Republika Hrvatska

Županijski sud u Varaždinu

Varaždin, Braće Radić 2

Poslovni broj: Kž-714/2023-4

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Varaždinu, kao sud drugoga stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Rajka Kipkea, kao predsjednika vijeća, te Vlaste Patrčević Marušić i Igora Pavlica, kao članova vijeća, uz sudjelovanje zapisničarke Sanje Hajdarović, u kaznenom predmetu protiv optuženog F. K., zbog kaznenog djela iz čl. 143. st. 1. i 2. Kaznenog zakona („Narodne novine“ broj 125/11., 144/12., 56/15.i 61/15. dalje: KZ/11), odlučujući o žalbi državnog odvjetnika podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Splitu od 14. rujna 2023., poslovni broj K-776/2017-36, u sjednici vijeća održanoj 24. rujna 2024.

p r e s u d i o  j e

Odbija se žalba državnog odvjetnika kao neosnovana i potvrđuje se presuda suda prvoga stupnja.

Obrazloženje

1. Pobijanom presudom od 14. rujna 2023., poslovni broj K-776/2017-36 Općinski sud u Splitu je, na temelju čl. 544. st. 1. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“ broj 152/08., 76/09., 80/11., 91/12. – odluka Ustavnog suda, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17., 126/19. i 80/22., dalje: ZKP/08) stavio izvan snage presudu o kaznenom nalogu Općinskog suda u Splitu od 25. srpnja 2017. poslovni broj: K-776/2017. Istom presudom je, na temelju čl. 453. toč. 1. ZKP/08, optuženika F. K. oslobodio optužbe, zbog kaznenog djela protiv privatnosti, neovlaštenim zvučnim snimanjem i prisluškivanjem iz čl. 143. st. 1. i 2. KZ/11. Na temelju čl. 149. st. 1. ZKP/08 odlučeno je da troškovi provedenog kaznenog postupka padaju na teret proračunskih sredstava suda.

2. Protiv presude žali se državni odvjetnik zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja s prijedlogom da nadležni županijski sud ukine pobijanu presudu.

3. Odgovor na žalbu nije podnesen.

4. U smislu čl. 474. st. 1. ZKP/08 spis je dostavljen Županijskom državnom odvjetništvu u Varaždinu na razgledanje nakon čega je državni odvjetnik uz podnesak broj KŽ-DO-848/2023-3 od 1. prosinca 2023. vratio spis.

5. Žalba državnog odvjetnika nije osnovana.

6. Žaleći se zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja žalitelj tvrdi da je pogrešan zaključak prvostupanjskog suda da se u konkretnom slučaju radi o riječima izgovorenim preko javne linije u okviru službenog razgovora kada govornik a i sugovornik znaju da se razgovor snima što bi podrazumijevalo prešutno oštećenikovo odricanje od prava na zaštitu osobnog života zbog čega bi se presumirao pristanak oštećenika na zvučno snimanje. Ističe se da je u postupku nesporno utvrđeno da je optuženik snimao razgovor sa oštećenikom koji je policijski službenik, što je učinio bez njegovog znanja i pristanka. U konačnici žalitelj zaključuje da je oštećenik u svojoj poslovnoj sferi života u okviru službenog postupanja u svojstvu policijskog službenika potajno audio sniman čime su povrijeđena njegova osobna prava i slobode proklamirane čl. 35. i 36. Ustava Republike Hrvatske.

7. Za razliku od ovakve tvrdnje žalitelja u pravu je prvostupanjski sud kada je zaključio da radnje optuženika ne predstavljaju kazneno djelo te da njime nisu ostvareni bitni elementi terećenog kaznenog djela. Naime, inkriminirano kazneno djelo može se počiniti samo prema fizičkoj osobi a ne i prema državnoj instituciji, državnom tijelu. U konkretnom slučaju radi se o kaznenom djelu protiv privatnosti čiji objekt su zaštita prava i slobode čovjeka i građanina kao pojedinca i njime se štiti privatni život čovjeka s ciljem osiguranja zaštite slobode i prava koja mu pripadaju. U ovom slučaju radilo se o službenom razgovoru optuženika sa oštećenikom u funkciji službene osobe, djelatnika Policijske postaje Kaštela, pa provedenim snimanjem nije došlo do zadiranja u privatni život oštećenika kao fizičke osobe, što nije kazneno djelo. Ovakva vrsta razgovora se i inače snima, što ne spori niti oštećenik, međutim eventualni pristanak oštećenika, prešutan ili dan izrijekom, u konkretnom slučaju nije od značaja jer se radilo o službenom razgovoru kojim ni na koji način nije povrijeđeno pravo privatnosti oštećenika kao službene osobe. Zbog navedenog žalba državnog odvjetnika nije osnovana. Stoga je pravilno postupio prvostupanjski sud kada je optuženika oslobodio optužbe na temelju odredbe čl. 453. toč. 1. ZKP/08.

8. Slijedom svega naprijed iznesenoga, budući da žalbom državnog odvjetnika nije dovedena u sumnju pravilnost i zakonitost pobijane presude, njegova žalba nije osnovana, pa ju je, na temelju čl. 482. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“ broj 152/08., 76/09., 80/11., 91/12. – odluka Ustavnog suda, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17., 126/19., 80/22. i 36/4., dalje: ZKP/08-24), trebalo odbiti kao neosnovanu i odlučiti kao u izreci, s time da je pobijana presuda ispitana i u skladu s obvezom iz čl. 476. st. 1. toč. 1. i 2. ZKP/08-24, pri čemu nisu uočene povrede zakona na koje se u žalbenom postupku protiv presude pazi po službenoj dužnosti.

U Varaždinu 24. rujna 2024.

Predsjednik vijeća

Rajko Kipke