REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: Revd-3138/2024-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca mr. sc. Dražena Jakovine predsjednika vijeća, Đura Sesse člana vijeća i suca izvjestitelja, Goranke Barać-Ručević, Mirjane Magud i dr. sc. Jadranka Juga članova vijeća, u pravnoj stvari tužitelja RL, iz [adresa], II. odvojak 11, OIB [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Pane Handžiski, odvjetnik u Zagrebu, protiv tuženika UL, iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Marin Ivanović, odvjetnik u Zagrebu, radi isplate, odlučujući o prijedlogu za dopuštenje revizije tuženika protiv presude Županijskog suda u Splitu, poslovni broj Gž-142/2024-3 od 8. veljače 2024. kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Velikoj Gorici, Stala služba u Ivanić-Gradu, poslovni broj P-338/2023-7 od 9. studenoga 2023., u sjednici održanoj 25. rujna 2024.,

r i j e š i o  j e:

I. Odbija se prijedlog tuženika za dopuštenje revizije u dijelu koji se odnosi na postavljena pravna pitanja.

II. Odbacuje se prijedlog tuženika za dopuštenje revizije u dijelu koji se odnosi na povredu temeljnih ljudskih prava zajamčenih Ustavom Republike Hrvatske i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda.

Obrazloženje

1. Tuženik je podnio prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Splitu, poslovni broj Gž-142/2024-3 od 8. veljače 2024. kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Velikoj Gorici, Stala služba u Ivanić-Gradu, poslovni broj P- 338/2023-7 od 9. studenoga 2023. postavljajući dva pravna pitanja koja smatra važnim za rješenje spora i osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni te za razvoj prava u sudskoj praksi, koja pitanja glase:

„1. Je li u ovom predmetu došlo do priznanja duga i prekida zastare na neki od načina propisanih odredbom članka 240. Zakona o obveznim odnosima?

2. Jeli nastupila zastara tužiteljevih potraživanja po osnovu danih pozajmica sukladno članku 225. Zakona o obveznim odnosima?“.

2. Nadalje, tuženik u prijedlogu za dopuštenje revizije navodi da su mu prvostupanjskom i drugostupanjskom presudom, zbog osobito teških povreda odredaba parničnog postupka i pogrešne primjene materijalnoga prava povrijeđena temeljna ljudska prava zajamčena Ustavom Republike Hrvatske i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, opisanim u odredbi čl. 14. st. 2. i čl. 29. st. 1. Ustava Republike Hrvatske te čl. 6. st. 1. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda.

3. Odgovor na prijedlog za dopuštenje revizije nije podnesen.

4. Postupajući sukladno odredbama čl. 385.a i čl. 387. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP) ovaj sud je ocijenio da postavljena pitanja nemaju značaj pitanja važnih za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu.

4.1. Postavljena pitanja su usko vezana uz okolnosti konkretnog slučaja, slijedom čega nemaju element univerzalnosti da bi se moglo smatrati da se radi o pravnim pitanjima važnim ne samo za odluku u ovom sporu nego i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu.

4.2. Slijedom navedenoga, u pogledu prijedloga za dopuštenje revizije u dijelu u kojem je on koncipiran u smislu odredbe čl. 385.a st. 1. ZPP-a, zbog pravnih pitanja koja tuženik smatra važnim za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni i za razvoj prava kroz sudsku praksu, valjalo je na temelju odredbe čl. 389.b st. 1. ZPP-a odlučiti kao u točki I. izreke ovoga rješenja.

5. Nadalje, ocjena je ovoga suda da je prijedlog za dopuštenje revizije nedopušten u dijelu u kojem je koncipiran u smislu odredbe čl. 385.a st. 2. ZPP-a. To iz razloga, jer tuženik nije učinio vjerojatnim da mu je u postupku pred drugostupanjskim sudom zbog osobito teške povrede odredaba parničnog postupka ili pogrešne primjene materijalnoga prava povrijeđeno ustavno i konvencijsko pravo na koje se u prijedlogu za dopuštenje revizije poziva.

5.1. Razlozi koje tuženik navodi kao povredu temeljnih ljudskih prava, u svojoj suštini se svode na povredu prava na pravično suđenje, zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 11. ZPP-a i pogrešne primjene materijalnoga prava. Međutim, ovaj sud ocjenjuje da u primjeni navedene odredbe čl. 385.a st. 2. ZPP-a, svaka nezakonitost ili nepravilnost u radu suda ne predstavlja ujedno i povredu temeljnog prava jer je funkcija prijedloga za dopuštenje revizije, prvenstveno vezana uz donošenje presuda s precedentnim učinkom, a ne uz kontrolu zakonitosti.

5.2. Iz prijedloga za dopuštenje revizije u konkretnom slučaju ne proizlazi vjerojatnost povrede temeljnog ljudskog prava na pravično suđenje, kako u procesnom tako i u materijalno pravnom smislu. Slijedom navedenoga, u pogledu prijedloga za dopuštenje revizije u dijelu u kojem je koncipiran u smislu odredbe čl. 385.a st. 2. ZPP-a, u pogledu pozivanja na povredu prava zajamčenog Ustavom Republike Hrvatske i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, valjalo je na temelju odredbe čl. 389.a st. 4. ZPP-a odlučiti kao u točki II. izreke ovoga rješenja.

Zagreb, 25. rujna 2024.

Predsjednik vijeća:

mr. sc. Dražen Jakovina