REPUBLIKA HRVATSKA
Općinski prekršajni sud u Splitu
Stalna služba u Omišu
Trg kralja Tomislava 5, 21310 Omiš
Broj: Pp-13888/2023-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A I R J E Š E NJ E
Općinski prekršajni sud u Splitu, Stalna služba u Omišu, po sucu Tonču Rakeli, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Snježane Ćubić i zapisničarke Majde Agić, u prekršajnom postupku protiv okrivljenika T. N., kojeg brani S.
V., odvjetnik u S., zbog prekršaja iz članka 1011. stavka 1. točke 2. u vezi sa stavkom 76. stavkom 3. točkom 1. Pomorskog zakonika ("Narodne novine" broj: 181/04., 76/07., 146/08., 61/11., 56/13., 26/15., 17/19.), odlučujući u povodu prigovora okrivljenika protiv obaveznoga prekršajnog naloga Policijske uprave Splitsko- dalmatinske, Postaje pomorske policije Split broj: 211-07/23-2/26124 od 26. srpnja 2023., izvan ročišta 20. rujna 2024.,
r i j e š i o j e i p r e s u d i o
I.
U povodu prigovora okrivljenika, pobijani obavezni prekršajni nalog Policijske uprave Splitsko-dalmatinske, Postaje pomorske policije Split, broj: 211-07/23-2/26124 od 26. srpnja 2023. stavlja se izvan snage te se uzima kao optužni prijedlog ovlaštenog tužitelja.
II.
Na temelju članka 161. stavka 6. Prekršajnoga zakona (Narodne novine, br. 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18., 114/22.)
okrivljenik: T. N., OIB: ..., sin I., rođen .... u Frankfurt (Njemačka), s prebivalištem u P . K...,
državljanin Republike Hrvatske,
o s l o b a đ a s e o d o p t u ž b e
da bi 26. srpnja 2023. u 14:35 sati u mjestu D. iznajmio jet-ski marke S.
reg. oznake . . . . . a nije se uvjerio da osoba kojoj je izdao jet-ski ima vozačku dozvolu,
čime da je počinio prekršaj iz članka 76. stavka 3. točke 1. kažnjiv po članku 1011. stavku 2. u vezi sa stavkom 1. točkom 1. Pomorskog zakonika.
Na temelju članka 140. stavka 1. u vezi sa stavkom 2. Prekršajnoga zakona, troškovi postupka iz članka 138. stavka 2. točaka 2. do 5. i točke 7. toga Zakona padaju na teret proračunskih sredstava Suda.
Obrazloženje
1. Uvodno označenim prekršajnim nalogom okrivljenik je proglašen krivim za prekršaj činjenično opisan u izreci ove presude, za koji mu je izrečena novčana kazna u iznosu od 265,45 eura te mu je naloženo platiti trošak postupka u paušalnom iznosu od 13,27 eura. Protiv tog obaveznog prekršajnog naloga okrivljenik je pravodobno izjavio prigovor po branitelju, pa je predmet dostavljen ovom Sudu na daljnji postupak, u skladu s člankom 243. stavkom 1. Prekršajnoga zakona.
1.1. U prigovoru okrivljenik u bitnom navodi da u pobijanom obaveznom prekršajnom nalogu nije navedeno niti koje se djelo stavlja na teret okrivljeniku niti kojim propisom je isto propisano, odnosno da navedenog dana okrivljenik nije iznajmio Jet-ski, a da se nije uvjerio da osoba kojoj se izdaje Jet-ski ima vozačku dozvolu i predlaže da se pred nadležnim sudom provede redovan postupak u kojem će iznijeti obranu.
2. U nedostatku posebne procesne odredbe za slučaj kada Sud u povodu prigovora protiv obaveznog prekršajnog naloga donosi presudu zbog nekog od razloga iz članka 196. točke 1. – 4. Prekršajnoga zakona, u smislu članka 244. stavka 1.
Prekršajnoga zakona, sud je najprije stavio izvan snage pobijani obavezni prekršajni nalog i uzeo ga kao optužni prijedlog ovlaštenog tužitelja, odgovarajućom primjenom članka 238. stavka 9. Prekršajnoga zakona, koji se inače odnosi na prekršajni nalog.
3. Ispitujući potom optužni prijedlog u smislu članka 161. Prekršajnoga zakona, Sud je našao da djelo koje se okrivljeniku stavlja na teret, onako kako je opisano u optužnom aktu, po propisu nije prekršaj, odnosno pobijanim prekršajnim nalogom je povrijeđeno prekršajno materijalno pravo iz članka 196. točke 1. Prekršajnog zakona na štetu okrivljenika, jer djelo, a na način kako je to činjenično opisano u optužnom prijedlogu, kao i u činjeničnom opisu izreke prvostupanjske presude, nije prekršaj.
4. Naime, u činjeničnom opisu djela navedenom u optužnom prijedlogu, nije naveden propis koji dopunjuje blanketnu normu, slijedom čega nije točno navedeno bitno obilježje tog prekršaja. Kako je zakonski opis, odnosno pravno kvalificiranje prekršaja, podvođenje odlučnih činjenica sadržanih u činjeničnom opisu pod biće odgovarajućeg prekršaja, sve odlučne činjenice nužno moraju biti navedene isključivo u činjeničnom opisu prekršaja, jer u protivnom, u nedostatku nekog od konstitutivnih elemenata bića prekršaja u činjeničnom opisu, opisano djelo nije prekršaj.
5. Sud uvodno napominje da se za svjedodžbu odnosno uvjerenju o osposobljenosti za upravljanje brodicom ne može rabiti termin „vozačka dozvola“ koji se odnosi na javnu ispravu koju u Republici Hrvatskoj izdaje Ministarstvo unutarnjih poslova i kojom se dokazuje pravo na upravljanje određenim kategorijama i vrstama vozila u cestovnom prometu, kako to čini ovlašteni tužitelj.
6. Materijalnom odredbom članka 76. stavku 3. točka 1. Pomorskog zakonika propisano je:
(3) Osim uvjeta iz stavka 1. ovoga članka brod je sposoban za plovidbu i:
1. ako je na njemu ukrcan barem najmanji propisani broj članova posade s odgovarajućim svjedodžbama o osposobljenosti i dopunskoj osposobljenosti ili propisan broj stručnih radnika koji brod mora imati za sigurnu plovidbu,
6.1. Kažnjivom odredbom članka 1011. Pomorskog zakonika, (2) Novčanom kaznom u iznosu od 2.000,00 do 5.000,00 kuna kaznit će se za pomorski prekršaj iz stavka 1. ovoga članka obrtnik vlasnik brodice ili jahte kaznit će se za pomorski prekršaj ako brodica nije sposobna za plovidbu (članak 76.).
6. 2. Materijalnom odredbom članka 9a Pomorskog zakonika propisano je da prijevoz osoba jahtom ili brodicom u unutarnjim morskim vodama i teritorijalnom moru Republike Hrvatske uz naknadu, odnosno obavljanje djelatnosti iznajmljivanja jahti ili brodica sa ili bez posade (charter) može se obavljati uz uvjete i na način uređen posebnim propisom koji donosi ministar uz suglasnost ministra nadležnog za turizam, a što je regulirano Pravilnikom o uvjetima za obavljanje djelatnosti iznajmljivanja plovila sa ili bez posade i pružanje usluge smještaja gostiju na plovilu ("Narodne novine" broj: 42/17.) i Pravilnikom o brodicama, čamcima i jahtama ("Narodne novine" broj: 13/20., 52/20.).
6.3. Odredbom članka 236. Zakona o plovidbi i lukama unutarnjih voda ("Narodne novine" broj: 13/20., 52/20.) propisano je:
(1) Iznajmljivanje čamaca podrazumijeva davanje na korištenje čamca krajnjem korisniku u svrhu rekreacije, s posadom ili bez posade, uz odgovarajuću naknadu koja je unaprijed utvrđena i javno dostupna.
(2) Čamac namijenjen iznajmljivanju mora:
1. biti upisan i registriran za gospodarsku namjenu – iznajmljivanje
2. biti tehnički ispravan i prikladan za obavljanje djelatnosti iznajmljivanja
3. imati najmanji broj članova posade odgovarajuće stručne osposobljenosti.
(3) Na čamcu koji se iznajmljuje krajnjem korisniku mora se nalaziti i račun izdan sukladno posebnim propisima.
(4) Zabranjeno je iznajmljivanje čamca osobi koja nije stručno osposobljena za voditelja čamca.
6.3.1. Odredbom članka 5. točke 10. Zakona o plovidbi i lukama unutarnjih voda propisano je:
10. čamac je plovilo koje može ploviti isključivo na unutarnjim vodama, namijenjeno za prijevoz najviše 12 putnika, ukupne snage porivnih uređaja veće od 5 kW ili čija je duljina trupa veća od 2,5 metara, a manja od 20 metara.
Čamac sposoban za plovidbu morem smatra se brodicom ili jahtom i na njega se primjenjuju odredbe propisa o brodicama i jahtama
6.4. Odredbom članka 4. stavka 3. i stavka 31. Pravilnika o brodicama, čamcima i jahtama propisano je:
3) brodica za osobne potrebe jest brodica za sport i razonodu koja se ne koristi u gospodarske namjene, odnosno rekreacijsko plovilo duljine između 2,5 i 15 metara, uključujući i osobno plovilo na vodomlazni pogon bez obzira na duljinu trupa,
31) osobno plovilo na vodomlazni pogon (vodeni skuter, i sl.) jest brodica, čamac duljine manje od 4 metra opremljena motorom s unutarnjim izgaranjem i vodomlaznom pumpom kao glavnim pogonskim uređajem, projektirana na način da osoba ili osobe na njoj sjede, stoje ili kleče na trupu a ne unutar trupa.
6.5. Uvjeti za plovidbu su propisani odredbom članka 5. Pravilnika o brodicama, čamcima i jahtama kojim je propisano:
(1) Brodice, čamci i jahte hrvatske državne pripadnosti mogu ploviti ako je njihova sposobnost za plovidbu utvrđena sukladno odredbama Pomorskog zakonika, Zakona
o plovidbi i lukama unutarnjih voda i ovoga Pravilnika, ako posjeduju valjani upisni list, odnosno svjedodžbu o sposobnosti za plovidbu, ako brodicom, čamcem ili jahtom upravlja osoba s odgovarajućom svjedodžbom odnosno uvjerenjem o osposobljenosti i ako brodica, čamac ili jahta ima najmanji broj članova posade potreban za sigurnu plovidbu utvrđen sukladno odredbama posebnog propisa kojim se uređuje najmanji broj članova posade za sigurnu plovidbu brodica, čamaca i jahti.
(2) Brodicom, čamcem ili jahtom hrvatske državne pripadnosti može upravljati osoba sa svjedodžbom ili uvjerenjem o osposobljenosti izdanom temeljem odredbi posebnih propisa kojim se uređuje način stjecanja zvanja i svjedodžbi o osposobljenosti.
7. Budući da se konkretni prekršaj može počiniti samo iznajmljivanjem plovila- brodice koji nije u skladu s propisima kojima se uređuju uvjeti za plovidbu, to je radi pravilnog opisivanja svih konstitutivnih elemenata bića prekršaja, u činjeničnom opisu djela potrebno naznačiti vrstu i kategoriju dozvole koju je bila u obvezi posjedovati osoba kojoj je Jet-ski iznajmljen, odnosno koji je propis okrivljenik povrijedio iznajmljivanjem Jet-ski plovila (u konkretnom slučaju Zakona o plovidbi i lukama unutarnjih voda i Pravilnika o brodicama, čamcima i jahtama), a ne samo da se isti nije se uvjerio da osoba kojoj je izdao jet-ski ima vozačku dozvolu. To stoga što upravo kršenje tih drugih propisa odnosno nepridržavanje uvjeta za iznajmljivanje plovila predstavlja ostvarenje bića inkriminiranog prekršaja, koji je blanketne naravi, pa navedene okolnosti moraju biti jasno naznačene u činjeničnom opisu djela.
8. Kako, dakle, djelo onako kako je opisano u optužnom aktu po propisu nije prekršaj, jer u činjeničnom opisu prekršaja nije naveden blanketni propis – Pravilnik, kojom se određuje biće prekršajnog djela, odnosno nisu navedeni svi njegovi bitni elementi i okrivljenik je proglašeni krivim za djelo koje po optuženju, odnosno po činjeničnom opisu djela sadržanom u izreci osporavanog obaveznog prekršajnog naloga nije prekršaj, to je obaveznim prekršajnim nalogom na štetu okrivljenika povrijeđeno materijalno prekršajno pravo – povreda opisana u članku 196. točki 1. Prekršajnoga zakona, koju je ovaj Sud sankcionirao stavljanjem izvan snage pobijanoga obaveznoga prekršajnog naloga te donošenjem presude kojom se okrivljenik oslobađa optužbe.
9. S obzirom da, poštujući načelo zabrane preinačenja na gore, tužitelj, a ni Sud, više ne može promijeniti činjenični opis optužbe dodavanjem konstitutivnih elemenata prekršaja, ovaj je sud, u povodu prigovora okrivljenika, po službenoj dužnosti, na temelju članka 161. stavka 6. Prekršajnog zakona, okrivljenika zbog prekršaja za koji se optužuje, na temelju članka 182. točke 1. Prekršajnog zakona,
oslobodio od optužbe jer djelo iz činjeničnog opisa pobijane presude po propisu nije prekršaj.
10. Uslijed ove odluke, na temelju članka Na temelju članka 140. stavka 2. Prekršajnog zakona troškovi prekršajnog postupka iz članka 138. stavka 2. točke 3.a)
Prekršajnog zakona padaju na teret proračunskih sredstava Suda.
11. Zbog izloženih razloga, trebalo je odlučiti kao u izreci.
U Omišu, 20. rujna 2024.
Zapisničarka
Sudac Majda
Agić, v.r.
Tonči Rakela, v.r.
Viša sudska savjetnica
Snježana Ćubić, v.r.
Uputa o pravnom lijeku:
Protiv ove presude ovlašteni tužitelj ima pravo žalbe u roku od 8 (osam) dana od dana primitka iste Visokom prekršajnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi pismeno u 2 (dva) istovjetna primjerka putem ovog Općinskog prekršajnog suda.
Za točnost otpravka-ovlaštena službenica
Majda Agić
