REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-3959/2024-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Đura Sesse predsjednika vijeća, Goranke Barać-Ručević članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, mr.sc. Dražena Jakovine člana vijeća, Mirjane Magud članice vijeća i dr.sc. Jadranka Juga člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja ČK iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Draganu Antiću, odvjetniku u Puli, protiv tuženika OTP banke d.d. Split, Domovinskog rata 61, OIB: 52508873833, zastupane po punomoćniku Alanu Alagiću, odvjetniku u Puli, radi utvrđenja i isplate, odlučujući o tuženikovom prijedlogu za dopuštenje revizije protiv presude i rješenja Županijskog suda u Velikoj Gorici, broj Gž-290/2023-2 od 8. svibnja 2024., kojima su potvrđeni presuda i rješenje Općinskog suda u Puli-Pola, Stalna služba u Rovinju- Rovigno broj P-301/2022-19 od 19. siječnja 2023., na sjednici održanoj 25. rujna 2024.,
r i j e š i o j e :
I. Odbija se prijedlog tuženika za dopuštenje revizije u dijelu koji se odnosi na postavljena pravna pitanja.
II. Odbacuje se prijedlog tuženika za dopuštenje revizije u dijelu koji se odnosi na povredu temeljnog prava zajamčenog Ustavom Republike Hrvatske i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda.
Obrazloženje
1. Tuženik je podnio prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude i rješenja Županijskog suda u Velikoj Gorici, broj Gž-290/2023-2 od 8. svibnja 2024., kojima su potvrđeni presuda i rješenje Općinskog suda u Puli-Pola, Stalna služba u Rovinju- Rovigno broj P-301/2022-19 od 19. siječnja 2023., postavljajući četiri pitanja koja drži važnima za rješenje spora, ali i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni te za razvoj prava u sudskoj praksi, a koja glase:
„1. Da li je prilikom izračuna pretplate s osnova ništetnosti odredaba valutne klauzule u CHF u ugovorima o kreditu potrebno uračunati i negativne razlike valutnog tečaja?
2. Da li je prilikom izračuna pretplate s osnova ništetnosti odredaba valutne klauzule u CHF potrebno uzeti u obzir i mjesece u kojima je tužitelj-korisnik kredita uplatio manje nego što bi morao platiti da se primjenjivao početni tečaj?
3. Da li je prilikom izračuna pretplate s osnova ništetnosti odredaba valutne klauzule u CHF potrebno uzeti u obzir razlike nastale uslijed plaćanja mjesečnih anuiteta prema tečaju koji je bio niži od početnog tečaja CHF koji se primjenjuje u slučaju ništetnosti odredaba o valutnoj klauzuli u CHF?
4. Da li pravne posljedice ništetnosti pojedine odredbe ugovora o kreditu imaju učinak na obje ugovorne strane tog ugovora o kreditu?“
2. Kao razloge zbog kojih pitanja smatra važnima za odluku o sporu, osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu, predlagatelj se poziva na više odluka županijskih sudova i revizijskog suda, smatrajući da pobijana presuda odstupa od pravnih shvaćanja izraženima u tim odlukama.
3. Predlagatelj je naveo da mu je zbog osobito teških povreda odredaba parničnog postupka te pogrešne primjene materijalnog prava povrijeđeno temeljno pravo zajamčeno Ustavom, sadržano i Europskoj konvenciji za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda ("Narodne novine" - Međunarodni ugovori broj 18/97, 6/99 - proč. tekst, 8/99 - ispr., 14/02, 1/06 i 13/17), i to – pravo na pravično suđenje (čl. 29. st. 1. Ustava).
4. Odgovor na prijedlog za dopuštenje revizije nije podnesen.
5. U prijedlogu za dopuštenje revizije nije riječ o važnim pravnim pitanjima u smislu odredbe čl. 385. a st. 1. ZPP ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11-proč. tekst, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP).
6. Naime, postupajući u skladu s odredbom čl. 385.a i čl. 387. ZPP revizijski je sud ocijenio da pravna pitanja koja je tuženik postavio u prijedlogu za dopuštenje revizije nisu važna za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu. Naime, riječ je o pitanjima glede kojih pobijana odluka ne odstupa od zauzetog pravnog shvaćanja u odluci ovog suda broj Rev-549/2023-4 od 18. prosinca 2023., a koju je u smislu čl. 390. st. 2. ZPP donijelo prošireno vijeće od trinaest sudaca Vrhovnog suda Republike Hrvatske, a ovaj sud u navodima iz prijedloga ne nalazi razloga da o tim pitanjima preispituje sudsku praksu.
7. Nadalje, tuženik je u prijedlogu naveo da mu je povrijeđeno pravo na pravično suđenje (čl. 29. Ustava). Međutim, ovaj sud ocjenjuje da je u postupku pred nižestupanjskim sudovima tuženiku bilo omogućeno da iznese svoje tvrdnje kao i odlučne činjenice, predloži dokaze te se izjasni o navodima suprotne stranke i na taj način ravnopravno sudjeluje u postupku. U svojim presudama nižestupanjski sudovi su odgovorili na sve odlučne navode tuženika, a presude nižestupanjskih sudova su dostatno obrazložene te su izneseni relevantni i uvjerljivi razlozi za ocjenu o osnovanosti tužbenog zahtjeva. Stoga se donesene presude ne mogu smatrati arbitrarnima ili očito nerazumnima. Dakle, tuženik nije učinio vjerojatnim da bi mu pogrešnom primjenom materijalnog prava ili osobito teškom povredom odredaba parničnog postupka bilo povrijeđeno gore navedeno temeljno Ustavom zajamčeno pravo.
8. Slijedom navedenog, a u pogledu prijedloga za dopuštenje revizije u dijelu u kojem je on koncipiran u smislu čl. 385.a st. 1. ZPP - zbog pravnih pitanja koje tuženik smatra važnim za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni i za razvoj prava - valjalo je, na temelju odredbe čl. 389.b st. 1. i. 2. ZPP, odlučiti kao pod stavkom I. izreke, dok je u pogledu prijedloga za dopuštenje revizije u dijelu u kojem je on koncipiran u smislu čl. 385.a st. 2. ZPP - u pogledu pozivanja na povredu temeljnog prava zajamčenog Ustavom - valjalo na temelju čl. 389.a st. 4. ZPP odlučiti kao pod stavkom II. izreke ovog rješenja.
Zagreb, 25. rujna 2024.
Predsjednik vijeća:
Đuro Sessa
