- 1 -              Revd 2944/2023-2

Broj: Revd 2944/2023-2

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

R J E Š E N J E

              Vrhovni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Đura Sesse predsjednika vijeća, Goranke Barać-Ručević članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, mr. sc. Dražena Jakovine člana vijeća, Ljiljane Hrastinski Jurčec članice vijeća i Mirjane Magud članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice M. I. P., S. N., OIB: …, koju zastupa punomoćnik K. M., odvjetnik u Odvjetničkom društvu A. i partneri j.t.d., Z., protiv tuženika H., Z, OIB: …, kojeg zastupa punomoćnik H. L., odvjetnik u Odvjetničkom društvu M. & L. d.o.o, Z., radi naknade štete, odlučujući o prijedlogu tužiteljice za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Dubrovniku, broj Gž-521/2021-2 od 30. lipnja 2021. kojom je preinačena presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu, broj Pn-2217/2009-81 od 15. listopada 2020., na sjednici održanoj 13. prosinca 2023.,

r i j e š i o   j e :

Odbacuje se prijedlog tužiteljice za dopuštenje revizije.

Obrazloženje

1. Tužiteljica je podnijela prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Dubrovniku, broj Gž-521/2021-2 od 30. lipnja 2021. kojom je preinačena presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu, broj Pn-2217/2009-81 od 15. listopada 2020. postavljajući dva pravna pitanja koja drži važnim za rješenje spora, ali i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni te za razvoj prava u sudskoj praksi, a koja glase:

1) Je li činjenično stanje u sudskom postupku s dovoljnom sigurnošću dokazano ukoliko je na temelju materijalnih tragova koje je policija naznačila tijekom obavljanja očevida prometne nezgode neovisni sudski vještak angažiran od strane suda utvrdio da je tehnički moguća dinamika nastanka nezgode koju je iznijela tužiteljica kao oštećenica dok tehnički nije nikako moguća dinamika nastanka štetnog događaja koju je iznio osiguranik tuženika, ako je isto stanovište vještaka u skladu sa ostalim provedenim dokazima u postupku?

2) Je li dužnost valjanog i jasnog obrazloženja drugostupanjske odluke, posebno u slučajevima kada se preinačuje ranija odluka prvostupanjskog suda, utemeljena na ustavnopravno zajamčenom pravu na pravično suđenje (čl. 29.st.1. Ustava Republike Hrvatske), kao i konvencijskopravno zajamčenom pravu na pravično suđenje iz čl. 6.st.1. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda?

2. Kao razlog zbog kojeg pitanja smatra važnim za odluku o sporu, osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu, predlagateljica se poziva na više odluka općinskih i županijskih sudova, odluku Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj Rev-x 1174/11-2 od 11. srpnja 2012. te odluke Ustavnog suda broj U-III/190/2020 od 9. studenoga 2005. i U-III-635/2010 od 25. travnja 2013., smatrajući da pobijana presuda odstupa od pravnih shvaćanja izraženih u tim odlukama.

3. Odgovor na prijedlog za dopuštenje revizije nije podnesen.

4. U prijedlogu za dopuštenje revizije nije riječ o važim pravnim pitanjima u smislu odredbe čl. 385. a st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11-proč. tekst, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19 - dalje: ZPP).

5.1. Naime, postupajući u skladu s odredbom čl. 385.a i čl. 387. ZPP ovaj sud je ocijenio da prvo pravno pitanje koje je tužiteljica postavila u prijedlogu za dopuštenje revizije nije važno za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu jer se pravnim pitanjem u smislu odredbe čl. 385.a st. 1. ZPP podrazumijeva opće pitanje o načinu na koji se razrješavaju dvojbe u primjeni prava koje se pojavljuju u većem broju slučajeva, koji su u bitnim elementima podudarni. Pravno pitanje zbog kojeg se podnosi prijedlog za dopuštenje revizije mora biti postavljeno tako, da se odgovorom na to pitanje na opći način otklanjaju nedoumice u tumačenju i primjeni prava u činjenično i pravno podudarnim situacijama, a istovremeno o tom pitanju treba ovisiti rješenje u sporu u kojem se podnosi prijedlog za dopuštenje revizije. U konkretnom slučaju postavljeno pravno pitanja nije važno za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njihovoj primjeni, niti za razvoj prava kroz praksu, jer tužiteljica u postavljenom pitanju sadržajno ističe prigovor pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja u konkretnom predmetu, a što ne može biti predmet ispitivanja u povodu prijedloga za dopuštenje revizije.

5.2. U odnosu na drugo postavljeno pravno pitanje treba istaknuti da je pravo stranke na obrazloženu sudsku odluku neizostavan aspekt prava na pravično suđenje zajamčenog čl. 29. st. 1. Ustava Republike Hrvatske ("Narodne novine", broj 56/1990, 135/1997, 113/2000, 28/2001, 76/2010, 5/2014 – dalje: Ustav) i čl. 6. st. 1. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda ("Narodne novine – Međunarodni ugovori" broj 18/1997, 6/1999, 14/2002, 13/2003, 9/2005, 1/2006, 2/2010 i 13/2017; dalje: Konvencija). Obveza suda na obrazlaganje odluke i pažljivog ispitivanja navoda stranke ima osobitu važnost i to ne samo kad je u pitanju korištenje prava na djelotvoran pravni lijek (članak 18. Ustava), već i iz razloga što predstavlja povredu časti i dostojanstva subjekata o čijim se pravima i obvezama odlučuje. Međutim, ovaj sud u tvrdnjama o arbitrarnosti pobijane drugostupanjske odluke ne nalazi da bi se o povredi takve naravi i intenziteta radilo da bi za posljedicu imalo povredu temeljnih prava. Naime, arbitrarnim se može ocijeniti pojedinačni akt pri čijem je donošenju njegov donositelj bez razboritih ili bez ikakvih razloga odstupio od ustaljene prakse, nije uzeo u obzir očigledno mjerodavan propis ili je mjerodavni propis pogrešno protumačio i primijenio, na način i u mjeri koja konkretni pojedinačni akt čini pravno neprihvatljivim. Iz osporenih presuda razvidno je da je prvostupanjski sud proveo postupak i izveo dokaze na način utvrđen mjerodavnim postupovnim zakonskim odredbama. Također je razvidno da je tužiteljica bila u mogućnosti pratiti postupak i sudjelovati u njemu uz odgovarajuću stručnu pomoć te poduzimati sve zakonom dopuštene postupovne radnje i ulagati pravne lijekove, dok je osporena odluka donesena u skladu s mjerodavnim pravom Republike Hrvatske, a pravno stajalište drugostupanjski sud obrazložio je na valjan i prihvatljiv način, pri čemu se tužiteljici ukazuje da drugostupanjski sud u smislu čl. 375. ZPP treba ocijeniti one žalbene navode koji su od odlučnog značenja i označiti razloge koje je uzeo u obzir po službenog dužnosti. Stoga niti ovo postavljeno pitanje nije važno pitanje u smislu odredbe čl. 385. a st. 1. ZPP.

6. Slijedom navedenog, kako u ovoj pravnoj stvari nisu ispunjene pretpostavke za postupanje revizijskog suda propisane odredbom čl. 385.a st. 1. ZPP, valjalo je na temelju odredbe čl. 387. st. 5. ZPP, riješiti kao u izreci.

Zagreb, 13. prosinca 2023.