REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-3913/2024-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca mr. sc. Dražena Jakovine predsjednika vijeća, Đura Sesse člana vijeća i suca izvjestitelja, Goranke Barać-Ručević, Mirjane Magud i dr. sc. Jadranka Juga članova vijeća, u pravnoj stvari tužitelja GK, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], kojega zastupa punomoćnik Morisa Mikić, odvjetnica u Donjem Miholjcu, protiv tuženika Addiko Bank d.d., Zagreb, Slavonska avenija 6, OIB 14036333877, kojega zastupa punomoćnik Zlatko Knezović, odvjetnik u Odvjetničkom društvu Knezović i partneri j.t.d. Zagreb, radi utvrđenja ništetnosti i isplate, odlučujući o prijedlogu za dopuštenje revizije tuženika, protiv presude Županijskog suda u Velikoj Gorici, poslovni broj Gž-1031/2023-2 od 10. srpnja 2024. kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Osijeku, Stalne službe u Valpovu, poslovni broj P-274/2022-27 od 11. listopada 2023., u sjednici održanoj 25. rujna 2024.,
r i j e š i o j e:
I. Prijedlog tuženika za dopuštenje revizije se odbija u pogledu postavljenih pravnih pitanja.
II. Prijedlog tuženika za dopuštenje revizije se odbacuje u pogledu pozivanja na povredu temeljnih prava zajamčenih Ustavom Republike Hrvatske.
Obrazloženje
1. Tuženik je podnio prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Velikoj Gorici, poslovni broj Gž-1031/2023-2 od 10. srpnja 2024. kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Osijeku, Stalne službe u Valpovu, poslovni broj P- 274/2022-27 od 11. listopada 2023. zbog sljedećih pravnih pitanja:
„Primjenjuju li se pravomoćna utvrđenja presuda za zaštitu kolektivnih prava i interesa u pojedinačnim sudskim postupcima koji su pokrenuti radi vraćanja stečenog bez osnove prije nego što je na snagu stupio Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku (NN 70/19)?
Prilikom provođenja kontrole nepoštenosti ugovorne odredbe u smislu članka 81. Zakona o zaštiti potrošača (NN 96/2003), je li materijalno pravo pogrešno primijenjeno ako sud zanemari pretpostavku suprotnosti načelu savjesnosti i poštenja i pretpostavku znatne neravnoteže u pravima i obvezama stranaka na štetu potrošača?
U slučaju restitucije na osnovi ništetnosti odredbi ugovora o kreditu o valutnoj klauzuli i promjenjivoj kamatnoj stopi, teku li zakonske zatezne kamate od dana uplate svakog pojedinog iznosa ili od dana podnošenja tužbe?
S obzirom na pravno shvaćanje Vrhovnog suda RH od 30. siječnja 2020. o početku tijeka zastare restitucijskog zahtjeva, mogu li zakonske zatezne kamate u takvim zahtjevima početi teći prije pravomoćnog utvrđenja ništetnosti?
Može li se podnošenje tužbe koju je Udruga potrošača podnijela radi zaštite kolektivnih prava i interesa potrošača smatrati radnjom vjerovnika iz članka 241. Zakona o obveznim odnosima (NN 35/05) koja dovodi do prekida zastare u pojedinačnom sudskom postupku koji je pokrenuo potrošač koji nije bio stranka tog kolektivnog spora?
Ako sud u pojedinačnom postupku utvrdi ništetnost odredbi ugovora o kreditu o valutnoj klauzuli i promjenjivoj kamatnoj stopi, i time ga pretvori u ugovor o kreditu u hrvatskim kunama bez valutne klauzule s fiksnom kamatnom stopom, smije li sud u tom kreditu (kunski kredit s fiksnom kamatnom stopom) kao fiksnu kamatnu stopu primijeniti iznos početno ugovorene kamatne stope koja je vrijedila za ugovor o kreditu s valutnom klauzulom i promjenjivom kamatnom stopom ili treba primijeniti kamatnu stopu koju su banke redovito naplaćivale za kunske kredite s fiksnom kamatnom stopom u tom razdoblju?“.
2. Tuženik podnosi prijedlog i temeljem odredbe čl. 385.a st. 2. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23
- dalje: ZPP) zbog osobito teških povreda odredaba parničnog postupka i pogrešne primjene materijalnoga prava. Tvrdi da mu je povrijeđeno temeljno ljudsko pravo zajamčeno Ustavom Republike Hrvatske i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava.
3. U odgovoru na prijedlog za dopuštenje revizije, tužitelj osporava navode prijedloga te predlaže da se prijedlog za dopuštenje revizije odbije.
4. Postupajući u skladu s odredbom čl. 385.a st. 1. i čl. 387. ZPP-a, ovaj sud je ocijenio da pravna pitanja naznačena u prijedlogu za dopuštenje revizije nisu važna za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu. To iz razloga jer je riječ o pitanjima u pogledu kojih pobijana odluka ne odstupa od ustaljene prakse revizijskog suda i zauzetih pravnih shvaćanja u odlukama ovoga suda broj Revt-249/14 od 9. travnja 2015., Rev-2245/17 od 20. ožujka 2018., Rev-3142/18-2 od 19. ožujka 2019., Rev-2221/2018 od 3. rujna 2019. i dr., a nije riječ o pitanjima u odnosu na koja bi bilo potrebno preispitati ustaljenu sudsku praksu (tako i ovaj sud u Revd-4383/21, Revd-2810/22, Revd-377/2023, Revd- 2695/2023 i dr.).
5. Nadalje, pozivajući se na odredbu čl. 385.a st. 2. ZPP-a, tuženik u prijedlogu za dopuštenje revizije ne navodi koji bi mu to temeljno pravo zajamčeno Ustavom Republike Hrvatske i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava, bilo povrijeđeno. U svakom slučaju ocjena je ovoga suda da tuženik u smislu odredbe čl. 385.a st. 2. ZPP-a, nije učinio vjerojatnim da mu je u prvostupanjskom ili drugostupanjskom postupku, zbog osobito teških povreda parničnog postupka ili pogrešne primjene materijalnoga prava bilo povrijeđeno kakvo temeljno ljudsko pravo zajamčeno Ustavom Republike Hrvatske i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava.
6. Slijedom navedenoga, a u pogledu prijedloga za dopuštenje revizije u dijelu u kojem je on koncipiran u smislu odredbe čl. 385.a st. 1. ZPP-a, na temelju odredbe čl. 389.b st. 1. i 2. ZPP-a odlučeno je kao u stavku I. izreke, dok je u pogledu prijedloga za dopuštenje revizije u dijelu u kojem je on koncipiran u smislu odredbe čl. 385.a st. 2. ZPP-a na temelju odredbe čl. 389.a st. 4. ZPP-a, odlučeno kao u stavku II. izreke.
Zagreb, 25. rujna 2024.
Predsjednik vijeća:
mr. sc. Dražen Jakovina
