REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: Rev-166/2024-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Ivana Vučemila predsjednika vijeća, Marine Paulić članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, Darka Milkovića člana vijeća, mr. sc. Igora Periše člana vijeća i mr. sc. Senije Ledić članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja Triglav osiguranje d.d., Zagreb, Heinzova 4, OIB: 29743547503, kojeg zastupaju odvjetnici iz Odvjetničkog društva Mađarić & Lui d.o.o., Zagreb, protiv tuženika Croatia osiguranje d.d. Zagreb, Vatroslava Jagića 33, OIB: 26187994862, radi isplate, odlučujući o reviziji tužitelja protiv presude Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske poslovni broj Pž-5032/2021-3 od 5. rujna 2022. kojom je potvrđena presuda Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj P-696/2020 od 16. lipnja 2021., u sjednici održanoj 24. rujna 2024.,

r i j e š i o  j e:

I. Ukidaju se presuda Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske poslovni broj Pž-5032/2021-3 od 5. rujna 2022. i presuda Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj P-696/2020 od 16. lipnja 2021. te se predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

II. Odluka o troškovima povodom revizije ostavlja se za konačnu odluku.

Obrazloženje

1. Drugostupanjskom presudom odbijena je žalba tužitelja kao neosnovana i potvrđena je prvostupanjska presuda kojom je odbijen tužbeni zahtjev tužitelja kojim je tražio da mu tuženik isplati iznos od 2.632,39 kuna sa zakonskim zateznim kamatama koje na iznos od 2.000,00 kuna teku od 3. svibnja 2019. do isplate te na iznos od 632,39 kuna od 6. srpnja 2019. do isplate kao i da mu naknadi parnični trošak sa zateznim kamatama od dana presuđenja do isplate.

2. Rješenjem Vrhovnog suda Republike Hrvatske poslovni broj Revd-1503/2023- 2 od 12. travnja 2023., tužitelju je dopušteno podnošenje revizije protiv presude Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske poslovni broj Pž-5032/2021-3 od 5. rujna 2022. u odnosu na sljedeće pravno pitanje:

„Da li na odgovornost lovoovlaštenika za štetu na vozilu nastalu naletom vozila na divljač primjenjuje isključivo čl. 80. st. 6. Zakona o lovstvu (NN broj 140/05, 75/09,153/09, 14/14, 21/16, 41/16 i 67/16, u daljnjem tekstu ZL) koji propisuje da je za štetu nastalu naletom vozila na divljač odgovaran vozač ako se utvrdi da je upravljao vozilom protivno odredbama propisa kojima je uređeno područje o sigurnosti prometa na cestama i postojećim prometnim znakovima izričitih naredbi odnosno lovoovlaštenik na čijem je lovištu nastala šteta ako se utvrdi da je šteta nastala zbog provođenja lova ili se na njegovu odgovornost primjenjuje i Zakon o obveznim odnosima kao lex generalis u slučajevima u kojima je do naleta vozilom na divljač došlo uslijed istrčavanja divljači na kolnik ceste iako u to vrijeme nije provođen lov te divljači, a vozač vozila je upravljao vozilom sukladno odredbama propisa kojima je uređeno područje o sigurnosti prometa na cestama i postojećim prometnim znakovima izričitih naredbi?“

3. Postupajući po navedenom dopuštenju, protiv navedene presude tužitelj je podnio reviziju u odnosu na pravno pitanje zbog kojeg je dopuštena. Predlaže da ovaj sud prihvati reviziju i ukine drugostupanjsku i prvostupanjsku presudu i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

4. Odgovor na reviziju nije podnesen.

5. Revizija je osnovana.

6. U skladu s odredbom čl. 391. st. 3. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 114/22– dalje: ZPP) revizijski sud ispitao je pobijanu odluku samo u dijelu u kojem je revizija dopuštena i samo zbog pitanja iz članka 385.a ovoga Zakona zbog kojeg je dopuštena.

7. Predmet spora je regresni zahtjev tužitelja radi isplate za štetu koju je tužitelj isplatio svom osiguraniku zbog naleta automobilom na divljač 11. ožujka 2019.

8. U postupku pred nižestupanjskim sudovima utvrđene su sljedeće činjenice:

- da je tuženik osiguratelj lovačkog saveza,

- da je osiguranik tužitelja naletio automobilom na divljač na cesti i da mu je tužitelj isplatio štetu na vozilu,

- da šteta nije nastala zbog provođenja lova.

9. Na temelju tako utvrđenih činjenica nižestupanjski sudovi su odbili tužbeni zahtjev pozivom na čl. 80. 6. Zakona o lovstvu ("Narodne novine", br. 99/18, 32/19, 32/20, dalje: ZOL) kao lex specialis, jer šteta nije nastala zbog provođenja lova.

10. Odredbom čl. 76. st. 2. ZOL u pogledu uzroka i odgovornosti za štetu važe odredbe zakona kojim se uređuju obvezni odnosi, ako ovaj Zakon ne propisuje drugačije.

11. Prema čl. 80. st. 6. ZOL za štetu nastalu naletom vozila na divljač odgovara se na sljedeći način:

- vozač ako se utvrdi da je upravljao vozilom protivno odredbama propisa kojima je uređeno područje o sigurnosti prometa na cestama i postojećim prometnim znakovima izričitih naredbi

- lovoovlaštenik na čijem je lovištu nastala šteta ako se utvrdi da je šteta nastala zbog provođenja lova.

12. Budući da odredbama ZOL kao lex specialis nije regulirana situacija kada do štete dođe naletom vozila na divljač kada se nije provodio lov, sukladno odredbi čl. 76. st. 2. ZOL valja primijeniti odredbe Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“, broj: 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22, 145/23,155/23 - dalje: ZOO) kojima se određuje odgovornost za štetu.

13. Prema shvaćanju Vrhovnog suda Republike Hrvatske zauzetom u nizu odluka (Rev 1057/14 od 5. prosinca 2017. i Rev-2902/16 od 28. kolovoza 2019.) divljač na cesti predstavlja opasnu stvar i to neovisno o tome provodi li se lov ili ne, jer divljač koja se nalazi na cesti predstavlja povećanu opasnost prouzročenja štete na vozilima koja se kreću tom cestom.

14. Stoga, za štetu koja je nastala uslijed naleta vozila na divljač koja se nalazila na cesti lovoovlaštenik (odnosno njegov osiguratelj u smislu članka 964. stavka 1. ZOO-a ) i nadalje odgovara po načelu objektivne odgovornosti sukladno odredbama članka 1063.-1067. ZOO-a u vezi članka 76. stavka 2. ZOL-a.

15. Slijedom navedenog, da bi se lovoovlaštenik (odnosno njegov osiguratelj) mogao osloboditi od obveze naknade štete nastale naletom vozila na divljač kada se nije provodio lov, on je u smislu odredbe članka 1067. ZOO-a morao dokazati da šteta na vozilu potječe od nekog nepredvidivog uzroka koji se nalazio izvan stvari, koji se nije mogao spriječiti, izbjeći ili otkloniti odnosno morao je dokazati da je šteta nastala radnjom oštećenika ili treće osobe, koju on nije mogao predvidjeti i čije posljedice nije mogao ni izbjeći, ni otkloniti.

16. Stoga odgovor na postavljeno pitanje glasi:

Na odgovornost lovoovlaštenika za štetu na vozilu nastalu naletom vozila na divljač ne primjenjuje se isključivo čl. 80. st. 6. Zakona o lovstvu (NN broj 140/05, 75/09,153/09, 14/14, 21/16, 41/16 i 67/16) već se na njegovu odgovornost primjenjuje i Zakon o obveznim odnosima kao lex generalis u skladu s čl. 76. stavka 2. Zakona o lovstvu, u slučajevima u kojima je do naleta vozilom na divljač došlo uslijed istrčavanja divljači na kolnik ceste ako u to vrijeme nije provođen lov te divljači.

17. Budući da sudovi zbog pogrešne primjene materijalnog prava iz odredbe čl. 80. st. 6. ZOL nisu utvrđivali ostale činjenice koje se tiču dinamike nastanka štetnog događaja i visine štete, nema osnove za preinaku presude.

18. Zbog navedenog valjalo je na temelju odredbe čl. 391. st. 7. ZPP ukinuti drugostupanjsku i prvostupanjsku presudu i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

19. Odluka o troškovima postupka u povodu pravnog lijeka ostavljena je za konačnu odluku (čl. 166. st. 3. ZPP-a).

Zagreb, 24. rujna 2024.

Predsjednik vijeća

Ivan Vučemil

Broj zapisa: 9-3086c-dc534

Kontrolni broj: 06c96-048e3-3aa9f

Ovaj dokument je u digitalnom obliku elektronički potpisan sljedećim certifikatom:

CN=Ivan Vučemil, O=VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE, C=HR

Vjerodostojnost dokumenta možete provjeriti na sljedećoj web adresi:

https://usluge.pravosudje.hr/provjera-vjerodostojnosti-dokumenta/

unosom gore navedenog broja zapisa i kontrolnog broja dokumenta.

Provjeru možete napraviti i skeniranjem QR koda. Sustav će u oba slučaja prikazati izvornik ovog dokumenta.

Ukoliko je ovaj dokument identičan prikazanom izvorniku u digitalnom obliku, Vrhovni sud Republike Hrvatske potvrđuje vjerodostojnost dokumenta.