnine prodala s ciljem da mu nanese štetu i da ga spriječi da ostvari svoje zakonsko pravo na nasljedstvo, te nikada nije stupila u posjed tih nekretnina, niti se o njima brine, čime je ispunjena i druga zakonska pretpostavka za određivanje privremene mjere. Njegov prijedlog nije bespredmetan, kako to navodi sud u pobijanom rješenju, te prvostupanjski sud nije postupio po uputi višeg suda, već je ponovno odbio njegov prijedlog, navodeći kao jedan od razloga to da je kao vlasnik predmetnih nekretnina ponovno upisan ostavitelj. Smatra da je takvo obrazloženje neprihvatljivo i nelogično jer je presudom utvrđeno da su nekretnine ostavina I. V., a ostavinski postupak još nije pravomoćno dovršen. Predlaže uvažiti žalbu i preinačiti pobijano rješenje.

3. Žalba nije osnovana.

4. Ispitujući pobijano rješenje u granicama razloga iznesenih u žalbi pazeći po službenoj dužnosti po čl. 365. st. 2. u vezi čl. 381. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 84/08., 123/08., 57/11. i 148/11. - u daljnjem tekstu: ZPP) u vezi čl. 175. st. 2. ("Narodne novine" broj 48/03., 163/03. i 35/05. – u daljnjem tekstu: ZN) te u vezi čl. 21. st. 1. Ovršnog zakona ("Narodne novine" broj 112/12., 25/13., 93/14., 55/16. i 73/17. - u daljnjem tekstu: OZ) na bitne povrede odredaba postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 2., 4., 8., 9., 11., 13. i 14. ZPP i na pravilnu primjenu materijalnog prava, ovaj sud ocjenjuje da navedene bitne povrede postupka nisu počinjene i da je materijalno pravo pravilno primijenjeno.

5. Iz spisa predmeta slijedi da je predlagatelj osiguranja 29. travnja 2021. protiv protivnika osiguranja: 1) J. S. i 2) JS j.d.o.o. Opatija radi osiguranja ostavine I. V. podnio prijedlog za osiguranje privremenom mjerom zabrane otuđenja nekretnina za koje je utvrđeno da ulaze u ostavinu ostavitelja, oduzimanjem istih nekretnina od protivnika osiguranja i povjeravanjem na čuvanje predlagatelju osiguranja te zabilježbom zabrane u zemljišnim knjigama. Predlagatelj osiguranja smatra da kao nasljednik pok. I. V. ima nasljedno pravo na imovini ostavitelja – nekretninama koje su utvrđene kao ostavina I. V. u parnici koja se vodila pod posl. brojem P-629/2019, a što čini njegovu nenovčanu tražbinu, te da su ispunjeni uvjeti za izdavanjem predložene privremene mjere radi osiguranja ostavine I. V. pozivom na odredbe čl. 202. Zakona o nasljeđivanju ("Narodne novine", broj: 48/03, 81/03, 163/03, 35/05, 127/13, 33/15, 14/19, dalje: ZN) i čl. 346. te čl. 347. st. 1. toč. 4. i 6. i st. 3. i 6. OZ. 6. Prvostupanjski je sud rješenjem posl. broj Ovr-236/2021-3 od 15. lipnja 2021. u toč. I. izreke odbacio prijedlog za osiguranje nenovčane tražbine određivanjem privremene mjere u odnosu na protivnicu osiguranja pod 1) J. S., dok je u toč. II. izreke odbio prijedlog za osiguranje u odnosu na protivnika osiguranja pod 2) JS j. d.o.o. Predmetno je rješenje po žalbi predlagatelja osiguranja ukinuto rješenjem Županijskog suda u Zagrebu posl. broj Gž Ovr-1502/2021-2 od 27. travnja 2023., s obrazloženjem da je predlagatelj osiguranja stranka u ostavinskom postupku iza svog pok. oca, pa sukladno odredbi čl. 202. ZN ostvaruje pravo predlagati donošenje privremene mjere, kojoj je svrha osiguranje stvari i prava iz ostavine u interesu nasljednika te da, prema sadržaju prijedloga, tražbina čije osiguranje se predlaže ne predstavlja tražbinu koja se ostvaruje u ovršnom postupku, a nasljednici imaju mogućnost u ostavinskom postupku osigurati imovinu primjenom mjera iz čl. 199. i 200. ZN, odnosno tražiti predaju na čuvanje imovine trećoj osobi ili postavljanje privremenog skrbnika ostavine. Predmetnim ukidnim rješenjem dana je uputa prvostupanjskom sudu da ispita postojanje zakonskih pretpostavki za upućivanje prijedloga za mjeru osiguranja ostavinskom sudu, koji je nadležan odlučiti o prijedlogu, primjenom čl. 202. ZN, time da na zahtjev stranke, radi osiguranja stvari i prava iz sastava ostavine, sud može odrediti privremene mjere predviđene OZ, ako predlagatelj učini vjerojatnim opasnost da bi se bez takve mjere promijenilo postojeće stanje, ili da je takva mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti.

7. Pobijanim je rješenjem prvostupanjski sud u ostavinskom postupku u toč. I. izreke odbacio prijedlog za osiguranje nenovčane tražbine predlagatelja osiguranja određivanjem privremene mjere u odnosu na protivnicu osiguranja pod 1) J. S., dok je u toč. II. izreke isti prijedlog za osiguranje odbio u odnosu na protivnika osiguranja pod 2) JS j. d.o.o. U obrazloženju svoje odluke prvostupanjski sud navodi da je u trenutku podnošenja prijedloga za osiguranje protivnica osiguranja pod 1) J. S. nekretnine koje je stekla od ostavitelja već otuđila protivniku osiguranja pod 2) JS j.d.o.o. i time izgubila vlasništvo nad nekretninama te je u odnosu na istu odbacio prijedlog za osiguranje, a predlagatelj osiguranja nije ničim dokazao da ima novčano/nenovčano potraživanje prema JS j.d.o.o., zbog čega je zahtjev predlagatelja osiguranja u odnosu na protivnika osiguranja pod 2) odbio. Obzirom da je u zemljišnim knjigama uspostavljeno ranije zemljišnoknjižno stanje i kao vlasnik spornih nekretnina upisan ostavitelj I. V., to je ocijenio da je zahtjev predlagatelja osiguranja izgubio svoju svrhu.

8. Odredbom čl. 202. ZN propisano je da će sud na zahtjev stranke ili po službenoj dužnosti, prije pokretanja ostavinskog postupka i tijekom njega, sve dok postupak ne bude pravomoćno okončan, na zahtjev stranke radi osiguranja stvari i prava iz ostavine odrediti privremene mjere predviđene Ovršnim zakonom, ako stranka učini vjerojatnim opasnost da bi se bez takve mjere promijenilo postojeće stanje ili ako učini vjerojatnim da je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti. Odredbom čl. 347. st. 1. OZ je propisano da se radi osiguranja nenovčanih tražbina (iz čl. 346. st. 1. toč. 1. i 2. OZ) može odrediti svaka mjera kojom se postiže svrha osiguranja uz nastavno navođenje nekih vrsta takvih mjera.

9. Prvenstveno treba reći da se privremena mjera uvijek određuje prema okolnostima svakog konkretnog slučaja, uz uvažavanje da po svojoj prirodi predstavlja sredstvo samo privremenog osiguranja vjerojatne tražbine predlagatelja osiguranja, sredstvo koje se može odrediti samo ako postoji vjerojatnost postojanja tražbine i vjerojatnost da je predložena mjera potrebna kako bi se protivnika osiguranja spriječilo da osujeti ili oteža kasnije ostvarenje upravo te tražbine, ako i kada ona bude utvrđena izvjesnom, ili (odnosno) kako bi se spriječilo da za predlagatelja osiguranja nastane nenadoknadiva šteta.

9.1. Prema odredbi čl. 341. st. 2. OZ u prijedlogu za određivanje privremene mjere predlagatelj osiguranja mora istaknuti zahtjev u kojemu će točno označiti tražbinu čije osiguranje traži, odrediti kakvu mjeru traži i vrijeme njezina trajanja te, kada je to potrebno, sredstva osiguranja kojima će se privremena mjera prisilno ostvariti te predmet osiguranja, uz odgovarajuću primjenu pravila ovoga Zakona o sredstvima i predmetu ovrhe. U prijedlogu se moraju navesti činjenice na kojima se temelji zahtjev za određivanje privremene mjere te predložiti dokazi kojima se ti navodi potkrepljuju. Predlagatelj osiguranja dužan je te dokaze, po mogućnosti, priložiti uz prijedlog.

9.2. Odredbom čl. 346. st. 1. OZ određeno je da se radi osiguranja nenovčane tražbine može odrediti privremena mjera ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim postojanje svoje tražbine (objektivna pretpostavka), zatim ako učini vjerojatnim i opasnost da bi bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine, osobito time što bi promijenio postojeće stanje stvari, te ako učini vjerojatnim da je mjera potrebna kako bi se spriječilo nasilje ili nastanak

Zabrana otuđenja i nenadoknadive štete koja prijeti (subjektivne pretpostavke).

opterećenja nekretnine na koju je upravljena tražbina ili stvarnih prava upisanih na nekretnini na koja je upravljena tražbina, uz zabilježbu zabrane u zemljišnu knjigu; oduzimanje nekretnine i njezino povjeravanje na čuvanje i upravu predlagatelju osiguranja ili trećoj osobi, vrsta je privremene mjere radi osiguranja nenovčane tražbine propisana čl. 347. st. 1. toč. 4. OZ.

9.3. Dakle, na predlagatelju osiguranja je teret dokazivanja vjerojatnosti kako postojanja nenovčane tražbine (objektivna pretpostavka) tako i postojanja opasnosti da bi bez takve mjere protivnici osiguranja spriječili ili znatno otežali ostvarenje tražbine odnosno da je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti (subjektivna pretpostavka).

10. Po ocjeni ovog suda, odlučujući o prijedlogu za određivanje privremene mjere zabranom otuđenja i opterećenja predmetnih nekretnina, uzimajući u obzir sadržaj citiranih zakonskih odredbi te utvrđeno činjenično stanje, sud prvog stupnja je pravilno utvrdio kako nisu ispunjene zakonske pretpostavke za prihvaćanje prijedloga predlagatelja osiguranja. U tom pravcu osnovano se sud prvog stupnja poziva na činjenicu da je protivnica osiguranja pod 1) još 2016. godine predmetne nekretnine prodala protivniku osiguranja pod 2) društvu JS j.d.o.o., slijedom čega ista nije pasivno legitimirana u konkretnom slučaju, obzirom da je u vrijeme podnošenja prijedloga za osiguranje određivanjem privremene mjere kao vlasnik nekretnina bilo upisano društvo JS j.d.o.o., a ne protivnica osiguranja pod 1). Nadalje, obzirom da je u zemljišnim knjigama uspostavljeno ranije zemljišnoknjižno stanje i kao vlasnik spornih nekretnina upisan ostavitelj I. V. (Z-4768/2022 od 14. ožujka 2022.), kako to proizlazi iz povijesnog prikaza izvatka iz zemljišne knjige za predmetne nekretnine, prvostupanjski je sud pravilno ocijenio da je zahtjev predlagatelja osiguranja izgubio svoju svrhu.

10.1. Pored navedenog, žalitelju je za ukazati kako nije dokazao niti vjerojatnost postojanja opasnosti otuđenja ili opterećenja nekretnina, što predstavlja jednu od dvije kumulativno određene pretpostavke koje moraju biti ispunjene da bi se mogla odrediti privremena mjera u smislu odredbe članka 344. st. 1. OZ. Naime, osim tvrdnji da mu je J. S. već nanijela nenadoknadivu štetu time što je nekretnine prodala društvu JS j.d.o.o. i što su iste zapuštene, ne navodi konkretne okolnosti iz kojih bi proizlazilo da protivnici osiguranja poduzimaju ili bi mogli poduzeti neku ugrožavajuću radnju kojom bi spriječili ili otežali ostvarenje tražbine predlagatelja osiguranja. Naime, objektivno uvijek postoji opasnost da bi upisani vlasnik mogao opteretiti ili otuđiti nekretnine u svojem, ali postojanje te objektivne opasnosti nije dovoljno za određivanje privremene mjere već je predlagatelj osiguranja dužan učiniti vjerojatnim da protivnik osiguranja poduzima radnje kojima bi mogao spriječiti ili znatno otežati naplatu njegove tražbine ili takva opasnost proizlazi iz njegova ranijeg ponašanja (ali i tu vjerojatnost treba dokazati).

11. Slijedom navedenog, valjalo je temeljem odredbe čl. 380. toč. 2. ZPP u vezi čl.

21. st. 1. OZ i čl. 175. st. 2. ZN odbiti žalbu predlagatelja osiguranja kao neosnovanu i potvrditi pobijano prvostupanjsko rješenje.

Zadar, 26. rujna 2024.

Sudac

Eugen Škunca