REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-2790/2020-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Renate Šantek, predsjednice vijeća, Željka Šarića, člana vijeća i suca izvjestitelja, dr. sc. Ante Perkušića, člana vijeća, Željka Pajalića, člana vijeća, te mr. sc. Igora Periše, člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja Općine Dobrinj iz Dobrinja kbr. 103, OIB: 97003983043, kojeg zastupa punomoćnik Boris Kostić, odvjetnik iz Zagreba, protiv tuženika CĐ [adresa], HĐ, [adresa], ĆĐ, [adresa], CĐ, [adresa], LĐ, [adresa] i ŽĐ, [adresa], kao pravnih sljednika zk. vlasnika GĐ, pok. C iz [adresa], zk. vlasnika MĐ. GĐ, [adresa] i zk. vlasnika RĐ. GĐ, rođ. RĐ, koje zastupaju punomoćnici iz Zajedničkog odvjetničkog ureda Brozović, Trinajstić Krause i Trinajstić iz Krka, RĐ [adresa], kao pravnog sljednika zk. vlasnika KĐ, pok. BĐ iz [adresa], zk. vlasnika SĐ ud. H, rođ. KĐ "Tomić" Žestilac i zk. vlasnika KĐ ud. GĐ, [adresa], Ć [adresa], za sebe i kao pravnog sljednika zk. vlasnika BĐ iz [adresa] i FĐ p. FĐ, [adresa] i umješača na strani tužitelja IĐ iz [adresa], radi utvrđenja prava vlasništva, odlučujući o prijedlogu tužitelja za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Splitu broj Gž-210/2020-2 od 5. ožujka 2020., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Crikvenici, Stalne službe u Krku broj P-258/2019-9 od 19. lipnja 2019., u sjednici održanoj 18. rujna 2024.,
r i j e š i o j e:
Prijedlog tužitelja za dopuštenje revizije odbacuje se.
Obrazloženje
1. Tužitelj je podnio prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Splitu broj Gž-210/2020-2 od 5. ožujka 2020., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Crikvenici, Stalne službe u Krku broj P-258/2019-9 od 19. lipnja 2019.
2. Drugostupanjski sud je pravomoćno odbio tužbeni zahtjev jer ''ukoliko nerazvrstana cesta nije bila upisana u zemljišnoj knjizi ili nije u zemljišnoj knjizi bilo upisano stvarno stanje, tada se takve ceste upisuju u zemljišnu knjigu na temelju prijavnog lista katastra i nakon što kao takva bude evidentirana katastru, a prijavni list zemljišnoknjižnom sudu dostavlja tijelo nadležnog katastra (čl. 131. st. 3. Zakona o cestama, ''Narodne novine'' broj 84/11, dalje ZC). Ako nerazvrstana cesta nije evidentirana niti u katastru, kao što je konkretni slučaj, potrebno je izvršiti snimku izvedenog stanja na temelju odgovarajućeg geodetskog elaborata, a kojeg pribavlja i tijelu nadležnom za katastar dostavlja jedinica lokalne samouprave, odnosno pravna osoba koja je ovlaštena upravljati nerazvrstanom cestom sukladno čl. 107. ZC-a. U čl. 131. st. 7. ZC-a izričito je određeno da nekretnine koje su bile nerazvrstane ceste i koje su bile u uporabi kao nerazvrstane ili javne ceste prije 1. siječnja 1997. godine, su javno dobro u općoj uporabi u neotuđivom vlasništvu jedinice lokalne samouprave na čijem se području nalaze. U navedenom, suprotno navodima žalbe, tužiteljica postavljenim tužbenim zahtjevom niti pozivom na Geodetski situacijski nacrt koji je 27. listopada 2017. izradila tvrtka GEO-VV, kao ni izradom Registra nerazvrstanih cesta ne dokazuje pretpostavke za promjenu traženog upisa.''
3. Tužitelj u prijedlogu postavlja sljedeća pitanja:
''I. Da li se u slučaju promjene materijalnog prava do koje je došlo u tijeku trajanja parničnog postupka, na konkretan pravni predmet primjenjuju odredbe zakona koji je vrijedio u vrijeme podnošenja tužbe (u konkretnom slučaju Zakon o javnim cestama i Zakon o komunalnom gospodarstvu), ili odredbe zakona koje vrijede u vrijeme zaključenja glavne rasprave odnosno presuđenja (u konkretnom slučaju Zakon o cestama)?
II. Da li se nekretnine (u naravi nerazvrstane ceste) koje su ex lege postale vlasništvo određene osobe (u konkretnom slučaju tužitelja kao jedinice lokalne samouprave) u zemljišne knjige mogu upisivati samo sukladno odredbi čl. 131. Zakona o cestama ili je moguće u parničnom postupku presudom utvrditi vlasništvo JLS?
III. Da li jedinice lokalne samouprave mogu steći u vlasništvo na cijeloj nekretnini ako se nerazvrstana cesta nalazi samo na dijelu nekretnine?
IV. Da li jedinice lokalne samouprave mogu steći vlasništvo nekretnina temeljem kvalificiranog dugogodišnjeg posjeda?''
Kao na razlog važnosti tih pitanja u smislu odredaba čl. 385.a st. 1. ZPP poziva se na različitu praksu drugostupanjskih sudova.
4. Tuženici nisu odgovorili na prijedlog.
5. Prijedlog za dopuštenje revizije je nedopušten.
6. Postupajući sukladno odredbama čl. 385.a i čl. 387. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14 i 70/19 - dalje: ZPP) revizijski sud je ocijenio da pravna pitanja postavljena u prijedlogu za dopuštenje revizije nisu važna za odluku u sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu, u smislu odredaba čl. 385.a st. 1. ZPP.
7. Naime, prvo pitanje ovisi o okolnostima konkretnog slučaja odnosno o prijelaznim odredbama sadržanima u određenom zakonu pa ne može biti važno za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu. Osim toga, za to pitanje tužitelj nije dokazao postojanje razloga važnosti za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu.
8. Drugo pitanje polazi od pogrešne postavke da je pred nižestupanjskim sudovima utvrđeno da su predmetne ''nekretnine (u naravi nerazvrstane ceste, ex lege) postale vlasništvo određene osobe (u konkretnom slučaju tužitelja kao jedinice lokalne samouprave)''. Posljedično tome, pobijana presuda nije donesena u istovjetnoj činjeničnoj i pravnoj situaciji kao odluka drugostupanjskog suda na koju se tužitelj poziva kao na razlog važnosti u smislu odredaba čl. 385.a st. 1. ZPP.
9. Treće pitanje zanemaruje činjenicu da u konkretnom slučaju ''nerazvrstana cesta nije bila upisana u zemljišnoj knjizi'' jer odluka drugostupanjskog suda na koju se tužitelj poziva kao na razlog važnosti u smislu odredaba čl. 385.a st. 1. ZPP, polazi od pretpostavke ''ako je dio nekretnine u zemljišnoj knjizi upisan kao nerazvrstana cesta''. Zato to pitanje nije važno ni za odluku u sporu, a niti za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni.
10. Četvrto pitanje polazi od pogrešne postavke da je drugostupanjski sud pravomoćno odbio tužbeni zahtjev jer je zauzeo pravno shvaćanje da jedinice lokalne samouprave ne mogu steći pravo vlasništva nekretnina temeljem kvalificiranog dugogodišnjeg posjeda, pa ni to pitanje nije važno za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni.
11. Slijedom navedenog, u ovoj pravnoj stvari nisu ispunjene pretpostavke za dopuštenje revizije iz čl. 385.a st. 1. ZPP, pa je, na temelju odredbe čl. 392. st. 1. u vezi s čl. 387. st. 5. ZPP, riješeno kao u izreci.
Zagreb, 18. rujna 2024.
Predsjednica vijeća
Renata Šantek
