REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-3165/2024-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Đura Sesse predsjednika vijeća, Mirjane Magud članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, mr. sc. Dražena Jakovine člana vijeća, Goranke Barać-Ručević članice vijeća i dr. sc. Jadranka Juga člana vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice FŽT, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupane po punomoćniku Nenadu Horvatu, odvjetniku u Zagrebu, protiv tuženika Zagrebačka banka d.d., OIB: 92963223473, iz Zagreba, Trg bana Josipa Jelačića 10, zastupanog po punomoćniku Kruni Kneževiću, odvjetniku u Odvjetničkom društvu Metelko, Knežević & Partneri d.o.o. iz Zagreba, radi utvrđenja ništetnosti i isplate, odlučujući o tuženikovom prijedlogu za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Varaždinu poslovni broj Gž-1315/2023-2 od 29. veljače 2024., kojom je potvrđena presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj P-9254/2021-25 od 28. travnja 2023., u sjednici održanoj 25. rujna 2024.,
r i j e š i o j e:
I. Odbija se prijedlog tuženika za dopuštenje revizije u dijelu koji se odnosi na postavljena pitanja.
II. Odbacuje se prijedlog tuženika za dopuštenje revizije u dijelu koji se odnosi na povredu temeljnih ljudskih prava zajamčenih Ustavom Republike Hrvatske i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda.
Obrazloženje
1. Tuženik je podnio prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Varaždinu poslovni broj Gž-1315/2023-2 od 29. veljače 2024., kojom je potvrđena presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj P-9254/2021-25 od 28. travnja 2023.
2. Tuženik je u prijedlogu za dopuštenje revizije postavio slijedeća pravna pitanja: "1. Obzirom na stav VSRH sa sjednice Građanskog odjela od 30.01.2020. broj Su-IV-47/2020 iz kojeg proizlazi da zastarni rok u slučaju restitucijskog zahtjeva prema kojem su ugovorne strane dužne vratiti jedna drugoj sve ono što su primile na temelju ništetnog ugovora, odnosno u slučaju zahtjeva iz članka 323. stavak 1. ZOO/05 (članak 104. stavak 1.ZOO/91) kao posljedice utvrđenja ništetnosti ugovora, počinje teći od dana pravomoćnosti sudske odluke kojom je utvrđena ili na drugi način ustanovljena ništetnost ugovora, ima li se smatrati da i zatezne kamate na restitucijski zahtjev u smislu odredbe članka 29. stavka 1. ZOO-a počinju teći od dana pravomoćnosti sudske odluke kojom je utvrđena ili na drugi način ustanovljena ništetnost ugovora?
2. Ima li se stranka ugovora o kreditu koja je neki iznos stekla bez osnove (tuženik), u slučaju utvrđenja ništetnim pojedinih odredbi Ugovora o kreditu, smatrati poštenim/savjesnim ili nepoštenim/nesavjesnim stjecateljem tih iznosa i to sve u smislu odredbe članka 1115. (ranije članak 214.) ZOO-a?
3. Može li se utvrditi ništetnom odredba o načinu promjene kamatne stope iz razloga jer postoji značajna neravnoteža u pravima i obvezama stranaka na štetu potrošača u smislu odredbe čl. 81. st. 1. ZZP (NN 96/2003) u situaciji kada zapravo utvrđena preplata s osnove ništetnosti odredbe o promjenjivoj kamatnoj stopi iznosi manje od iznosa kojeg je tužitelj manje platio uslijed snižavanja kamatne stope, odnosno u situaciji kada je za vrijeme trajanja ugovornog odnosa većinu vremena kamatna stopa bila niža od početno ugovorene te je ukupno gledano s osnove kamatne stope tužitelj manje platio nego da je za cijelo vrijeme trajanja ugovornog odnosa kamatna stopa ostala nepromijenjena?".
3. Tuženik još ističe da su mu pobijanom odlukom povrijeđena temeljna ljudska prava zajamčena Ustavom Republike Hrvatske i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i to pravo na pravično suđenje zajamčeno čl. 29. st. 1. Ustava Republike Hrvatske i čl. 6. toč. 1. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda.
4. Postupajući u skladu s odredbama čl. 385.a st. 1. i čl. 387. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 114/22 – dalje: ZPP), revizijski sud je ocijenio da pravna pitanja naznačena u prijedlogu za dopuštenje revizije nisu važna za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu, jer je riječ o pitanjima glede kojih pobijana odluka ne odstupa od prakse revizijskog suda i zauzetih pravnih shvaćanja u odlukama ovog suda broj Rev 1089/2020 od 25. travnja 2023., Rev 953/2020 od 11. siječnja 2023., Rev 2245/2017 od 20. ožujka 2017. i dr., a nije riječ niti o pitanjima u odnosu na koja bi bilo potrebno preispitivati ustaljenu sudsku praksu.
5. Prema odredbi čl. 385.a st. 2. ZPP Vrhovni sud Republike Hrvatske dopustit će reviziju ako stranka učini vjerojatnim da joj je u prvostupanjskom i drugostupanjskom postupku zbog osobito teških povreda odredaba parničnog postupka ili pogrešne primjene materijalnog prava povrijeđeno kakvo temeljno ljudsko pravo zajamčeno Ustavom Republike Hrvatske i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda i da se stranka na te povrede, ako je to bilo moguće već pozivala u nižestupanjskom postupku.
6. Postupajući u skladu s odredbom čl. 387. st. 1. ZPP, revizijski sud je ocijenio da tuženik nije učinio vjerojatnim da mu je u prvostupanjskom i drugostupanjskom postupku zbog osobito teških povreda odredaba parničnog postupka povrijeđeno pravo na pravično suđenje, a kako to tvrdi u prijedlogu.
7. Zbog navedenog, na temelju odredbe čl. 392.b st. 1. i 2. ZPP riješeno je kao u st. I. izreke, dok je na temelju odredbe čl. 389.a st. 4. ZPP, riješeno kao u st. II. izreke.
Zagreb, 25. rujna 2024.
Predsjednik vijeća:
Đuro Sessa