Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj: Gž-3521/2024-5

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Vesne Žulj, predsjednice vijeća, Roberta Jambora, člana vijeća i suca izvjestitelja i Mirele Mijoč Kramar, članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice I. K. iz T., OIB:…, zastupane po punomoćniku M. M., odvjetniku u Z., protiv tuženika Grada Z., Z., OIB:…, zastupanog po punomoćnici mr. sc. Z. K., dipl. iur., radi predaje stvari i isplate, odlučujući o žalbi tuženika protiv presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj P-4542/15-64 od 26. siječnja 2017., u sjednici vijeća održanoj dana 19. rujna 2024.

r i j e š i o  j e

Ukida se presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj P- 4542/15-64 od 26. siječnja 2017. u pobijanom dijelu pod točkom I. i III. izreke, te se predmet u tom dijelu vraća sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.

Obrazloženje

1. Presudom suda prvog stupnja naloženo je tuženiku da tužitelju V. K. isplati iznos od 1.086.300,00 kn sa zateznim kamatama tekućim od 26. siječnja 2017. do isplate, te da mu nadoknadi troškove parničnog postupka u iznosu od 54.093,75 kn (točka I. izreke). Odbijen je osnovni tužbeni zahtjev tužitelja za predajom u posjed nekretnine upisane u zk. ul. br. 921 k.o. J. kčbr. 32/41 oranica N. L. u V. od 296 čhv (točka II. izreke), kao i zahtjev tuženika na naknadom troškova parničnog postupka (točka III. izreke).

2. Protiv točke I. i III. izreke presude žalbu je podnio tuženik iz svih razloga predviđenih čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11-pročišćeni tekst, 25/13, 89/14 - dalje: ZPP), te predlaže pobijanu presudu ukinuti i predmet vratiti sudu prvog stupnja na ponovno suđenje, odnosno podredno, istu preinačiti i tužbeni zahtjev odbiti.

3. Tužitelj V. K. podnio je odgovor na žalbu u kojem predlaže da se žalba tuženika odbije i potvrdi presuda suda prvog stupnja.

4. Nakon donošenja prvostupanjske presude dana 3. rujna 2017. preminuo je tužitelj V. K.. Rješenjem suda prvog stupnja posl. broj P-4542/15-73 od 26. srpnja 2018. utvrđen je prekid postupka, pozvana je nasljednica I. K. na preuzimanje postupka prekinutog smrću, tužitelja, te je određen nastavak sa I. K. kao tužiteljicom u postupku.

5. Žalba je osnovana.

6. Predmet spora u žalbenom postupku je zahtjev tužiteljice za isplatom iznosa od 1.086.300,00 kuna (sada 144.176,79 eura) zbog oduzete nekretnine kčbr. 32/41 oranica N. l. u V. od 296 m[2] upisana u zk. ul. br. 921 k.o. J..

7. Sud prvog stupnja odbio je točkom II. prvostupanjske presude osnovni tužbeni zahtjev tužitelja za predajom u posjed na temelju utvrđenja da je sporna nekretnina upotrijebljena za izgradnju … avenije, što u postupku između stranaka i nije sporno. Međutim, prihvatio je eventualni tužbeni zahtjev za naknadom štete smatrajući da novčani zahtjev prednika tužiteljice nije zastario uz obrazloženje da zahtjev za isplatu ne može zastarjeti sve dok tužitelj kao ovlaštenik prava vlasništva može tražiti povrat svoje stvari. S obzirom da je tek tijekom parničnog postupka utvrđeno da se to pravo ne može ostvariti, prema pravnom shvaćanju suda prvog stupnja, zastarni rok nije niti počeo teći, tako da prema stavu prvog stupnja tražbina prednika tužiteljice nije zastarjela.

8. Ovaj žalbeni sud ranijom drugostupanjskom presudom posl. broj Gž-1667/2017-7 od 12. ožujka 2019. nije prihvatio pravno shvaćanje suda prvog stupnja, te je na temelju stava da u konkretnom slučaju zastara novčanog zahtjeva prednika tužiteljice počinje teći izgradnjom prometnice zbog čije je izgradnje činidba na predaju u posjed postala nemogućom, preinačio prvostupanjsku presudu u tom dijelu, te tužbeni zahtjev za isplatom odbio. Navedeni pravni stav o početku tijeka zastare ovaj sud je temeljio na istovrsnim pravnim shvaćanjima koja su izražena u odlukama Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj Rev-x-311/17 od 7. lipnja 2017. i Rev-364/11 od 31. ožujka 2015.

9. Povodom revizije tužiteljice Vrhovni sud Republike Hrvatske je rješenjem posl. broj Rev-3697/2019-4 od 19. srpnja 2023. ukinuo presudu ovog suda posl. broj Gž- 1667/2017-7 od 12. ožujka 2019. i predmet vratio ovom sudu na ponovno suđenje s obrazloženjem da ovaj sud u svezi spornog pitanja zastare nije cijenio činjenične okolnosti na koje se poziva tužiteljica, a koje su relevantne za pravilnu primjenu materijalnog prava.

10. Nakon donošenja drugostupanjske presude ovog suda posl. broj Gž-1667/2017-7 od 12. ožujka 2019., Vrhovni sud Republike Hrvatske je na sjednici Građanskog odjela održanoj 27. svibnja 2024. u svezi spornog pitanja zastare zahtjeva za isplatom naknade za zemljište koje je faktički oduzeto bez zakonom predviđenog postupka zauzeo slijedeće pravno shvaćanje:

"Zahtjev za isplatu naknade za zemljište koje je oduzeto bez zakonom predviđenog postupka (radi izgradnje prometnice), zastarijeva u općem zastarnom roku iz članka 225. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" br. 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22 i 155/23), s tim da zastara počinje teći onog trenutka kada tužitelj kao prijašnji vlasnik objektivno više nije mogao s uspjehom zahtijevati vraćanje i predaju te nekretnine u posjed, što je zapravo trenutak izgradnje ceste i završetka radova.

Iznimno, u implementaciji sadržaja odluke Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-III-3062/2019 od 3. studenoga 2020., u okolnostima kada je tužitelj kao bivši vlasnik zbog specifičnih okolnosti konkretnog slučaja iz opravdanih razloga za promjenu namjene nekretnine saznao naknadno istekom navedenog objektivnog zastarnog roka, zastara počinje teći od onog trenutka kada je saznao za promjenu namjene nekretnine neovisno od trenutka kada objektivno više nije mogao s uspjehom zahtijevati vraćanje i predaju u posjed te nekretnine, tj. neovisno od trenutka izgradnje ceste i završetka radova".

11. Prednik tužiteljice i sada tužiteljica u postupku tvrde da je prednik tužiteljice dugi niz godina živio i radio u Njemačkoj i da stoga nije imao saznanja glede statusa sporne nekretnine, te da je neposredno prije podizanja tužbe saznao da je sporna nekretnina prešla u posjed tuženika.

12. Iz navedenog pravnog shvaćanja Vrhovnog suda Republike Hrvatske, ali i odluke Ustavnog suda Republike Hrvatske U-III-3062/2019 od 3. studenoga 2020., proizlazi da u slučaju kada tužitelj kao bivši vlasnik zbog specifičnih okolnosti konkretnog slučaja iz opravdanih razloga za promjenu namjene nekretnine saznao naknadno istekom navedenog objektivnog zastarnog roka, zastara počinje teći od onog trenutka kada je saznao za promjenu namjene nekretnine.

13. U konkretnom slučaju, da bi se moglo odlučiti o osnovanosti ili neosnovanosti tuženikovog prigovora zastare potrebno je utvrditi kada je prednik tužiteljice kao vlasnik nekretnine saznao za promjenu namjene nekretnine, te kada je sporna prometnica uopće izgrađena odnosno kada su na istoj završeni radovi. Ako je prednik tužiteljice saznao za promjenu izvan objektivnog roka zastare od pet godina, računajući od dana izgradnje prometnice i završetka radova, potrebno je utvrditi postoje li specifične okolnosti slučaja i opravdani razlozi zbog kojih je prednik tužiteljice za promjenu namjene nekretnine saznao naknadno istekom navedenog objektivnog zastarnog roka. Ako se u postupku utvrdi da su zbog specifičnih okolnosti konkretnog slučaja na strani prednika tužiteljice postojali opravdani razlozi zbog kojih je za promjenu namjene nekretnine saznao naknadno istekom objektivnog zastarnog roka od pet godina, tada zastara počinje teći od onog trenutka kada je prednik tužiteljice saznao za promjenu namjene nekretnine neovisno od trenutka kada objektivno više nije mogao s uspjehom zahtijevati vraćanje i predaju u posjed nekretnine, tj. neovisno od trenutka izgradnje ceste i završetka radova.

14. Gore navedene činjenice o kojima ovisi ocjena osnovanosti ili neosnovanosti prigovora zastare s obzirom da su gore relevantna pravna shvaćanja o računanju roka zastare od dana saznanja za promjenu namjene nekretnine zauzeta nakon okončanja ne samo prvostupanjskog, već i drugostupanjskog postupka, sud prvog stupnja nije utvrđivao, o istima se nije raspravljalo u prvostupanjskom postupku, a niti su stranke radi utvrđivanja istih predlagale dokaze. Stoga je u konkretnom slučaju ostvaren žalbeni razlog nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, uslijed čega je temeljem čl. 370. ZPP, prvostupanjsku presudu valjalo ukinuti u pobijanom dijelu pod točkom I. i III. izreke i u tom dijelu vratiti predmet sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.

15. Potrebno je napomenuti da je prilikom donošenja odluke ovaj sud imao u vidu odredbu čl. 366.a st. 1. ZPP prema kojoj se prvostupanjska odluka povodom žalbe može ukidati i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje najviše jedanput. Međutim, u konkretnom slučaju ovaj drugostupanjski sud nedostatke u utvrđenom činjeničnom stanju ne može otkloniti primjenom odredbi čl. 366a. st. 2. i 3. ZPP provođenjem rasprave pred drugostupanjskim sudom jer su svi dokazi pred prvostupanjskim sudom izvedeni. S druge strane, ovaj drugostupanjski sud ne može primijeniti niti odredbu čl. 373.a ZPP jer bi tada odluku (bilo u korist tužiteljice, bilo u korist tuženika) donosio na temelju činjenica o kojima, zbog pravnih shvaćanja sudova koja su zauzeta nakon okončanja prvostupanjskog postupka, stranke nisu mogle raspravljati i predlagati odgovarajuće dokaze čime bi, prema stavu ovog suda, bilo narušeno pravo stranaka na pravično suđenje zajamčeno čl. 29. Ustava Republike Hrvatske ("Narodne novine", br. 56/90, 135/97, 8/98, 113/00, 124/00, 28/01, 41/01, 55/01, 76/10, 85/10, 5/14), kao pravnog akta s najvišom pravnom snagom i čl. 6. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda ("Narodne novine - Međunarodni ugovori", br. 18/97, 6/99, 14/02, 13/03, 9/05, 1/06, 2/10) kao međunarodnog ugovora koji je po pravnoj snazi iznad zakona.

16. U ponovljenom postupku sud prvog stupnja će, sukladno čl. 108. st. 2. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona parničnom postupku ("Narodne novine", br. 80/22) održati pripremno ročište na kojem će zaključiti prethodni postupak i na istom ročištu održati glavnu raspravu. Također, u ponovljenom postupku sud prvog stupnja će utvrditi kada je sporna prometnica zbog koje nije moguće vraćanje nekretnine u posjed izgrađena odnosno kada su na istoj završeni radovi, te kada je prednik tužiteljice kao vlasnik nekretnine saznao za promjenu namjene nekretnine. Ako je prednik tužiteljice za promjenu namjene nekretnine saznao naknadno istekom objektivnog zastarnog roka od pet godina računajući od trenutka izgradnje prometnice i završetka radova, tada će utvrditi postoje li specifičnih okolnosti konkretnog slučaja i opravdani razlozi zbog kojih je prednik tužiteljice za promjenu namjene nekretnine saznao naknadno istekom objektivnog zastarnog roka od pet godina u kojem slučaju zastara počinje teći od onog trenutka kada je prednik tužiteljice saznao za promjenu namjene nekretnine neovisno od trenutka kada objektivno više nije mogao s uspjehom zahtijevati vraćanje i predaju u posjed tj. neovisno od trenutka izgradnje ceste i završetka radova.

17. Slijedom svega navedenog, odlučeno je kao u izreci.

U Zagrebu, 19. rujna 2024.

Predsjednica vijeća:

Vesna Žulj, v.r.