REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: III Kr-110/2024-5
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Vrhovni sud Republike Hrvatske, u Vijeću sastavljenom od sudaca Dražena Tripala kao predsjednika Vijeća te Žarka Dundovića i Ratka Šćekića kao članova Vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice - specijalistice Marijane Kutnjak Ćaleta kao zapisničarke, u kaznenom predmetu protiv osuđenog MP i drugih zbog kaznenog djela iz članka 190. stavka 2. u vezi sa stavkom 1. Kaznenog zakona („Narodne novine“ broj 125/2011., 144/2012., 56/2015., 61/2015. – ispravak, 101/2017., 118/2018. 126/2019. i 84/2021.; dalje: KZ/11.), odlučujući o zahtjevu osuđenog MP za izvanredno preispitivanje pravomoćne presude koju čine presuda Županijskog suda u Splitu od 8. srpnja 2022. broj K-Us-19/2017-56 i presuda Visokog kaznenog suda Republike Hrvatske od 19. rujna 2023. broj I Kž-Us- 118/2022-7, u sjednici održanoj 18. rujna 2024.,
p r e s u d i o j e :
Odbija se kao neosnovan zahtjev osuđenog MP za izvanredno preispitivanje pravomoćne presude.
Obrazloženje
1. Pravomoćnom presudom koju čine uvodno citirane presude Županijskog suda u Splitu i Visokog kaznenog suda Republike Hrvatske osuđeni MP, osuđeni ĆP i osuđeni EP proglašeni su krivima zbog počinjenja kaznenog djela iz članka 190. stavka 2. u vezi stavka 1. KZ/11. te su na temelju članka 190. stavka 2. KZ/11. osuđeni na kazne zatvora u trajanju od po jedne godine, s tim da su osuđenom MP i osuđenom ĐP na temelju članka 57. KZ/11. izrečene djelomične uvjetne osude na način da je određeno da se ima izvršiti dio izrečene im kazne zatvora u trajanju od po šest mjeseci, dok se dio izrečene im kazne zatvora u trajanju od po šest mjeseci neće izvršiti ukoliko u roku od pet godina ne počine novo kazneno djelo, pri čemu vrijeme provjeravanja iz uvjetovanog dijela kazne ne teče za vrijeme izdržavanja neuvjetovanog dijela kazne.
2. Protiv navedene drugostupanjske presude osuđeni MP je putem branitelja Darka Stanića, odvjetnika iz Splita, podnio zahtjev za izvanredno preispitivanje pravomoćne presude (dalje: zahtjev) na temelju „čl. 517. st. 1. t. 3. ZKP/08.“, s prijedlogom da se ukine navedena drugostupanjska presuda i predmet vrati Visokom kaznenom sudu Republike Hrvatske na ponovno odlučivanje, pred izmijenjeno vijeće.
3. Postupajući u skladu s odredbom članka 518. stavka 4. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“, broj 152/08., 76/09., 80/11., 121/11. - pročišćeni tekst, 91/12. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske,143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17., 126/19., 80/22. i 36/24. - dalje: ZKP) prvostupanjski sud je primjerak zahtjev sa spisom dostavio Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske koje je u odgovoru na zahtjev navelo da ga smatra neosnovanima.
4. Odgovor Državnog odvjetništva Republike Hrvatske uredno je prije dostavljanja spisa Vrhovnom sudu Republike Hrvatske dostavljen osuđeniku i branitelju.
5. Zahtjev nije osnovan.
6. Osuđeni MP u zahtjevu tvrdi da je zahtjev utemeljen u odredbi članka 517. stavka 1. točke 3. ZKP-a jer da je drugostupanjski sud u žalbenom postupku počinio bitnu povredu odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavka 3. ZKP-a budući da je odluka o kaznenopravnoj sankciji utemeljena na drugačijem činjeničnom stanju od onog utvrđenog prvostupanjskom presudom. Ističe da prvostupanjski sud nije utvrdio niti jednu otegotnu okolnost, dok je drugostupanjski sud u sjednici vijeća utvrdio dvije nove otegotne okolnosti, a na to nije bio ovlašten bez provođenja rasprave. Napominje da je drugostupanjski sud u okviru svojih ovlasti mogao samo preocijenjivati otegotne i olakotne okolnosti o kojima ovisi izbor vrste i mjere kazne, ali ne i utvrđivati ih, pa makar se radilo i o općepoznatim okolnostima, jer se i notorne činjenice utvrđuju u prvostupanjskom postupku na zakonom propisan način, a ne u žalbenom postupku.
7. U pravu je osuđenik kada u zahtjevu tvrdi da se odlučne činjenice, pa tako i one koje se odnose na odluku o kaznenim sankcijama, u kaznenom postupku utvrđuju u prvostupanjskom postupku nakon što je na raspravi proveden postupka dokazivanja. Točno je i da drugostupanjski sud, bez provođenja rasprave, u sjednici vijeća ne može utvrđivati odlučne činjenice koje nisu bile utvrđene u prvostupanjskom postupku. Međutim, u konkretnom se slučaju ovaj problem uopće ne pojavljuje jer drugostupanjski sud, protivno navodima iz zahtjeva, nije neovlašteno u sjednici vijeća utvrdio dvije nove okolnosti koje je tretirao otegotnim, a koje nisu bile utvrđene u prvostupanjskom postupku nakon provedene rasprave. Naime, drugostupanjski je sud prihvatio dio navoda žalbe USKOK-a koji se, uz ostalo, žalio i zbog odluke o kaznama koje su bile izrečene osuđenicima. U odnosu na kazne žalitelj nije ukazivao da neka činjenica odlučna za odluku o kazni ne bi bila pravilno i potpuno utvrđena, već je tvrdio da sud prvog stupnja nije cijenio da se u ovom slučaju radilo o upornosti počinitelja i da se radi o pogibeljnom kaznenom djelu vezano uz drogu kokain.
7.1. Prema tome, drugostupanjski sud u ovom predmetu nije sam utvrdio ove okolnosti već je prihvatio kao osnovan navod žalbe tužitelja da je prvostupanjski sud propustio te okolnosti cijeniti, iako su one bile utvrđene u provedenom prvostupanjskom postupku i navedene u činjeničnom opisu izreke presude suda prvog stupnja. Naime, u izreci prvostupanjske presude je utvrđeno da se radi o vremenskom rasponu predmetnih inkriminacija od preko tri mjeseca, a to ukazuje na okolnost upornosti počinitelja i da je u pitanju droga kokain koja se nabavlja radi prodaje i prodaje, što su obilježja veće pogibeljnosti ovakvih kaznenih djela. Sud drugog stupnja je u ovom dijelu prihvatio žalbu tužitelja, jer je u smislu odredbe članka 486. stavka 1. ZKP-a utvrdio da su i ove okolnosti po prvostupanjskom sudu pravilno utvrđene, ali nisu cijenjene te su vrednovanjem i tih otegotnih okolnosti osuđenom MP i osuđenom ĐP pobijanom presudom izrečene strože kaznene sankcije.
8. Iz svih navedenih razloga, kako zahtjev osuđenika za izvanredno preispitivanje nije osnovan, na temelju članka 519. u vezi članka 512. ZKP-a, presuđeno je kao u izreci.
Zagreb, 18. rujna 2024.
Predsjednik vijeća:
Dražen Tripalo