REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-3008/2024-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Đura Sesse predsjednika vijeća, mr. sc. Dražena Jakovine člana vijeća i suca izvjestitelja, Goranke Barać-Ručević članice vijeća, Mirjane Magud članice vijeća i Slavka Pavkovića člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja Pomorsko sportsko društvo "Špinut", Lučica 7, Split, OIB 75223462233, zastupanog po punomoćnici Aniti Jozičić odvjetnici u Odvjetničkom društvu Hanžeković & Partneri d.o.o. Pisarnica Split, protiv tuženika KD iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Miji Jeličiću, odvjetniku u Odvjetničkom društvu Jeličić & Partneri d.o.o. iz Splita, radi isplate, odlučujući o prijedlogu tužitelja za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Osijeku poslovni broj Gž-1265/2023-2 od 4. siječnja 2024., kojom je preinačena presuda Općinskog suda u Splitu poslovni broj Povrv-2837/2018-33 od 21. lipnja 2023., na sjednici održanoj 18. rujna 2024.,
r i j e š i o j e:
Tužitelju se dopušta podnošenje revizije protiv presude Županijskog suda u Osijeku poslovni broj Gž-1265/2023-2 od 4. siječnja 2024. u odnosu na slijedeće pravno pitanje:
„Je li korisnik koncesije nakon isteka ugovora o koncesiji na pomorskom dobru ovlašten od trećih osoba naplaćivati bilo kakvu naknadu, a osobito naknadu za korištenje veza na pomorskom dobru?“
Obrazloženje
1. Tužitelj je predložio da Vrhovni sud Republike Hrvatske dopusti reviziju protiv presude Županijskog suda u Osijeku poslovni broj Gž-1265/2023-2 od 4. siječnja 2024., kojom je preinačena presuda Općinskog suda u Splitu poslovni broj Povrv- 2837/2018-33 od 21. lipnja 2023., postavljajući slijedeća pravna pitanja:
„1. Primjenjuje li se institut poslovodstva bez naloga u situaciji kada istekne koncesijski ugovor, ali dotadašnji ovlaštenik koncesije pravovremeno zatraži dodjelu koncesije, plaća državi naknadu za koncesiju i nastavi pružati svoju uslugu? Je li u tom slučaju on aktivno legitimiran naplaćivati tzv. vezarinu?
2. Je li naplaćivanje tzv. vezarine zakonito, ako i kada se uzme u obzir da je korisnik usluge i nakon isteka koncesije nastavio koristiti uslugu dotadašnjeg ovlaštenika koncesije?
3. Je li naplaćivanje tzv. vezarine zakonito, ako i kada se uzme u obzir da bi u protivnom gospodaru posla - RH predstojala šteta / propuštanje očite koristi?
4. Ako dotadašnji ovlaštenik koncesije nije imao pravo naplaćivati tzv. vezarinu u ime i za račun RH, tko je imao to pravo? Znači li to da korisnici usluge uopće nisu bili u obvezi plaćati uslugu koja im je pružena?
5. Ima li pravo ovlaštenik koncesije naplaćivati tzv. vezarinu za vrijeme trajanja koncesije?“ pozivajući se na razlog propisan čl. 385.a st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novineˮ, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP navodeći da je riječ o pravnim pitanjima važnim za odluku u sporu a u pogledu kojih pobijana odluka odstupa od pravnih shvaćanja viših sudova, kao i da je riječ o pravnom pitanju o kojem nema prakse revizijskog suda a praksa viših sudova nije jedinstvena.
2. Na prijedlog nije odgovoreno.
3. Postupajući u skladu sa čl. 385.a i 387. ZPP, ovaj revizijski sud je zaključio da je pravno pitanje citirano u izreci ovoga rješenja a na koje se u bitnome svode sva postavljena pravna pitanja, važno za odluku u sporu i osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni jer je riječ o pravnom pitanju u pogledu kojeg praksa višeg suda nije jedinstvena (čl. 385.a st. 1. al. 2., odluke Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske Pž-6557/2019-2 od 23. studenog 2020. i Pž-5646/2017-3 od 4. kolovoza 2020.) a u pogledu kojeg nema prakse revizijskog suda. (na isti način i Revd 2229/2022 od 12. listopada 2021.).
4. Stoga je temeljem čl. 389.b st. 3. ZPP odlučeno kao u izreci, dok se u odnosu na ostala pravna pitanja temeljem iste odredbe smatra da je prijedlog povučen.
Zagreb, 18. rujna 2024.
Predsjednik vijeća:
Đuro Sessa
