Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj Gž Zk-21/2023-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Zagrebu, sud drugoga stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca tog suda Ksenije Jakovčević, članice vijeća, Jadranke Matić, članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice i Lidije Bošnjaković, članice vijeća, u pravnoj stvari 1. tužiteljice M. M., rođene G. iz S., OIB: …, 2. tužitelja L. G., pokojnog M. iz Z., OIB: … i 3. tužitelja A. G., pokojnog M. iz Z., OIB: …, koje zastupa punomoćnica A. J. Š., odvjetnica u Z., protiv tuženika O. P., P., OIB: …, kojeg zastupaju punomoćnice A. K. i N. K., odvjetnice u Z., radi brisanja upisa, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Općinskog suda u Zadru, poslovni broj P-2376/2022 od 21. prosinca 2022., u sjednici vijeća održanoj 24. rujna 2024.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se žalba 1. tužiteljice M. M., rođene G. iz S., 2. tužitelja L. G., pokojnog M. iz Z., i 3. tužitelja A. G., pokojnog M. iz Z., kao neosnovana i potvrđuje se presuda Općinskog suda u Zadru, poslovni broj P-2376/2022 od 21. prosinca 2022. te se kao neosnovan odbija i zahtjev 1. do 3. tužitelja za naknadu troška nastalog im podnošenjem žalbe.

II. Odbija se zahtjev tuženika O. P., P., za naknadu troška odgovora na žalbu kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom suđeno je:

„I. Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi:

„1. Nalaže se Zemljišnoknjižnom odjelu Općinskog suda u Z. upis brisanja čest. zem … k.o. P. iz zk. ul. … za k.o. P. u naravi nerazvrstana cesta, površine 128 m2, javno dobro u općoj uporabi, upisana kao neotuđivo vlasništvo O. P., OIB: …, koji je upis izvršen temeljem Rješenja Zemljišnoknjižnog odjela Općinskog suda u Z. posl.br. … od dana 25. veljače 2020. godine, te se nalaže uspostava zk. stanja na način da se izvrši ponovni upis nekretnine oznake čest. zem. … k.o. P., ceste i putevi, površine 139 m2, te uknjižba prava vlasništva na imena tužitelja M. M. rođ. G., OIB: …za 1/3 dijela, L. G., pok. M., OIB: … za 1/3 dijela, A. G. pok. M., OIB: … za 1/3 dijela, odnosno nalaže se Zemljišnoknjižnom odjelu Općinskog suda u Z. uspostava prijašnjeg stanja kakvo je bilo prije uknjižbe provedene na temelju Rješenja Zemljišnoknjižnog odjela Općinskog suda u Z. posl. br. Z-4085/2020 od dana 25. veljače 2020. godine, sve u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe.

2. Nalaže se tuženiku da tužiteljima nadoknadi prouzročeni parnični trošak u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe.“

II. Nalaže se tužiteljima naknaditi tuženici O. P. parnični trošak u iznosu od 8.125,00 kuna, što odgovora iznosu od 1.078,30 Eur (tečaj konverzije 1 Eur/7,53450 kuna), u roku od 15 dana“.

2. Protiv te presude žale se 1. do 3. tužitelji pozivom na sve žalbene razloge iz čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku (Nar. nov. 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 84/08., 123/08., 57/11., 25/13., 28/13., 89/14. - Odluka USRH, 70/19., 80/22., 114/22., 15/23, dalje: ZPP). Predlažu da drugostupanjski sud preinači pobijanu presudu na način da prihvati tužbeni zahtjev i da shodno tome tužiteljima prizna trošak nastao vođenjem ovog postupka, a zahtijevaju i naknadu troška nastalog im podnošenjem žalbe.

3. Odgovorom na žalbu tuženik osporava osnovanost žalbe tužitelja, predlaže da drugostupanjski sud potvrdi pobijanu presudu i traži naknadu troška nastalog podnošenjem odgovora na žalbu.

4. Žalba nije osnovana.

5. Pozivom na odredbe sadržane u čl. 34. st. 2. i čl. 150. Zakona o zemljišnim knjigama (Nar. nov. broj 63/19., dalje: ZZK), čl. 170. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Nar. nov. 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 90/10., 143/12., 152/14.) i čl. 131. Zakona o cestama (Nar. nov. broj. 84/11., 22/13., 54/13,m 148/13., 92/14., 144/21., 114/22., dalje: ZC) sud prvog stupnja je odbio tužbeni zahtjev tužitelja kao neosnovan uz

obrazloženje:

- da do povrede knjižnog prava tužitelja nije došlo uknjižbom, već jer su tužitelji prestali biti suvlasnici predmetne nekretnine upisom poništavanja čestice, odnosno provedbom geodetskog elaborata (prijavni list i kopija katastarskog plana) te ostale dokumentacije propisane čl. 131. ZC-a

- pa da provedbom prijavnog lista, prema rješenju Općinskog suda u Z. poslovni broj Z-8905/2020, nije povrijeđeno knjižno pravo ovdje tužitelja i to

- jer da je već pravomoćnošću uporabne dozvole nekretnina koja je bila suvlasništvo tužitelja postala javno dobro u općoj uporabi – nerazvrstana cesta.

6. Ispitujući prvostupanjsku presudu ovaj je sud ocijenio da u postupku pred sudom prvog stupnja nisu počinjene bitne povrede iz čl. 354. st. 2. ZPP-a na koje pazi po službenoj dužnosti u smislu čl. 365. st. 2. tog Zakona. Također je ocijenjeno da prvostupanjska presuda nema niti nedostataka zbog kojih ju se ne bi moglo ispitati u smislu čl. 354. st. 2. točka 11. ZPP-a.

7. Iako navodima žalbe ističe i žalbeni razlog iz čl. 353. st. 1. točka 2. ZPP-a odlučne činjenice u žalbenoj fazi, zapravo, nisu sporne pa na navode žalbe u ovom dijelu nije ni bilo potrebe posebno odgovarati (čl. 375. st. 1. ZPP-a), već se samo navodi da u žalbenoj fazi nije sporno:

- da su tužitelji bili upisani kao vlasnici, svaki u 1/3 dijela, na čest. zem. …k.o. P.,

- da je ta zemljišno knjižna čestica poništena u upravnom postupku i da je površina iste spojena s čest. zem. … k.o. P. te

- je novonastala čest. zem. … k.o. P. upisana kao nerazvrstana cesta i kao javno dobro u općoj uporabi u postupku pokrenutom i provedenom u skladu s čl. 131. ZC-a,

8. Na temelju tih činjenica sud prvoga stupnja izveo je pravilan zaključak o neosnovanosti tužbenog zahtjeva.

9. Zemljišnoknjižni postupak je strogo formalan postupak u kojem o postojanju zakonskih pretpostavki za upis sud odlučuje ispitivanjem prijedloga za upis i njegovih priloga prema mjerodavnom zemljišnoknjižnom stanju u času kada je prijedlog stigao zemljišnoknjižnom sudu. Na takav je način taj sud postupao i u konkretnom slučaju prilikom donošenja rješenja poslovni broj Z-4085/2020 od 25. veljače 2020., kojim je po službenoj dužnosti, u smislu prethodnih odredbi, na temelju javnih isprava (čl.

63/19., 128/22., 155/23., dalje:

117. Zakona o zemljišnim knjigama, Nar. nov. broj

ZZK) odlučio o prijedlogu predlagatelja Državne geodetske uprave, Područni ured za katastar Z. za upis nerazvrstane ceste, ocijenivši pri tome da osnovanost tog prijedloga proizlazi iz isparava na koje se pozvao u izreci svog rješenja.

10. U takvoj situaciji, prema shvaćanju ovog suda, tužitelji brisovnom tužbom ne mogu zaštiti svoje vlasništvo podnošenjem brisovne tužbe.

10.a Naime, o ovom pravnom pitanju izjasnio se i Ustavni sud Republike Hrvatske u odluci poslovni broj Us-I-6326/11 od 7. veljače 2017. u kojoj je, između ostalog rečeno:

"Zakonska, konvencijska i ustavnopravna zaštita prava vlasništva odnosi se, u načelu, na onu vrstu odnosa vlasnika prema objektu svojeg vlasništva koju je moguće označiti kao "mirno uživanje". Provedba postupka izvlaštenja ili evidentirana gradnja ceste na određenoj nekretnini tijekom izvjesnog vremena, ili njena evidentna ustaljena opća uporaba u svojstvu ceste, po prirodi stvari, isključuje mogućnost istodobnog "mirnog uživanja" vlasništva nekretnine. Stoga se stajalište bivših vlasnika kako njihovo vlasništvo i dalje postoji (te im se primjenom Zakona o cestama oduzima) danas, u pravilu, temelji samo na činjenici da su u vrijeme izvlaštenja spornih nekretnina, odnosno u vrijeme gradnje cesta na tim nekretninama izostali odgovarajući upisi nastalih promjena u katastar i zemljišne knjige.

Očito je i zakonodavac, polazeći od navedene činjenice, zauzeo stajalište da - u onom dijelu u kojem Zakon o cestama predstavlja zakonsko uređenje načina katastarskog i zemljišnoknjižnog evidentiranja stvarnog stanja nekretnina koje su u naravi postojeće ceste u općoj uporabi - taj Zakon ne zahtijeva da u njemu bude propisan i neki poseban oblik stvarnopravne / obveznopravne zaštite tih nekretnine. Drugim riječima, zakonodavac je pošao od činjenice da namjeravano usklađivanje zemljišnoknjižnog i faktičnog stanja takvih nekretnina, načelno ne otvara i pitanje vlasništva ni pitanje naknada za oduzeto vlasništvo, jer su ta pitanja, u pravilu, već riješena.

Istodobno pojedinim bivšim vlasnicima - ako ovi smatraju da su oštećeni u svojim pravima - nije uskraćena mogućnost postavljati zahtjeve obveznopravne prirode. Oni mogu potraživati eventualno neisplaćenu naknadu za zemljište koje im je oduzeto, te u tu svrhu pokrenuti parnične postupka pred nadležnim sudovima na temelju općih propisa."

10.b Iz tog obvezujućeg shvaćanja (čl. 31. st. 1. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske, Nar. nov. br. 49/02 - pročišćeni tekst) dakle proizlazi da nakon što je došlo do upisa nerazvrstane ceste u zemljišne knjige, po službenoj dužnosti i na temelju posebnog propisa (Zakon o cestama, čl. 131. st. 3.) da osobe koje smatraju da su i dalje vlasnici to svoje pravo više ne mogu štiti kroz instrumente stvarnopravne zaštite, u koje ulazi i brisovna tužba iz čl. 150. ZZK-a, već samo, ako smatraju da su oštećeni mogu postaviti zahtjev obveznopravne prirode na temelju općih propisa.

11. Uz navedeno žaliteljima valja reći da, sve i kada ne bi postojalo takvo obvezujuće shvaćanje, da njihov zahtjev ne bi bio osnovan i stoga što parnični sud nema ovlaštenje ulaziti u ocjenu pravilnosti odlučenog ili navedenog u ispravama koje su donijela nadležna upravna tijela u upravnom postupku, osobito kada se radi o javnim ispravama na temelju kojih se po sili zakona vrše upisi u zemljišne knjige na temelju specijalnih propisa, kao što je to Zakon o cestama. Naprotiv kada tužitelji nisu tvrdili i dokazivali da su pravnu zaštitu svojih prava zatražili u upravnim postupcima u kojima se odlučivalo o sudbini njihova vlasništva i u kojima su sačinjene javne isprave na temelju kojih je po službenoj dužnosti došlo do upisa novog stanja u zemljišne knjige, tada se, u smislu čl. 150. st. 1. ZZK-a iz takvog držanja žalitelja može jedino zaključiti da su nastupile činjenice na temelju kojih bi im povrijeđeno knjižno pravo i tako trebalo prestati.

12. Također vezano uz navode o suglasnosti žalitelja za takav upis valja reći da kada je upis, kakav je sporan, izvršen kroz provedbu prijavnog lista u redovitom zemljišnoknjižno postupku radi upisa nerazvrstane ceste u zemljišnu knjigu sukladno odredbama ZC-a, koji Zakon predstavlja lex specialis u odnosu na ZZK-a, to za provedbu tog prijavnog lista u zemljišnoj knjizi nije bila potrebna niti suglasnost žalitelja kao nositelja knjižnih prava u smislu odredbe čl. 164. st. 4. ZZK-a. Stoga se ni u tom smislu ne radi o povredi knjižnih prava tužitelja u smislu čl. 150. st. 1. ZZK te nema mjesta niti prihvaćanju predmetne brisovne tužbe.

13. Slijedom rečenog odlučeno je kao u izreci ove drugostupanjske odluke na temelju čl. 368. st. 1. ZPP-a, bez potrebe odgovaranja na navode žalbe izvan rečenog. 14. Odluka o zahtjevu tužitelja za naknadu troška žalbe temelji se na čl. 166. st. 1. u vezi s čl. 154. st. 1. ZPP-a, a o zahtjevu tuženice za naknadu troška odgovora na žalbu na čl. 155. st. 1. tog Zakona.

U Zagrebu 24. rujna 2024.

Predsjednica vijeća:

Ksenija Jakovčević, v.r.