REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Rev-1258/2024-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca dr. sc. Jadranka Juga predsjednika vijeća, Slavka Pavkovića člana vijeća i suca izvjestitelja, Damira Kontreca člana vijeća, Gordane Jalšovečki članice vijeća i Josipa Turkalja člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja CV, [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Stjepanu Grubišću odvjetniku u Solinu, protiv tuženika Grada Solina, Solin, Stjepana Radića 42, OIB 40642464411, zastupanog po punomoćniku Tomislavu Sesartiću, odvjetniku u Solinu, radi utvrđenja i ispravka uknjižbe, odlučujući o reviziji tužitelja protiv presude Županijskog suda u Velikoj Gorici poslovni broj Gž-96/2023-2 od 2. svibnja 2023., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Splitu poslovni broj P-1076/22 od 15. srpnja 2022., u sjednici održanoj 24. rujna 2024.,
r i j e š i o j e:
I. Ukida se presuda Županijskog suda u Velikoj Gorici poslovni broj Gž-96/2023- 2 od 2. svibnja 2023., te se predmet vraća drugostupanjskom sudu na ponovno suđenje.
II. Odluka o zahtjevu tužitelja za naknadu troška podnošenja revizije ostavlja se za konačnu odluku.
Obrazloženje
1. Prvostupanjskom presudom suđeno je:
"I Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi;
"-Utvrđuje se da je tužitelj CV OIB: [osobni identifikacijski broj] vlasnik čest. zem. [katastarska čestica], upisane u Z. U. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] i čest. zem. [katastarska čestica], upisane u Z. U. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], obje u cijelosti, pa se nalaže u roku od 15 dana brisanje prava vlasništva s imena tuženika Grada Solina OIB: 40642464411 u cijelosti i istovremeni upis prava vlasništva na ime tužitelja CV OIB: [osobni identifikacijski broj] na čest. zem. [katastarska čestica],. upisanoj u Z. U. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] u cijelosti, te na čest. zem. [katastarska čestica], upisanoj u Z. U. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] u cijelosti, temeljem ove presude.
-Dužan je tuženik Grad Solin OIB: 40642464411 naknaditi tužitelju CV OIB: [osobni identifikacijski broj] parnični trošak zajedno sa zateznom kamatom koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, računajući od dana presuđenja sve do konačne isplate."
II Dužan je tužitelj u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe naknaditi tuženiku parnični trošak u iznosu od 19.148,75 kn.".
1.1. Drugostupanjskom presudom suđeno je:
"I. Odbija se žalba tužitelja CV kao neosnovana i potvrđuje se presuda Općinskog suda u Splitu poslovni broj P-1076/22 od 15. srpnja 2022.
II. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadom troškova žalbenog postupka kao neosnovan.".
2. Rješenjem ovog revizijskog suda broj Revd-4416/2023-2 od 16. travnja 2024. dopušteno je tužitelju podnošenje revizije protiv drugostupanjske presude u odnosu na sljedeće pravno pitanje:
"Je li za ocjenu ispunjenja pretpostavki stjecanja prava vlasništva dosjelošću odlučna okolnost upisa kmetskog prava u zemljišnim knjigama?".
3. Tužitelj je sukladno navedenom rješenju ovog revizijskog suda protiv drugostupanjske presude podnio reviziju. Zahtijeva naknadu troška podnošenja revizije.
3.1. Tuženik nije odgovorio na reviziju tužitelja.
4. Revizija tužitelja je osnovana.
5. Postupajući sukladno odredbi čl. 391. st. 3. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11-pročišćeni tekst, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 114/22 - dalje: ZPP) revizijski sud u povodu revizije ispituje pobijanu presudu samo u dijelu u kojem je revizija dopuštena i samo zbog pitanja iz čl. 385.a toga Zakona zbog kojeg je dopuštena.
6. Predmet spora je tužbeni zahtjev tužitelja naveden u izreci prvostupanjske presude.
7. Drugostupanjski sud odbija kao neosnovanu žalbu tužitelja i potvrđuje prvostupanjsku presudu jer da u konkretnom slučaju nisu ispunjene pretpostavke za stjecanje vlasništva dosjelošću obzirom tužitelj (odnosno njegovi pravni prednici) nije bio pošten posjednik. Da tužitelj, odnosno njegovi pravni prednici, ne bi bili pošteni posjednici predmetnih nekretnina drugostupanjski sud zaključuje samo na temelju činjenice da je u promatranom razdoblju u zemljišnoj knjizi za predmetne nekretnine bilo upisano težačko (kmetsko) pravo u korist osoba za koje tužitelj nije dokazao da su njegovi pravni prednici.
8. Takvo pravno shvaćanje drugostupanjskog suda je pogrešno.
9. U odnosu na predmetno pravno pitanje mjerodavni izvor prava su:
- odredba čl. 159. st.1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine", broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/16, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 90/10, 143/12 i 152/14 - dalje: ZVDSP), koja glasi:
"Dosjelošću se stječe vlasništvo stvari samostalnim posjedom te stvari ako taj ima zakonom određenu kakvoću i neprekidno traje zakonom određeno vrijeme, a posjednik je sposoban da bude vlasnikom te stvari.",
- odredba čl. 159. st. 2. ZVDSP, koja glasi:
"Samostalni posjednik čiji je posjed pokretne stvari zakonit, istinit i pošten, stječe je dosjelošću u vlasništvo protokom tri godine, a takav posjednik nekretnine protekom deset godina neprekidnog samostalnog posjedovanja".
- odredba čl. 159. st. 3. ZVDSP, koja glasi:
"Samostalni posjednik pokretne stvari koje mu je posjed barem pošten, stječe ju dosjelošću u vlasništvo protekom deset godina, a takav posjednik nekretnine protekom dvadeset godina neprekidnog samostalnog posjedovanja."
- odredba čl. 159. st. 4. ZVDSP, koja glasi:
"Samostalni posjednik stvari u vlasništvu Republike Hrvatske, županija i jedinica lokane samouprave i jedinca lokalne samouprave i uprave i s njima izjednačenih pravnih osoba, kao i stvari u vlasništvu crkve ili drugih pravnih osoba koje ne traže za sebe dobitak nego služe za dobrotvorne ili druge općekorisne svrhe, steći će dosjelošću vlasništvo tih stvari tek pošto je njegov zakonit, istinit i pošten, ili barem pošten, samostalni posjed neprekidno trajao dvostruko vrijeme od onoga iz stavka 2. i 3. istoga članka."
- odredba čl. 18. st. 3. ZVDSP, koja glasi:
"Posjed je pošten ako posjednik kad ga je stekao nije znao niti je s obzirom na okolnosti imao dovoljno razloga posumnjati da mu ne pripada pravo na posjed, ali poštenje prestaje čim posjednik sazna da mu pravo na taj posjed ne pripada."
- odredba čl. 18. st. 5. ZVDSP, koja glasi:
"Posjed se smatra poštenim osim ako se dokaže suprotno."
10. Kada se poštenje posjeda pretpostavlja (čl. 18. st. 5. ZVDSP), okolnost da je u zemljišnoj knjizi upisano pravo treće osobe, samo po sebi nužno ne znači da je posjednik nekretnine znao, odnosno da je imao dovoljno razloga posumnjati da mu ne pripada pravo na posjed (čl. 18. st. 3. ZVDSP).
10.1. Stoga, u konkretnom slučaju valjanu ocjenu poštenja odnosno nepoštenja posjeda tužitelja (i njegovih pravnih prednika) nije moguće donijeti bez utvrđenja i ocjene iz svih drugih činjenica na koje je ukazivao tužitelj (kontinuitet i trajanje posjeda, upis posjeda u katastarskom operatu i dr.), a što je drugostupanjski sud propustio učiniti.
11. S obzirom na izneseno, valjalo je na temelju odredbe čl. 391. st. 7. ZPP, ukinuti pobijanu drugostupanjsku presudu te predmet vratiti drugostupanjskom sudu na ponovno suđenje.
12. U ponovnom postupku drugostupanjski sud će otkloniti nedostatke na koje mu je ukazano ovim rješenjem te će ponovno odlučiti o žalbi tužitelja protiv prvostupanjske presude.
13. Odluka o naknadi troška revizijskog dijela postupka osniva se na čl. 166. st. 3. ZPP.
Zagreb, 24. rujna 2024.
Predsjednik vijeća:
dr. sc. Jadranko Jug
