REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: Revd-1667/2024-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Renate Šantek predsjednice vijeća, dr. sc. Ante Perkušića člana vijeća i suca izvjestitelja, Željka Pajalića člana vijeća, mr. sc. Igora Periše člana vijeća i Željka Šarića člana vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice PT iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnica Kristina Starčević Pavelka, odvjetnica u Zagrebu, protiv tuženika: 1. TT iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], 2. ČT iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], kojega zastupa punomoćnik Andrija Boras, odvjetnik u Metkoviću, 3. KT iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] i 4. JT iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnik Vjekoslav Pavković odvjetnik u Zagrebu, radi brisanja zemljišnoknjižnog upisa, odlučujući o prijedlogu tužiteljice za dopuštenje revizije protiv presude i rješenja Županijskog suda u Sisku broj Gž - 296/2023-4 od 4. siječnja 2024., kojim je potvrđena presuda i rješenje Općinskog suda u Metkoviću broj: 9 P - 123/2022 od 28. ožujka 2023., u sjednici održanoj 18. rujna 2024.,

r i j e š i o  j e:

I. Prijedlog za dopuštenje revizije odbija se u dijelu koji se odnosi na postavljena pravna pitanja.

II. Prijedlog za dopuštenje revizije odbacuje se u dijelu koji se odnosi na povredu temeljnog ljudskog prava zajamčenog Ustavom Republike Hrvatske i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda.

Obrazloženje

1. Tužiteljica je podnijela prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude i rješenja Županijskog suda u Sisku broj Gž - 296/2023-4 od 4. siječnja 2024., kojim je potvrđena presuda i rješenje Općinskog suda u Metkoviću broj: 9 P - 123/2022 od 28. ožujka 2023.

2. Na prijedlog za dopuštenje revizije nije odgovoreno.

3. Postupajući sukladno odredbama članka 385.a i članka 387. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“; broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP), ovaj je sud ocijenio da na temelju onoga što prijedlog sadrži i što je uz njega dostavljeno, nije riječ o važnim pravnim pitanjima u smislu članka 385.a stavak 1. ZPP-a.

4. Naime, u konkretnom slučaju riječ je o brisovnoj tužbi u smislu odredbi čl. 129. Zakona o zemljišnim knjigama ("Narodne novine" broj: 91/96, 68/98, 137/99, 114/01, 100/04, 107/07, 152/08, 126/10, 55/13, 60/13 i 108/17 – dalje: ZZK). U razlozima nižestupanjskih odluka ističe se da tuženik ST „...više nema stvarnih prava na tuženoj k. č. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], dok se njegov sljednik, tj. sada upisana ET nije upustila u spor... (...) ...da je do njenog upisa (2016. godine) do podnošenja tužbe prema istoj, prošlo više od tri godine...“. U navedenom, treba reći da se brisovna tužba može podnijeti i kad je neposredni stjecatelj raspolagao nevaljano upisanim knjižnim pravom u korist treće osobe kao singularnog stjecatelja koja je također uknjižila svoje pravo. Međutim, tada se brisovnom tužbom u smislu citirane odredbe ZZK-a kao jedinstveni suparničari moraju obuhvatiti neposredni stjecatelj i njegov singularni sljednik u čiju je korist provedena uknjižba izvedena iz nevaljane uknjižbe, jer se uspostava prijašnjeg zemljišnoknjižnog stanja može uspostaviti jedino brisanjem nevaljane uknjižbe u korist neposrednog stjecatelja, ali i uknjižbe u korist osobe koja je svoje pravo izvela iz nevaljane prednikove uknjižbe. Kako navedene pretpostavke u konkretnom slučaju nisu ispunjene, to i pozitivan odgovor na pravna pitanja kako ih je tužiteljica naznačila u prijedlogu ne bi doveo do drukčije odluke u ovom sporu. Isto tako, treba reći postupovnopravna pitanja kako ih je u prijedlogu naznačila tužiteljica u svojoj biti predstavljaju prigovor počinjene bitne povrede odredaba parničnog postupka, a ne pravna pitanja kakva je propisala odredba čl. 385.a st. 1. ZPP-a.

5. Kako, dakle, nije riječ o pravnim pitanjima važnim za odluku u sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava u sudskoj praksi, na temelju odredbe članka 389.b stavak 1. ZPP, riješeno je kao u izreci pod t. I. ovog rješenja.

6. Isto tako, postupajući po odredbi čl. 385.a ZPP-a, revizijski sud je ocijenio da u prijedlogu za dopuštenje revizije, kao i prilozima koje je tužiteljica dostavila uz prijedlog u smislu odredbe čl. 387. st. 3. ZPP-a, tužiteljica nije učinila vjerojatnim da bi joj bilo povrijeđeno temeljno ljudsko pravo u smislu odredbe čl. 385.a st. 2. ovog Zakona. Naime, tužiteljica se u prijedlogu za dopuštenje revizije pozvala i na razlog za dopuštenje revizije koji se odnosi na to da joj je u postupcima pred nižestupanjskim sudovima zbog osobito teških povreda odredaba parničnog postupka ili pogrešne primjene materijalnog prava povrijeđeno temeljno ljudsko pravo zajamčeno Ustavom Republike Hrvatske i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda. Međutim, ovaj sud ocjenjuje da tužiteljica nije učinila vjerojatnim da bi joj u prvostupanjskom i drugostupanjskom postupku zbog osobito teških povreda odredaba parničnog postupka ili pogrešne primjene materijalnog prava bilo povrijeđeno kakvo temeljno ljudsko pravo u smislu postojanja pretpostavki iz odredbe čl. 385.a st. 2. ZPP-a. Slijedom navedenog valjalo je, na temelju odredbe čl. 389.a st. 4. ZPP-a, odlučiti kao u izreci pod t. II. ovog rješenja.

Zagreb, 18. rujna 2024.

Predsjednica vijeća

Renata Šantek