Republika Hrvatska

Županijski sud u Šibeniku

Gž-392/2024-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Šibeniku, kao drugostupanjski sud, u vijeću sastavljenom od sudaca Maje Skorić, kao predsjednice vijeća, Tonija Šantića, kao člana vijeća i suca izvjestitelja te Ljudevita Zoričića, kao člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja F. I., iz V., B. , …, koga zastupaju po punomoći odvjetnici iz OD G. & P. d.o.o. P., protiv tuženika B. K. d.o.o., Z., R. cesta 41, OIB …, koga zastupaju po punomoći odvjetnici iz OD H. & P. d.o.o., Z., radi proglašenja pljenidbe i prijenosa nedopuštenim, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Općinskog suda u Pazinu, Stalna služba u Poreču - Parenzo broj P-963/2023-10 od 27. lipnja 2024., u sjednici vijeća održanoj dana 24. rujna 2024.

p r e s u d i o  j e

Uvažava se žalba tužitelja, preinačava se presuda Općinskog suda u Pazinu, Stalna služba u Poreču - Parenzo broj P-963/2023-10 od 27. lipnja 2024. na način da se prihvaća tužbeni zahtjev koji glasi:

I. Proglašava se nedopuštenom izvansudska ovrha pljenidbom i prijenosom zaplijenjenih sredstava na mirovini tužitelja F. I., B. 92, V., OIB … pokrenuta pred Zavodom za mirovinsko osiguranje, A. M. 3, Z., OIB …na temelju Zahtjeva naplate tuženika B. K. d.o.o., R. cesta 41, Z., OIB 5750977536, na temelju Suglasnosti o zaplijeni, ovjerene po javnom bilježniku T. F., iz P., pod brojem Ov-12027/2007 dana 17.10.2007.g.

II. Nalaže se tuženiku da u roku od 15 dana naknadi tužitelju parnični trošak u iznosu od 2814,59 eura sa zateznom kamatom koja teče od 24. rujna 2024. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom odbijen je tužbeni zahtjev za proglašenje nedopuštenom ovrhe na mirovini tužitelja pred Zavodom, na temelju Suglasnosti o zapljeni ovjerene po javnom bilježniku T. F. iz P., pod brojem Ov-12027/2007 dana 17. listopada 2007. (točka I. izreke) te je naloženo tužitelju da u roku od 15 dana naknadi tuženiku parnični trošak u iznosu od 1.250,00 eura, sa zateznom kamatom od donošenja presude do isplate (točka II. izreke).

2. Protiv te presude žalbu je podnio tužitelj zbog svih žalbenih razloga iz članka 353. stavak 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23, dalje: ZPP), s prijedlogom da se žalba uvaži i pobijana presuda preinači prihvaćanjem tužbenog zahtjeva.

3. Odgovor na žalbu nije podnesen.

4. Žalba je osnovana.

5. U pravu je tužitelj kada prvostupanjsku presudu pobija zbog pogrešne primjene materijalnog prava.

6. Predmet spora je zahtjev tužitelja za proglašenje nedopuštenom ovrhe pljenidbom i prijenosom zaplijenjenih sredstava na mirovini tužitelja, koja se vodi pred Zavodom na temelju Suglasnosti o zapljeni ovjerene po javnom bilježniku pod brojem Ov-12027/2007 od dana 17. listopada 2007., utemeljen na tvrdnji da je tražbina zastarjela, jer da je od dospijeća tražbine do pokretanja ovršnog postupka protekao opći zastarni rok od pet godina, koji se primjenjuje zato što je suglasnost o zapljeni privatna isprava na kojoj je ovjeren potpis tužitelja.

7. Prvostupanjski sud je utvrdio da je suglasnost o zapljeni ovjerena kod javnog bilježnika T. F. u P. 17. listopada 2007. pod brojem Ov-12027/07, da je tražbina iz izjave o suglasnosti zapljene dospjela dana 9. ožujka 2015. te da je tuženik dana 16. studenog 2022. temeljem navedene izjave pokrenuo ovrhu na novčanim primanjima (mirovini) tužitelja pa je zaključio da nije protekao zastarni rok od 10 godina, navodeći u obrazloženju presude da „Izjava o suglasnosti zapljene od 17 . listopada 2007., prema svom sadržaju sadrži clauzulu exequendi, te je tužitelj istom dao suglasnost i pristao da se na temelju nje zapljeni njegova plaća, mirovina ili drugo stalno ili povremeno novčano primanje, do potpunog namirenja tražbine iz ugovora o kreditu kreditne partije 7103875386. S obzirom na to tj. činjenice da ta izjava u sebi sadrži clauzulu exequendi ista ima snagu ovršne isprave i predstavlja javnobilježnički akt. Navedeno proizlazi i iz odredbe čl. 54. st. 1. Zakona o javnom bilježništvu koji je bio na snazi u vrijeme davanja izjave o suglasnosti pljenidbe i kojom je propisano da je javnobilježnički akt izvršna isprava, ako je u njemu utvrđena određena obveza na činidbu o kojoj se stranke mogu nagoditi i ako sadrži izjavu obvezanika da se na temelju tog akta može radi ostvarenja dužne činidbe, nakon dospjelosti obveze, neposredno provesti prisilno izvršenje. Isti učinak ima i privatna isprava takvog sadržaja na kojoj je javni bilježnik ovjerio potpis dužnika. Iz naprijed obrazloženog proizlazi da izjava o suglasnosti zapljene od 17. listopada 2007. predstavlja javnobilježnički akt s učincima pravomoćnog rješenja o ovrsi. U takvom slučaju zastarni rok iznosi 10 godina.“

8. Osnovano navodi tužitelj u žalbi da nije pravilno pravno shvaćanje da navedena izjava o suglasnosti zapljene predstavlja javnobilježnički akt pa da se u konkretnom slučaju primjenjuje zastarni rok od deset godina (članak 233. stavak 1. Zakona o obveznim odnosima, „Narodne novine“ broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22, 155/23, dalje: ZOO), već da se radi o privatnoj ispravi na kojoj je ovjeren potpis dužnika, slijedom čega da je mjerodavan opći zastarni rok od pet godina (članak 225. stavak 1. ZOO), a što da je posljedica pogrešne primjene odredbe iz članka 54. stavak 1. i 6. Zakona o javnom bilježništvu.

9. Odredbom članka 233. stavak 1. ZOO je propisano da sve tražbine koje su utvrđene pravomoćnom sudskom odlukom ili odlukom drugoga nadležnog tijela javne vlasti, ili nagodbom pred sudom ili drugim nadležnim tijelom, odnosno javnobilježničkim aktom, zastarijevaju za deset godina, pa i one za koja zakon inače predviđa kraći rok zastare.

10. Prema odredbi članka 178. stavak 1. Ovršnog zakona („Narodne novine“, broj 57/96, 29/99, 42/00, 173/03, 194/03, 151/04, 88/05, 121/05, dalje: OZ), koja je bila na snazi u vrijeme ovjeravanja potpisa tužitelja na suglasnosti o zapljeni (17. listopada 2007.), dužnik može ovjerovljenom ispravom dati suglasnost da se radi naplate tražbine vjerovnika zaplijeni njegova plaća, u cijelosti ili djelomično, i da se isplate obavljaju izravno vjerovniku, na način određen u toj ispravi, time da se takva isprava izdaje u jednom primjerku, ima značenje pravnog posla iz članka 72. stavka 1. ovoga Zakona te pravni učinak pravomoćnog rješenja o ovrsi. Suglasno odredbi članka 2. točka 13. OZ, izraz „ovjerovljena isprava“ označava ispravu na kojoj je potpis neke osobe ovjerovio javni bilježnik ili koja druga osoba ili tijelo s javnim ovlastima.

10. Nadalje, prema odredbi članka 54. stavak 1. Zakona o javnom bilježništvu („Narodne novine“ broj 78/93, 29/94, 162/98, 16/07, 75/09, 120/16, 57/22, dalje: ZJB), javnobilježnički akt je ovršna isprava ako je u njemu utvrđena određena obveza na činidbu o kojoj se stranke mogu nagoditi i ako sadrži izjavu obvezanika o tome da se na temelju tog akta može radi ostvarenja dužne činidbe, nakon dospjelosti obveze, neposredno provesti prisilna ovrha, a prema odredbi članka 54. stavak 6. ZJB, koju je prvostupanjski sud primijenio u pobijanoj presudi, isti učinak kao i isprava iz stavka 1. ovoga članka ima i privatna isprava takvog sadržaja na kojoj je javni bilježnik ovjerio potpis dužnika.

11. Međutim, navedena odredba članka 54. stavak 6. ZJB, kako osnovano ističe žalitelj, nije bila na snazi u vrijeme ovjere potpisa tužitelja na suglasnosti o zapljeni, jer je izmijenjena stupanjem na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o javnom bilježništvu („Narodne novine“ broj 16/2007) – 17. veljače 2007., tako da glasi: „Isti učinak kao i isprava iz stavka 1. ovoga članka ima i privatna isprava koju je javni bilježnik potvrdio (solemnizirao).“

12. Stoga, izjava o suglasnosti zapljene od 17. listopada 2007. ne predstavlja potvrđenu privatnu ispravu s učincima javnobilježničkog akta, već privatnu ispravu s javno ovjerenim potpisom, pa se na zastaru tražbine iz te isprave primjenjuje opći zastarni rok od pet godina. Budući da je tražbina iz izjave o suglasnosti zapljene dospjela 9. ožujka 2015., a da je tuženik temeljem navedene izjave pokrenuo ovrhu na mirovini tužitelja dana 16. studenog 2022., dakle, po proteku petogodišnjeg roka iz članka 225. stavak 1. ZOO, nastupila je zastara tražbine pa ovrha na temelju izdane suglasnosti o zapljeni nije dopuštena.

13. Kako je, prema izloženom, prvostupanjski sud pogrešno primijenio materijalno pravo kada je odbio tužbeni zahtjev, valjalo je uvažiti žalbu tužitelja, prvostupanjsku presudu preinačiti i prihvatiti tužbeni zahtjev (članak 373. točka 3. ZPP).

14. Budući da je prvostupanjska presuda preinačena, trebalo je odlučiti o troškovima cijelog postupka (članak 166. stavak 2. ZPP). Odluka o trošku temelji se na odredbi članka 154. stavak 1. ZPP. Opravdani parnični troškovi tužitelja (članak 155. ZPP) u prvostupanjskom postupku, i to odvjetnički troškovi sastava tužbe i jednog obrazloženog podneska te zastupanja na jednom ročištu glavne rasprave, prema Tbr. 7/1, 8/1 i 9/1 Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ broj 138/23, dalje: OT) s PDV-om, sukladno zahtjevu na listu 52 spisa, iznose 1866,39 eura, dok trošak sudske pristojbe za tužbu iznosi 166,95 eura, odnosno, ukupno 2033,34 eura. Tome treba dodati odvjetnički trošak sastavljanja žalbe protiv presude s PDV-om u iznosu od 781,25 eura pa ukupni troškovi tužitelja iznose 2814,59 eura. Tužitelju nije priznat zahtijevani trošak „sastava prijedloga za ovrhu“ u iznosu od 622,13 eura, jer taj trošak nije nastao, te mu nije priznat ni trošak sudske pristojbe za žalbu, jer zahtjev suglasno odredbi članka 164. stavak 2. ZPP, nije određeno postavljen glede visine (zatražena je naknada tog troška „po odluci suda“). Stoga je o trošku odlučeno kao u toč. II. izreke.

U Šibeniku, 24. rujna 2024.

PREDSJEDNICA VIJEĆA

Maja Skorić v.r.