REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-3903/2024-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca dr. sc. Jadranka Juga predsjednika vijeća, Slavka Pavkovića člana vijeća i suca izvjestitelja, Damira Kontreca člana vijeća, Gordane Jalšovečki članice vijeća i Josipa Turkalja člana vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice Republike Hrvatske, zastupane po Županijskom državnom odvjetništvu u Dubrovniku, Građansko upravni odjel, OIB 52634238587, protiv I. tuženika HJ, OIB [osobni identifikacijski broj], II. tuženika ŠJ, OIB [osobni identifikacijski broj] i III. tuženika JJ, OIB [osobni identifikacijski broj], suvlasnika obrta [obrt], svi iz [adresa], zastupani po punomoćniku Denisu Orliću, odvjetniku u Dubrovniku, radi predaje u posjed i isplate, odlučujući o prijedlogu I.-III. tuženika za dopuštenje revizije protiv presude Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske poslovni broj Pž-326/2024-2 od 14. svibnja 2024., kojom je dijelom potvrđena, a dijelom preinačena presuda Trgovačkog suda u Dubrovniku poslovni broj P-114/2022 od 15. prosinca 2023., u sjednici održanoj 17. rujna 2024.,
r i j e š i o j e:
Dopušta se I.-III. tuženicima podnošenje revizije protiv presude Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske poslovni broj Pž-326/2024-2 od 14. svibnja 2024. u dijelu pod stavkom I. izreke, a zbog povrede temeljnog ljudskog prava i to prava na pravično suđenje.
Obrazloženje
1. Protiv presude Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske poslovni broj Pž- 326/2024-2 od 14. svibnja 2024., kojom je dijelom potvrđena, a dijelom preinačena presuda Trgovačkog suda u Dubrovniku poslovni broj P-114/2022 od 15. prosinca 2023., I.-III. tuženici su podnijeli prijedlog za dopuštenje revizije u smislu odredbe čl. 385.a st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14 i 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP) naznačivši slijedeće pravno pitanje za koje smatraju da je važno za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni te za razvoj prava kroz sudsku praksu:
"Može li drugostupanjski sud odbiti žalbu i potvrditi prvostupanjsku presudu bez da se očituje na navode žalbe od odlučnog značaja?".
1.1. Predmetni prijedlog za dopuštenje revizije I.-III. tuženici podnijeli su i u smislu odredbe čl. 385.a st. 2. ZPP smatrajući da im je u postupku pred nižestupanjskim sudovima povrijeđeno temeljno ljudsko pravo zajamčeno Ustavom Republike Hrvatske i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda i to pravo na jednakost pred zakonom te pravo na pravično suđenje.
1.2. Tužiteljica nije podnijela odgovor na prijedlog za dopuštenje revizije.
2. Postupajući sukladno odredbama čl. 385.a i čl. 387. ZPP, ovaj revizijski sud je ocijenio da su tuženici učinili vjerojatnim da im je u postupku pred drugostupanjskim sudom zbog osobito teške povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 1. u vezi s odredbom čl. 375. st. 1. ZPP povrijeđeno temeljno ljudsko pravo zajamčeno odredbom čl. 20. Ustava Republike Hrvatske i odredbom čl. 6. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda i to pravo na pravično suđenje.
2.1. Naime, tuženici su u žalbi protiv prvostupanjske presude ponovili prigovor nedostatka aktivne legitimacije Republike Hrvatske jer su u konkretnom slučaju ispunjene pretpostavke iz čl. 27., čl. 29. i čl. 31. Zakona o poljoprivrednom zemljištu ("Narodne novine", broj 20/18, 115/18, 98/19 i 57/22) prema kojima bi u konkretnom slučaju jedinica lokalne samouprave imala pravo raspolaganja predmetnim poljoprivrednim zemljištem. No, na ovaj žalbeni navod od odlučnog značaja drugostupanjski sud nije odgovorio, odnosno izostala je ocjena o tom žalbenom navodu.
2.2. Isto tako, tuženici su u žalbi protiv prvostupanjske presude ponovili tvrdnje da su u zakonitom, mirnom i poštenom posjedu predmetnog poljoprivrednog zemljišta jer da su temeljem odluka javne vlasti stekli pravo na posjed te su po javnoj vlasti i uvedeni u posjed, a da su im od strane tužiteljice plaćani poticaji za poljoprivrednu proizvodnju. No, drugostupanjski sud je propustio ocijeniti i ovaj konkretizirani žalbeni navod koji je također od odlučnog značaja.
2.3. Konačno, tuženici su prvostupanjsku presudu žalbom pobijali i iz razloga bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP jer da prvostupanjski sud nije dao jasne i potpune razloge zbog kojih ne prihvaća prije navedene prigovore tuženika (nedostatak aktivne legitimacije te poštenje posjeda tuženika), pa se u tim okolnostima bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 1. u vezi čl. 375. st. 1. ZPP počinjena u postupku pred drugostupanjskim sudom ukazuje vjerojatno osobito teškom povredom.
3. Slijedom navedenog valjalo je na temelju odredbe čl. 387. st. 1. i odredbe čl. 389.b st. 3. ZPP odlučiti kao u izreci ovog rješenja. Pri tome za ukazati je da je temeljem odredbe čl. 389.b st. 3. ZPP uzeto da je prijedlog za dopuštenje revizije povučen u odnosu na prije navedeno pravno pitanje.
Zagreb, 17. rujna 2024.
Predsjednik vijeća:
dr. sc. Jadranko Jug
