Republika Hrvatska

Županijski sud u Zadru

Zadar, Ulica plemića Borelli 9

Poslovni broj: Gž-763/2024-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Zadru, po sutkinji Sanji Prosenici, u pravnoj stvari tužiteljica pod 1) M. V., OIB: … i 2) B. V., OIB: …, obje iz M., …, obje zastupane po punomoćnici I. S., odvjetnici iz P., …, protiv tuženice O. M., OIB: …, M., …, zastupane po zakonskom zastupniku, a ovaj po punomoćniku R. Đ., odvjetniku iz P., …, radi isplate, odlučujući o žalbi tuženice protiv presude Općinskog suda u Puli-Pola poslovni broj Pn-151/2022-35 od 13. lipnja 2024., 20. rujna 2024.,

p r e s u d i o  j e

I Preinačuje se presuda Općinskog suda u Puli-Pola, poslovni broj Pn- 151/2022-35 od 13. lipnja 2024. i sudi:

Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev tužiteljica pod 1) M. V. i 2) B. V. koji glasi:

„I Nalaže se tuženici O. M., OIB: …, da tužiteljici M. V., OIB: …, na ime naknade za oduzetu nekretninu isplati iznos od 332,76 eura sa zakonskom zateznom kamatom po stopi nastaloj uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a počevši s 1. siječnjem 2023. po stopi nastaloj uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a počevši s 30. prosincem 2023. uvećanjem referentne stope, kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine koja teče od 24. prosinca 2019.g. do isplate, sve u roku od 15 dana.

II Nalaže se tuženici O. M., OIB: …, da tužiteljici B. V., OIB: …, na ime naknade za oduzetu nekretninu isplati iznos od 332,76 eura sa zakonskom zateznom kamatom po stopi nastaloj uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a počevši s 1. siječnjem 2023. po stopi nastaloj uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a počevši s 30. prosincem 2023. uvećanjem referentne stope, kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine koja teče od 24. prosinca 2019.g. do isplate, sve u roku od 15 dana.“

Nalaže se tužiteljicama pod 1) M. V. i 2) B. V. naknaditi tuženici O. M. troškove parničnog postupka u iznosu od 937,50 eura u roku 15 dana.

II Nalaže se tužiteljicama pod 1) M. V. i 2) B. V. naknaditi tuženici O. M. troškove sastava žalbe u iznosu od 260,92 eura u roku 15 dana.

Obrazloženje

1. Uvodno označenom presudom suđeno je:

„I Nalaže se tuženiku O. M., OIB: …, da tužiteljici M. V., OIB: …, na ime naknade za oduzetu nekretninu isplati iznos od 332,76 eura sa zakonskom zateznom kamatom po stopi nastaloj uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a počevši s 1. siječnjem 2023. po stopi nastaloj uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a počevši s 30. prosincem 2023. uvećanjem referentne stope, kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine koja teče od 24. prosinca 2019.g. do isplate, sve u roku od 15 dana.

II Nalaže se tuženiku O. M., OIB: …, da tužiteljici B. V., OIB: …, na ime naknade za oduzetu nekretninu isplati iznos od 332,76 eura sa zakonskom zateznom kamatom po stopi nastaloj uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a počevši s 1. siječnjem 2023. po stopi nastaloj uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a počevši s 30. prosincem 2023. uvećanjem referentne stope, kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine koja teče od 24. prosinca 2019.g. do isplate, sve u roku od 15 dana.

III Nalaže se tuženiku da tužiteljicama naknadi prouzročeni parnični trošak u iznosu od 171,21 euro sa zakonskom zateznom kamatom po stopi nastaloj uvećanjem referentne stope, kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine koja teče od 13. lipnja 2024. do isplate, u roku od 15 dana.

IV Odbija se zahtjev tuženika za naknadom troška iznad 824,60 eura i zahtjev tužiteljica za naknadom troška iznad 179,98 eura kao neosnovani.“

2. Protiv citirane presude žalbu je izjavila tuženica zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja te pogrešne primjene materijalnog prava. Navodi da je vještak građevinske struke utvrdio da predmetna nekretnina predstavlja nerazvrstanu cestu, da su tužiteljice istu stekle kao prilazni put još 1988., kao i da izgled iste nikad nije promijenjen. Ujedno ističe da je nastupila zastara predmetnog potraživanja jer po pravnom shvaćanju Vrhovnog suda Republike Hrvatske u nizu presuda je utvrđeno da kad nije moguće zahtijevati povrat predmetnih nekretnina od tog datuma počinje teći i zastarni rok potraživanja naknade štete ili isplate, a sve iz razloga što su tužiteljice predmetnu nekretninu stekle još 1988. pa je njihovo pravo na naknadu štetu itekako zastarjelo. Predlaže drugostupanjskom sudu preinačiti presudu na način da se tužbeni zahtjev odbije u cijelosti, uz naknadu troška tuženici.

4. Odgovor na žalbu nije podnesen.

5. Žalba tuženice je osnovana.

6. U konkretnom slučaju radi se o sporu male vrijednosti, jer se tužbeni zahtjev odnosi na potraživanje u novcu koje ne prelazi svotu od 1.320,00 eura (10.000,00 kuna), sukladno čl. 458. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11,148/11, 25/13, 89/14 i 70/19 - u daljnjem tekstu: ZPP), koji se u konkretnom slučaju primjenjuje na temelju čl. 107. st. 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 80/22), a prema odredbi 467. st. 1. ZPP presuda u sporu male vrijednosti može se pobijati samo zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2., osim zbog povrede iz članka 354. st. 2. točke 3. ZPP i zbog pogrešne primjene materijalnog prava.

7. Nadalje, sukladno čl. 464 st. 2. ZPP ako tužitelj do zaključenja glavne rasprave koja se vodi prema odredbama ovog zakona o redovnom postupku smanji tužbeni zahtjev tako da više ne prelazi svotu od 1320,00 eura, daljnji postupak provest će se prema odredbama ovog zakona o postupku u sporovima male vrijednosti.

8. Ovaj drugostupanjski sud nalazi da nisu počinjene bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP na koje ovaj drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti po čl. 365. st. 2. ZPP.

9. Predmet spora u ovoj fazi postupka je isplata novčanog iznosa na ime naknade štete, a također je sporna i činjenica da li je nastupila zastara ovog predmetnog potraživanja.

10. Kao prvo, za navesti je da je u ovom predmetu donesena odluka ovog drugostupanjskog suda, pod poslovnim brojem Gž-520/2021-2 od 8. rujna 2022., kojom odlukom je ukinuta presuda prvog stupnja (pod toč.I) i predmet vraćen na ponovan postupak u tom dijelu sa uputom da se utvrdi da li doista predmetna nekretnina ima obilježja nerazvrstane ceste (

obzirom da je na istoj sagrađena nadstrešnica

) jer od te činjenice ovisi kada je zapravo počeo teći rok zastare u konkretnom slučaju.

11. Prema čl. 98. Zakona o cestama („Narodne novine“ broj 84/2011, 18/2013,22/2013, 54/2013, 148/2013, 92/2014, 110/2019 114/2022, 4/2023 i 133/2023, dalje - ZC) nerazvrstane ceste su ceste koje se koriste za promet vozilima i koje svatko može slobodno koristiti na način i pod uvjetima određenim ovim Zakonom i drugim propisima, a koje nisu razvrstane kao javne ceste u smislu ovoga Zakona, i to posebice pristupne ceste do stambenih, poslovnih, gospodarskih i drugih građevina i druge ceste na području naselja i gradova. Nerazvrstana cesta je javno dobro u općoj uporabi u vlasništvu jedinice lokalne samouprave na čijem se području nalazi, čl. 101. ZC.

12. Prema čl. 225. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj 35/2005, 41/2008, 125/2011, 78/2015, 29/2018, 126/2021, 114/2022, 156/2022, 145/2023, i 155/2023, dalje: ZOO) tražbine zastarijevaju za pet godina ako zakonom nije određen neki drugi rok zastare.

13. Nadalje, iz spisa predmeta utvrđeno je da je provedeno građevinsko vještačenje te da iz nalaza i mišljenja vještaka S. d.o.o., (a kojem nalazu nitko od stranaka nije prigovorio) proizlazi da predmetna nekretnina oznake čest. zem. 638/10 k.o. M., površine 129 m2, predstavlja nerazvrstanu cestu prema ZC i Zakonu o sigurnosti

), da se koristi za promet vozilima prometa na cestama ("Narodne novine" broj 85/22

do stambenih i pomoćnih građevina i da je pristupačna većem broju korisnika.

13.1. Također proizlazi, a što je bilo upitno u ovom postupku, da je nerazvrstana cesta odnosno predmetna nekretnina obuhvatila istočni dio čest. zem. 638/10 k.o. M. do razine sjeverne međe čest. zem. 638/14, a ne do kraja bijelog puta gdje se u produžetku nalazi izgrađena nadstrešnica odnosno natkriveni prolaz i da se nalazi unutar koridora prometne površine-ostale ulice.

14. Upravo zbog gore navedenog, a uzevši u obzir da je predmetna nekretnina kupljena još 1988. godine kao pristupni put te da nikad nije mijenjala izgled kako to navode i same tužiteljice, ovaj drugostupanjski sud je stajališta da predmetna nekretnina uistinu ima i da je imala obilježje nerazvrstane ceste na dan stupanja na snagu Zakona o cestama 28. srpnja 2011. pa je kao javno dobro u općoj uporabi postala ex lege vlasništvo jedinice lokalne samouprave O. M. na čijem se području nalazi, slijedom čega je pravo na potraživanje naknade štete tužiteljica zastarjelo prije podnošenja predmetne tužbe 20. srpnja 2020.

14.1. U prilog navedenom stajalištu ide i stav Vrhovnog suda Republike Hrvatske izraženim u odlukama broj: Rev 1555/11-2 od 9. studenog 2016. i Rev-x 311/17-2 od 7. lipnja 2017. prema kojem pravo vlasnika glede naknade za oduzetu stvar ne može zastarjeti sve dok vlasnik može zahtijevati povrat, a zastarijeva u općem zastarnom roku od 5 godina. U istom pravcu ide i pravno shvaćanje usvojeno na drugoj sjednici Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske, poslovni broj SU-IV- 123/2024-5 od 27. svibnja 2024.

14.2. Naime, ovdje je bitno istaknuti da prema čl. 215. st. 1. ZOO, zastarijevanje počinje teći prvoga dana poslije dana kada je vjerovnik imao pravo zahtijevati ispunjenje obveze, dakle kada mu je bilo pravno moguće postaviti takav zahtjev i prema usvojenoj sudskoj praksi je nedvojbeno da se u kontekstu cit. zakonske odredbe početak zastare veže uz pravnu, a ne i faktičnu mogućnost zahtijevati ispunjenje tražbine, s obzirom na stajalište da zastara ne može početi teći niti tražbina može zastarjeti ako za vjerovnika nije postojala pravna mogućnost zahtijevati njezino ispunjenje (VSRH, Rev-1823/94 od 16. veljače 1999.), dok se pitanje faktične (ne)mogućnosti zahtijevati ispunjenje obveze postavlja kao relevantno samo u vidu zastoja zastare. Po stajalištu ovog drugostupanjskog suda, a u kontekstu prednje navedenog, vlasnice ovdje tužiteljice imale su pravnu mogućnost podnijeti predmetnu tužbu radi naknade štete u roku 5 godina od stupanja na snagu ZC ( 28. srpnja 2011.) od kada počinje teći rok zastare, a ne 20. srpnja 2020. kada je već nastupila zastara predmetnog potraživanja.

15. Slijedom svega navedenog, valjalo je na temelju odredbe čl. 373. st. 3. ZPP preinačiti prvostupanjsku presudu i odlučiti kao pod toč. I izreke ove drugostupanjske presude.

. Prema čl. 154. st. 1. u svezi s čl. 166. st. 2. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, , 80/2022, 114/2022 i 155/2023), stranka koja u 57/11,148/11, 25/13, 89/14, 70/19

cijelosti izgubi parnicu dužna je protivnoj stranci nadoknaditi troškove. Kako su tužiteljice u cijelosti izgubile spor valjalo je priznati tuženici trošak u iznosu od 937,50 eura i to za odgovor na tužbu, podnesak od 22. siječnja 2021., pristup na ročišta 2. veljače 2021., 21. studenog 2022. i 6. studenog 2023 (75 bodova * 2,00 eura), sa pripadajućim PDV-om od 25%, sve po Tbr. 7 Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine", broj 138/23, dalje: Tarifa) koja se ovdje primjenjuje na temelju Tbr. 52. toč. 3. Tuženici se također dosuđuje i trošak žalbenog postupka sukladno Tbr.10. Tarife u ukupnom iznosu od 260,92 eura ( 75 bodova * 2,00 eura + 25% za žalbu) sa pripadajućim PDV-om od 25% i uračunatom sudskom pristojbom od 26,54 eura, pa je odlučeno kao pod toč. II izreke ove odluke.

U Zadru, 20. rujna 2024.

Sutkinja

Şanja Prosenica, v.r.