Republika Hrvatska

Trgovački sud u Splitu

Split, Sukoišanska 6

Poslovni broj: P-174/2023-16

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Trgovački sud u Splitu, sudac Ana Misir Šarić, u pravnoj stvari tužitelja Hrvatske ceste d.o.o., OIB 55545787885, Zagreb, Vončinina 3, kojeg zastupa generalni punomoćnik Tomislav Strinić, protiv tuženika ŽUPANIJSKE CESTE SPLIT d.o.o., OIB 44118999421, Split, Ruđera Boškovića 22, kojeg zastupa generalni punomoćnik Ivica Babaja, radi isplate 1.260,90 EUR, nakon održane usmene i javne glavne rasprave zaključene 26. kolovoza 2024. u prisutnosti generalnog punomoćnika tužitelja i generalnog punomoćnika tuženika, 19. rujna 2024.

p r e s u d i o  je

Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi:

„Dužan je tuženik u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe isplatiti tužitelju iznos od 1.260,90 EUR-a sa zakonskim zateznim kamatama koje teku od 24.10.2022. godine do isplate, time da se kamata obračunava po prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena.“

Obrazloženje

1. Tužitelj je u tužbi koju je podnio ovom sudu 28. veljače 2023. istaknuo tužbeni zahtjev da mu tuženik plati 1.260,90 EUR sa zateznim kamatama koje na taj iznos teku od 24. listopada 2022. do isplate.

2. Izjavio je da su 13. lipnja 2022. na križanju državnih cesta ulice Domovinskog rata i Ulice Zbora narodne garde dogodila prometna nesreća u kojoj su sudjelovali Branko Malenica koji je upravljao motornim vozilom CITROEN C3 PICASSO reg.ozn. ST670UP i Marina Lovrić koja je upravljala motornim vozilom SUZUKI SWIFT reg.oznaka ST718ZE. Do prometne nesreće da je došlo jer su predmetna vozila naletjela na rasuto kamenje na cesti. Vozila da značajno oštećena. Izjavio je da je s oštećenima 26. rujna 2022. sklopio nagodbu i platio im 9.500,00 kn odnosno 1.260,90 EUR.

3. Izjavio je tužitelj da sukladno članku 33. Zakona o cestama ne smije održavati državne ceste već da poslove održavanja mora prepustiti fizičkoj ili pravnoj osobi specijaliziranoj za tu vrst poslova. Stoga da je s tuženikom sklopio Ugovor o redovnom održavanju i zaštiti državnih cesta. Ugovorom tuženik da se obvezao postupati sukladno Pravilniku o održavanju cesta.

4. Sukladno Pravilniku o održavanju cesta tuženik da je dužan uklanjati prepreke na kolniku i odstraniti sve što može utjecati na sigurnost prometa, njegovu funkcionalnost i uređeni izgled ceste te zaštitu okoliša. Stoga da je upravo tuženik bio dužan ukloniti kamenja s kolnika predmetne prigode, a ukoliko nije bio u mogućnosti da je bio dužan odmah označiti opasno mjesto i osigurati promet s propisanom prometnom signalizacijom, poduzeti nužne mjere za osiguranje javne ceste i uspostaviti prohodnost javne ceste, ako je to moguće.

5. S obzirom na to da tuženik nije učinio prethodno navedeno, odnosno da nije postupao sukladno Pravilniku o održavanju cesta, tužitelj je tražio da mu tuženik plati 1.260,90 EUR koje je platio oštećenima u prometnoj nesreći.

6. Radi dokazivanja istinitosti navoda sadržanih u tužbi predložio je izvesti dokaze čitanjem potvrde Postaje prometne policije Split, PUSD KLASA: 211-08/22- 4/15202 URBROJ: 511-12-36-22-1 od 12. srpnja 2022., odštetnog zahtjeva od 11. kolovoza 2022., procjene Wiener osiguranje Vienna Insurance Group d.d. za oba vozila, nagodbe od 26. rujna 2022., potvrde o plaćanju i ugovora o redovnom održavanju i zaštiti državnih cesta.

7. Tuženik se u odgovoru na tužbu protivio tužbenom zahtjevu.

8. Izjavio je da ne postoji osnova odgovornosti tuženika, odnosno da ne postoji krivnja u njegovu postupanju, niti uzročno posljedična veza između radnje tuženika i nastanka prometne nesreće jer su svi radovi redovnog održavanja i zaštite državnih cesta uredno i pravovremeno izvedeni, a posebice radovi ophodnje, što da je potvrdio tužitelj kada je ovjerio mjesečni obračun broj 31 i 32/6 i izdao Zapisnik o okončanom obračunu za obavljene radove redovitog održavanja i zaštite državnih cesta na području Splitsko-dalmatinske županije za razdoblje od 1. siječnja 2022. do 31. prosinca 2022.

9. Izjavio je i to da se prometna nesreća dogodila unutar naseljenog mjesta Grada Splita. Prema određenjima Zakona o cestama i Zakona o komunalnom gospodarstvu da javnu cestu koja prolazi kroz naselje, konkretno Grad Split, održava Grad Split.

10. Osim toga, izjavio je tuženik da se prometna nesreća dogodila unutar zone gradilišta. Radove da je izvodilo društvo Colas Hrvatska d.d., po nalogu tužitelja kao investitora.

11. K tome, izjavio je da sanacija odrona spada u radove izvanrednog održavanja cesta sukladno članku 42.,43.,44. i 45. Pravilnika o održavanju cesta, a da se temeljem stranačkog ugovora nije obvezao izvršavati te radove.

12. Iz svega da je zaključiti da nije došlo do njegova propusta u ispunjenju obveze ili do neispunjenja obveze, pa da nije dužan tužitelju platiti tužbom traženi iznos.

13. Radi dokazivanja istinitosti navoda iz odgovora na tužbu predložio je tuženik sudu da izvede dokaze čitanjem isprava mjesečni obračun broj 31 i 32/6 za obavljene radove redovitog održavanja i zaštite državnih cesta zaključno s 30. lipnja 2022., zapisnik o okončanom obračunu za obavljene radove redovitog održavanja i zaštite državnih cesta na području Splitsko-Dalmatinske županije za razdoblje od 1. siječnja 2022. do 31. prosinca 2022., očitovanje nadcestara NC Split-Solin o prometnoj nesreći, ophodarski dnevnik za 12. i 13. lipnja 2022. te saslušanjem ophodara Nene Lijića i Nikole Matića te nadcestara Ivana Bandića radi utvrđenja činjenice uredno izvršene ugovorne obveze.

14. Predmet ovog postupka je zahtjev tužitelja da mu tuženik naknadi štetu nastalu povredom ugovora o izvođenja radova redovitog održavanja i zaštite državnih cesta, u iznosu od 1.260,90 EUR, koliko je ispatio korisnicima cesta čija su vozila oštećena na državnoj cesti.

15. Sud je izveo dokaze čitanjem isprava potvrde Postaje prometne policije Split, PUSD KLASA: 211-08/22-4/15202 URBROJ: 511-12-36-22-1 od 12. srpnja 2022., odštetnog zahtjeva od 11. kolovoza 2022., procjene Wiener osiguranje Vienna Insurance Group d.d. za oba vozila, nagodbe od 26. rujna 2022., potvrde o plaćanju i ugovora o redovnom održavanju i zaštiti državnih cesta, isprava mjesečni obračun broj 31 i 32/6 za obavljene radove redovitog održavanja i zaštite državnih cesta zaključno s 30. lipnja 2022., zapisnik o okončanom obračunu za obavljene radove redovitog održavanja i zaštite državnih cesta na području Splitsko-Dalmatinske županije za razdoblje od 1. siječnja 2022. do 31. prosinca 2022., očitovanje nadcestara NC Split-Solin o prometnoj nesreći, ophodarski dnevnik za 12. i 13. lipnja 2022. Izveden je i dokaz saslušanjem svjedoka Nene Lijića i Ivana Bandića.

16. Sud nije izveo dokaz saslušanjem svjedoka Nikole Matića jer nije bilo potrebe za izvođenjem tog dokaza kad je iz sadržaja izvedenih dokaza sud mogao zaključiti o bitnim činjenicama.

17. Nakon analize i ocjene svakog dokaza posebno i svih dokaza zajedno, kao i na temelju rezultata postupka, sud je utvrdio da je tužiteljev zahtjev nije osnovan.

18. Nije bilo spora među stankama o tome da se 13. lipnja 2022. na križanju državnih cesta ulice Domovinskog rata i Ulice Zbora narodne garde" dogodila ˶

prometna nesreća u kojoj su sudjelovali Branko Malenica koji je upravljao motornim vozilom CITROEN C3 PICASSO reg.ozn. ST670UP i Marina Lovrić koja je upravljala motornim vozilom SUZUKI SWIFT reg.oznaka ST718ZE.

19. Nije bilo spora niti o tome da su vozila oštećena u prometnoj nesreći i da je tužitelj platio oštećenima 1.260,90 EUR radi otklanjanja posljedica oštećenja vozila predmetne prigode.

20. Nije bilo spora ni o tome da su stranke sklopile ugovor o izvođenju radova redovitog održavanja i zaštite državnih cesta na području Republike Hrvatske za razdoblje od 1. siječnja 2022. do 31. prosinca 2022. ., niti je bio sporan sadržaj stranačkog ugovornog odnosa, prezentiran u ispravi koju je tužitelj dostavio u spis.

21. Nisu u konačnici bile sporne niti okolnosti nastanka prometne nezgode 13. lipnja 2022., a koje su navedene u nagodbi koju je tužitelj sklopio s oštećenima u prometnoj nesreći. Navedeno je u nagodbi da je prometna nesreća nastala kao posljedica stanja kolnika državne ceste na kojem se nalazilo kamenje, kao i da je pokraj mjesta nastanka prometne nesreće bilo gradilište ceste (rampe).

22. S obzirom na to da je tužitelj radove redovitog održavanja i zaštite državnih cesta na području Splitsko-dalmatinske županije (članak 1. ugovora) temeljem Ugovora o izvođenju radova redovitog održavanja i zaštite državnih cesta na području Republike Hrvatske, to je spor stranaka nastao u odnosu na činjenicu je li tuženik svoj posao obavio sukladno stranačkom ugovoru, odnosno je li prometna nesreća nastala kao posljedica propusta tuženika u ispunjenju ugovornih obveza, pa je li onda tuženik dužan naknaditi štetu tužitelju koji je ovaj pretrpio plaćanjem korisniku ceste. S tim u vezi spor je nastao u odnosu na to je li tuženik što propustio učiniti u odnosu na stanje kolnika predmetne prigode, a prvenstveno je li bio dužan i što je bio dužan učiniti, s obzirom na tvrdnju tuženika da je sukladno određenjima Zakona o cestama i Zakona o komunalnom gospodstvu predmetnu dionicu državne ceste trebao održavati Grad Split jer cesta prolazi kroz naselje. Pored toga bilo je sporno i to je li kamenje zatečeno na kolniku ceste posljedica odrona kamenja, pa bi otklanjanje bilo posao izvanrednog održavanja koji sukladno ugovoru nije bio obvezan činiti.

23. Odlučna činjenica na temelju koje se utvrđuje postojanje pretpostavki za tuženikovu odgovornost za štetu je, je li šteta koju je tužitelj oštećenoj osobi naknadio nastala kao posljedica tuženikova propusta u redovnom održavanju i zaštiti državne ceste, s obzirom na mjerodavne odredbe sklopljenog Ugovora, Zakona o cestama („ Narodne novine“ br. 84/2011., 18/2013., 22/2013., 54/2013., 148/2013., 92/2014., 110/2019., 144/2021. i 114/2022., dalje: ZC) i Pravilnika o održavanju cesta ("Narodne novine", br. 90/2014. i 3/2021. dalje: Pravilnik).

24. Propisano je člankom 262. stavkom 2. Zakon o obveznim odnosima ("Narodne novine", 35/2005., 41/2008., 125/2011., 78/2015., 29/2018., 126/2021., 114/2022. i 156/2022,, dalje: ZOO) kad dužnik ne ispuni obvezu ili zakasni s njezinim ispunjenjem, vjerovnik ima pravo zahtijevati naknadu štete koju je uslijed toga pretrpio.

25. Slijedom navedenog imao je tužitelj dužnost, sukladno članku 219. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/1991., 91/1992., 112/1999., 129/2000., 88/2001., 117/2003., 88/2005., 2/2007., 96/2008., 84/2008., 123/2008., 57/2011., 25/2013., 89/2014., 70/2019., 80/2022., 114/2022. i 155/2023., dalje: ZPP) i članku 342. ZOO-a dokazati u ovoj parnici da je tuženik učinio propust u održavanju predmetne dionice ceste, odnosno da nije na vrijeme i u skladu s ugovorom izvršio svoje obveze vezane za održavanje kolnika u stanju koje omogućava održavanja prohodnosti i tehničke ispravnosti cesta i sigurnosti prometa na njima.

26. Kako je dakle, tužiteljev zahtjev utemeljen na činjenici da tuženik svoju obvezu nije ispunio, odnosno da nije poduzeo dužne radnje pri održavanju ceste, to je i tuženikova tvrdnja o postojanju potvrde o kvalitetnom i pravodobnom izvršavanju svih ugovornih obveza, kao i samo postojanje potvrde nebitno za rješenje stranačkog spora. Ovo stoga što tužitelj nije niti mogao potvrditi način i kvalitetu radova koji nisu izvršeni.

27. Prema članku 12. Pravilnika redovito održavanje cesta čini skup poslova odnosno radova i radnji te mjera koje se provode tijekom cijele godine sukladno mjesečnom odnosno višemjesečnom operativnom programu.

28. Prema članku 13. Pravilnika pod redovitim održavanjem cesta podrazumijevaju se osobito sljedeći poslovi: nadzor i pregled cesta i objekata, redovito održavanje prometnih površina, redovito održavanje bankina, redovito održavanje pokosa, redovito održavanje sustava odvodnje, redovito održavanje prometne signalizacije i opreme, redovito održavanje cestovnih naprava i uređaja, redovito održavanje vegetacije, osiguranje preglednosti, čišćenje ceste, redovito održavanje cestovnih objekata, interventni radovi i zimska služba.

29. Prema članku 30. Pravilnika upravitelj ceste je u obvezi osigurati da izvođač radova održavanja ceste sve sastavne dijelove javne ceste očisti na način da odstrani sve što može utjecati na sigurnost prometa, njegovu funkcionalnost i uređeni izgled ceste te zaštitu okoliša.

30. Prema članku 32. Pravilnika upravitelj ceste dužan je osigurati da izvođač redovnog održavanja ceste organizira dežurnu službu i radne grupe za izvođenje interventnih radova u slučaju nastanka izvanrednih događaja. O izvedenim interventnim radovima te nastalim posljedicama upravitelj ceste dužan je odmah obavijestiti javnost i Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture, a ako je ugrožen javni red i mir i ometan promet, i Ministarstvo unutarnjih poslova.

U slučaju prirodnih nepogoda, kao što su oluje, poplave, lavine, potres, požar i slično, pri teškim prometnim nesrećama i drugim izvanrednim događajima ili po zahtjevu Ministarstva unutarnjih poslova, upravitelj ceste dužan je osigurati da izvođač radova redovnog održavanja ceste, bez odlaganja ukloni posljedice tih nepogoda (oštećenja ceste, prepreke na cesti i slično), zbog kojih je ometan ili ugrožen promet ili zbog kojih može doći do većih oštećenja javne ceste ili veće materijalne štete.

Ako to nije moguće, dužan je odmah označiti opasno mjesto i osigurati promet s propisanom prometnom signalizacijom, poduzeti nužne mjere za osiguranje javne ceste, uspostaviti prohodnost javne ceste, ako je to moguće.

31. Prema članku 42. Pravilnika izvanredno održavanje spada u grupu zahtjevnijih i opsežnijih radova održavanja cesta, a temeljni im je cilj dugotrajnije uređenje i poboljšanja pojedinih dijelova ceste bez izmjene njenih tehničkih elemenata, osiguranja sigurnosti, stabilnosti i trajnosti ceste i cestovnih objekata i povećanja sigurnosti prometa. Radovi izvanrednog održavanja izvode se povremeno, a njihov opseg vezan je za stupanj dotrajalosti ili oštećenja ceste.

32. Prema članku 43. stavku 1. Pravilnika radovi izvanrednog održavanja cesta mogu se izvoditi samo na temelju projekta koji se obvezno izrađuje za provedbu takvog održavanja i u skladu s ovim Pravilnikom.

33. Prema članku 45. stavku 1. Pravilnika izvanredno održavanje cesta posebno obuhvaća: obnavljanje i zamjenu kolničkog zastora, ojačanje kolnika u svrhu obnove i povećanja nosivosti i kvalitete vožnje, mjestimične popravke kolničke konstrukcije ceste u svrhu zaštite i povećanja nosivosti ceste, poboljšanje sustava odvodnje ceste, zamjenu, ugrađivanje nove i poboljšanje vertikalne prometne signalizacije i opreme ceste (kilometarski i smjerokazni stupići, zaštitne ograde i slično) na većim dijelovima ceste, saniranje odrona, popuzina, radovi na zaštiti kosina od erozije, sanaciju obložnih zidova, zaštitu ceste od podlokavanja, radove na uređenju zelenila u svrhu biološke zaštite ceste, ukrašavanja okoliša i zaštite od sniježnih zapuha, pojedinačne korekcije geometrijskih elemenata ceste (ublažavanje oštrih krivina, uređenje poprečnih nagiba, stajališta uz cestu i drugo) sa svrhom poboljšanja sigurnosti prometa, kojima se ne mijenja usklađenost s lokacijskim uvjetima u skladu s kojim je cesta izgrađena, uređenje raskrižja u istoj razini (oblikovanje, preglednost, ugradnja nove signalizacije i opreme) kojima se ne mijenja usklađenost s lokacijskim uvjetima u skladu s kojim je cesta izgrađena, poboljšanje uvjeta prometa uređenjem stajališta, odmorišta, pješačkih staza i obnovu i postavu instalacija, opreme i uređaja ceste.

34. S obzirom na to da je predmetne prigode na kolniku državne ceste bilo kamenje, posao koji je trebalo obaviti radi otklanjanja tog kamenja ne bi bio, kao što to tvrdi tuženik, posao izvanrednog održavanja, već posao redovitog održavanja, kada se ima na umu određenja Pravilnika o tome što obuhvaćaju poslovi izvanrednog održavanja i na koji način se izvode.

35. Prema članku 16. ZC javne ceste moraju biti građene, rekonstruirane i održavane sukladno važećim propisima.

36. Prema članku 17. stavku 1. ZC javne ceste se održavaju na način da omogućuju sigurno prometovanje svih sudionika u prometu, kao i sukladnost javnih cesta s drugim zahvatima u prostoru i s okolišem kroz koji se protežu,

37. Prema članku 27. stavku 1. i 2. ZC pravna osoba koja upravlja javnom cestom koja prolazi kroz naselje ne održava sustav za odvodnju, ako je dio mjesne kanalizacijske ili kanalske mreže, javnu rasvjetu, zelene površine, drvorede i samostalno ukrasno grmlje, pothodnike i nathodnike u funkciji pješačkog prometa, biciklističke i pješačke staze izvan kolnika, tramvajske, odnosno željezničke pruge. Pravna osoba koja upravlja javnom cestom koja prolazi kroz naselje ne obavlja poslove čišćenja javnih cesta, osim čišćenja snijega.

38. Prema članku 82. stavku 1. ZC državnim cestama upravlja, gradi ih, rekonstruira i održava trgovačko društvo Hrvatske ceste, društvo s ograničenom odgovornošću, sa sjedištem u Zagrebu.

39. Prema članku 33. stavku 1. ZC Hrvatske autoceste d.o.o., Hrvatske ceste d.o.o. i županijske uprave za ceste izravno ne izvode radove građenja, rekonstrukcije i održavanja javnih cesta, osim ako tim Zakonom nije drukčije propisano.

40. Prema članku 33. stavku 3. ZC radovi održavanja javnih cesta ustupaju se pravnoj ili fizičkoj osobi koja je za te radove registrirana, specijalizirana i tehnički opremljena te koja raspolaže osposobljenim kadrovima za izvođenje radova održavanja pod prometom.

41. U potvrdi Postaje prometne policije Split, PUSD KLASA: 211-08/22- 4/15202 URBROJ: 511-12-36-22-1 od 12. srpnja 2022., odštetnog zahtjeva od 11. kolovoza 2022. navedeno je da se prometne nesreća dogodila u Splitu, u ulici Domovinskog rata 00, nasuprot kbr. 75 Pujanke. Iz sadržaja ove isprave, koja je javna isprava, proizlazi utvrđenje o tome da se prometna nesreća dogodila na cesti koja prolazi kroz naselje.

42. Svjedok Ivan Bandić koji je nadcestar, voditelj radne jedinice ophodara koja obuhvaća i mjesto nastanka prometne nesreće izjavio je da se prometna nesreća dogodila na raskrižju dviju državnih cesta oznaka D8 i D433. Zaključiti je onda da je riječ o državnim cestama koje prolaze kroz naselje. Prema članku 27. stavku 1. i 2. ZC pravna osoba koja upravlja javnom cestom koja prolazi kroz naselje, dakle tužitelj ne obavlja poslove čišćenja javnih cesta, osim čišćenja snijega. Stoga te poslove nije tužitelj mogao, odnosno trebao prenijeti na tuženika stranačkim ugovorom. No, i dalje, iako je riječ o državnoj cesti koja prolazi kroz naselje postoji dužnost tužitelja, a temeljem stranačkog ugovora i obveza tuženika prema tužitelju bez odlaganja ukloniti posljedice izvanrednih događaja (oštećenja ceste, prepreke na cesti i slično), zbog kojih je ometan ili ugrožen promet ili zbog kojih može doći do većih oštećenja javne ceste ili veće materijalne štete ili makar označiti opasno mjesto i osigurati promet propisanom prometnom signalizacijom, poduzeti nužne mjere za osiguranje javne ceste i uspostaviti prohodnost javne ceste, ako je to moguće.

43. Stoga tuženik odgovara za povredu ugovora i ako nije, iako je to objektivno bilo moguće, poduzeo prethodno navedene radnje u svrhu prevencije štetnih događaja koji se u predmetnoj situaciji dogodio.

44. Iz fotografije koju je dostavio tužitelj vidljivo je da se prometna nesreća dogodila na kolniku s tri kolničke trake.

Sud je izveo dokaz saslušanjem spomenutog svjedoka nadcestara Ivana Bandića i ophodara Nediljka Lijića radi utvrđenja okolnosti nastalih na dan kada se dogodila prometna nesreća. Iz iskaza svjedoka zaključiti je da je neposredno uz kolnik na kojem se našlo kamenje koje je bilo uzrokom prometne nesreće, bilo gradilište prometnice („rampe“) i da je dio ceste bio zatvoren za promet zbog izvođenja radova. Svjedok Ivan Bandić je kazao da je dio državne ceste bio zatvoren zbog izvođenja radova izvanrednog održavanja, odnosno građenja prometnice. Kazao je i to da je bila određena privremena regulacija prometa na dijelu kolnika i da je dio kolnika bio zatvoren za promet. Kolnička traka na kojoj se dogodila prometna nesreća da je bila otvorena za promet, ali da je bila u zoni građevinskog zahvata. S obzirom na tu okolnost zaključiti je da je kamenje na kolnik ceste u zoni izvođenja građevinskih radova očigledno dospjelo s gradilišta u neposrednoj blizini. Postavlja se stoga pitanje je li tuženik poduzeo mjere kojima je mogao uočiti taj izvanredni događaj i ako ga je uočio je li onda poduzeo odgovarajuće mjere u svrhu sprječavanja nastanka materijalne štete označavanjem opasnog mjesta i osiguravanjem prometa propisanom prometnom signalizacijom, odnosno poduzimanjem nužnih mjera za osiguranje javne ceste i uspostave prohodnost javne ceste. Sve te mjere mogao je poduzeti tuženik ukoliko je to bilo moguće. Pri tome dakle treba razumjeti da su mogućnosti uočavanja takvih izvanrednih prilika na kolniku ceste ograničene činjenicom da tuženik nije objektivno u mogućnosti organizirati ophodnju državne ceste u svakom trenutku na svakom mjestu državne ceste. Stoga je zapravo trebalo utvrditi je li tuženik učinio ophodnju državne ceste kako je i koliko puta je trebalo jer upravo obavljanjem ophodnje može steći saznanja o izvanrednim događajima na cesti.

45. Prometna nesreća dogodila se u 6:59, a što je navedeno u potvrdi Postaje prometne policije Split, PUSD KLASA: 211-08/22-4/15202 URBROJ: 511-12-36-22-1 od 12. srpnja 2022.

46. Dakle u 6:59 na kolniku državne ceste nalazilo se kamenje. Kada je kamenje dospjelo na cestu ne može se utvrditi iz sadržaja prezentiranih dokaza. S druge strane svjedok Nediljko Lijić, ophodar, kazao je da je nakon preuzimanja smjene u 6,00 sati obišao cestu. Rekao je da se ne sjeća da je na kolniku uočio bilo kakvu izvanrednu okolnost, a da ako što uoči što ometa promet to i uklanja, ponekad tražeći suradnju Grada Splita ili vatrogasaca, ovisno o tome što zatekne na kolniku. Svjedok Ivan Bandić kazao je da je tuženik obvezan minimalno tri puta činiti ophodnju državne ceste, što da je i učinio.

47. Prema članku 2. Pravilnika o ophodnji („Narodne novine“ br. 75/2014. i 7/2021.), ophodnja javnih cesta se obavlja radi: nadziranja stanja i prohodnosti javnih cesta, izvanrednih događaja na njima i meteoroloških uvjeta značajnih za sigurno odvijanje prometa, osiguranja iznenadno nastalog izvora opasnosti na javnoj cesti koji se nije mogao predvidjeti, provedbe mjera za zaštitu javnih cesta i prometa na njima, otklanjanja posljedica izvanrednih događaja na javnim cestama, osiguranja redovitih i izvanrednih dojava o stanju i prohodnosti javnih cesta, obavljanja radova redovitog održavanja manjeg obima na javnim cestama.

48. Prema članku 10. Pravilnika o ophodnji učestalost ophodnje ovisna je o vrsti javne ceste, prometnom opterećenju (PGDP) i strukturi prometa i u pravilu se obavlja na javnoj cesti s PGDP > 10.000 vozila, svakodnevno od 0:00 do 24:00 sata, na javnoj cesti s PGDP ≥ 8.000 do 10.000, radnim danom od ponedjeljka do petka od 14:00 do 6:00 sati te subotom, nedjeljom i blagdanom od 0:00 do 24:00 sata, na javnoj cesti s PGDP ≥ 6.000 do 8.000, radnim danom od ponedjeljka do petka od 14:00 do 22:00 sata te subotom, nedjeljom i blagdanom od 6:00 do 22:00 sata, na javnoj cesti s PGDP ≥ 4.000 do 6.000, radnim danom od ponedjeljka do petka od 14:00 do 22:00 sata te subotom, nedjeljom i blagdanom od 6:00 do 18:00 sati.

49. Prometna nesreća dogodila se na kolniku ulice Domovinskog rata. Iz Odluke o razvrstavanju državnih cesta („Narodne novine“ br.41/2022.) vidjeti je da je riječ o državnoj cesti oznake DC 433 Solin (DC432) – Ulica salonitanskih mučenika – Zagorski put – Ulica domovinskog rata – Split (DC8), kao što je u svom iskazu i naveo svjedok Ivan Bandić. Nije poznat podatak o prosječnom godišnjem dnevnom prometu (PGDP) te ceste, točnije nijedna od stranaka ga nije prezentirala sudu. Međutim svjedok Ivan Bandić je spomenuo da je ophodnja izvršena tri puta. Prema članku 12. Pravilnika o ophodnji ophodnja javne ceste smatra se obavljenom ako je ophodarska dionica iz članka 9. Pravilnika, prijeđena u oba smjera najmanje jednom u osam sati, odnosno jednom u dvanaest sati kada se ophodnja obavlja subotom, nedjeljom i blagdanom od 6:00 do 18:00 sati, a sukladno članku 10. ovoga Pravilnika.

50. Tuženik je dostavio ophodarski dnevnik u kojem su zabilježeni događaji iz ophodnje državne ceste D 56, dionice 0004 i 0005, ophodarske dionice Muć Klis za ophodnju obavljenu 13. lipnja 2022. u vremenu od 14:00 do 18:00 sati. Kao prilozi toj ispravi dostavljene su fotografije obavljenih radova, između ostalog i na državnoj cesti oznake D8. Dakle ova isprava se ne odnosi na ophodnju državne ceste na kojoj se dogodila prometna nesreća, pa prema sadržaju iste nije moguće zaključiti da je tuženik obavio ophodnju državne ceste na kojoj se dogodila prometna nesreća. No dva svjedoka nadcestar i ophodar su potvrdili da je ophodnja obavljena i to je svjedok ophodar izjavio da je nakon preuzimanja smjene u 6:00 sati obišao državnu cestu, dakle prije nego se dogodila prometna nesreća u 6:59. S druge strane u ispravi od 1. ožujka 2023. nadcestar je naveo da o predmetnom štetnom događaju tuženik nije obaviješten, niti je pozvan na očevid, niti da sanira kolnik, niti je pokrenut prekršajni postupak. Na temelju iskaza ovih svjedoka, od kojih je jedan taj dan neposredno izvršavao ophodnju, a drugi je voditelj radne jedinice ophodara, utvrđena je činjenica da je prije nastanka prometne nesreće učinjena ophodnja, odnosno radnja kojoj je cilj nadziranje stanja i prohodnosti javnih cesta, izvanrednih događaja na njima, a radi provedbe mjera za zaštitu javnih cesta i prometa na njima i otklanjanja posljedica izvanrednih događaja na javnim cestama. Dakle tuženik je poduzeo radnju, a usprkos tome došlo je do nastanka prometne nesreće zbog kamenja na kolniku. S obzirom na to da tuženik objektivno nije u mogućnosti organizirati ophodnju, a niti je dužan to tako činiti, da se u svakom trenutku i na svakom mjestu dionice državne ceste čini ophodnja, odnosno nadzor, to nije onda ni odgovoran što predmetne prigode nije uočio izvanredni događaj, kamenje na cesti i poduzeo odgovarajuće mjere u svrhu sprječavanja nastanka materijalne štete označavanjem opasnog mjesta i osiguravanjem prometa propisanom prometnom signalizacijom, odnosno poduzimanjem nužnih mjera za osiguranje javne ceste i uspostave prohodnost javne ceste. Dakle, zaključiti je da tuženik nije povrijedio ugovornu obvezu, pa s obzirom na to i da nije odgovoran tužitelju za štetu nastalu isplatom naknade oštećenima u prometnoj nesreći koja se dogodila na kolniku državne ceste kojom upravlja tužitelj. 51. Zato je tužbeni zahtjev trebalo odbiti, dakle odlučiti kao u izreci ove presude.

U Splitu 19. rujna 2024.

Sudac

Ana Misir Šarić

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove odluke nezadovoljna stranka ima pravo izjaviti žalbu. Žalba se podnosi ovom sudu u roku od 8 dana od dana dostave prijepisa odluke u pisanom obliku u tri primjerka. Presuda ili rješenje kojim se završava spor u postupku u sporovima male vrijednosti može se pobijati samo zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točke 1., 2., 4., 5., 6., 8., 9., 10. i 11. ZPP-a i zbog pogrešne primjene materijalnog prava. O žalbi odlučuje Visoki trgovački sud Republike Hrvatske.

Sukladno članku 467.a ZPP-a žalba protiv ove presude ne odgađa ovrhu.

DNA:

- Hrvatske ceste d.o.o.

- Županijske ceste d.o.o.

- u spis

Broj zapisa: 9-3086c-a4eae

Kontrolni broj: 0c516-b62b2-46c17

Ovaj dokument je u digitalnom obliku elektronički potpisan sljedećim certifikatom:

CN=ANA MISIR ŠARIĆ, L=SPLIT, O=TRGOVAČKI SUD U SPLITU, C=HR

Vjerodostojnost dokumenta možete provjeriti na sljedećoj web adresi:

https://usluge.pravosudje.hr/provjera-vjerodostojnosti-dokumenta/

unosom gore navedenog broja zapisa i kontrolnog broja dokumenta.

Provjeru možete napraviti i skeniranjem QR koda. Sustav će u oba slučaja prikazati izvornik ovog dokumenta.

Ukoliko je ovaj dokument identičan prikazanom izvorniku u digitalnom obliku, Trgovački sud u Splitu potvrđuje vjerodostojnost dokumenta.